Pojam finansija i razvoj nauke o javnim finansijama
Univerzitet „Union-Nikola Tesla“
FAKULTET ZA PRAVO, BEZBEDNOST I MENADŽMENT
„KONSTANTIN VELIKI“-NIŠ
S E M I N A R S K I R A D
Predmet: Javne finansije
Pojam finansija i razvoj nauke o javnim finansijama
Mentor: Student:
Niš, 2015.
SADRŽAJ:
Uvod............................................................................................
3
1.
POJAM FINANSIJA I RAZVOJ NAUKE O JAVNIM
FINANSIJAMA
……………………………………………………
4
1.1.
Javne finansije – definicije i istorijat…………………………………………….
4
1.2.
Predmet proučavanja finansija……………………………………...
6
1.3.
Teorija javnih finansija……………………………………………..
10
1.4.
Nauka o finansijama………………………………………………..
12
Zaključak.....................................................................................
14
Literatura......................................................................................
15
2

Današnje značenje nastalo je kasnije, a potiče od francuske reči
finance
, što
znači finansirati, odnosno prikupiti novac radi obavljanja određenih poslova.
Funkcionisanje savremene države podrazumeva izvršavanje brojnih obaveza i
mera na osnovu ustava, zakona i drugih propisa, odnosno obezbeđenje funkcionisanja
zakonodavne,izvršne i sudske vlasti. Da bi se to ostvarilo potrebno je obezbediti
finansijska sredstva.
Naučna disciplina koja proučava procese prikupljanja javnih prihoda, njihovu
raspodelu i trošenje ili ekonomsku aktivnost države su javne finansije.
Reč javne u principu znači državne, i u svim zemljama u svetu pored
privatnog postoji i javni sektor. Taj odnos je različit i zavisi od istorijskog i
privrednog razvoja, tradicije, društvenih, političkih i drugih okolnosti.
To znači da je potrebno razlikovati dva značenja termina ,,javne finansije’’.
S jedne strane, to je ekonomska aktivnost države i drugih javno-pravnih tela, a s druge
to je naučna disciplina koja istražuje finansijsku privredu, odnosno finansiranje
države.
1. POJAM FINANSIJA I RAZVOJ NAUKE O JAVNIM FINANSIJAMA
1.1.
Javne finansije – definicije i istorijat
Stalni porast proizvodnih snaga i s tim u vezi pojava viška proizvoda dovela je
do razvoja robne proizvodnje i razmene, što je kasnije uslovilo pojavu novca.
Nastanak države kao rezultat klasnog društva uslovio je pojavu novca, kao opšteg
ekvivalenta a time i pojavu finansija i finansijske privrede.
Naime, državi kao sili
Stakić B., Jezdimirović M., Javne finansije, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2012.,str.2
4
iznad društva i kao aparatu vladajuće klase u potčinjavanju slabijih društvenih slojeva
bila su nužna sredstva, u prvom redu za održavanje državnog aparata.
Nestankom država robovlasničkog sistema i pojavom feudalizma kao novog
društveno-ekonomskog sistema nestala je i javna privreda, a robovlasničku privredu
zamenila je naturalna privreda, čime je prestala potreba za postojanjem novca. Takva
situacija ostala je sve do ranog srednjeg veka. Zadaci države u ovom periodu svodili
su se, uglavnom, na odbranu zemlje i održavanje pravnog poretka.
Razvojem zanatstva i gradske privrede i s tim u vezi jačanjem novčane
privrede, dotadašnji način upravljanja državom i organizacija vršenja državnih
funkcija nije više mogla odgovarati novonastalim uslovima. Stalni razvoj zanatstva
uslovljavao je permanentan rast zaposlenosti, a izmenjeni uslovi ratovanja zahtevali
su ne samo veće troškove nego i obrazovan kadar za vojsku. Državne funkcije nisu se
mogle više obavljaiti uzgredno, već su morale postati stalno zanimanje onih koji su ih
vršili. Tako nastaju posebni organi i ustanove u kojima se zapošljavaju ljudi koji vrše
državne funkcije kao trajno zanimanje. Tada se javlja pitanje na koji način obezbediti
sredstva za izdržavanje takvog državnog aparata, s obzirom na to da imovina države
odnosno vladara i prihodi od te imovine nisu bili više dovoljni da bi se putem njih
podmirile narasle potrebe.
Razvojem novčane privrede u sve većoj meri dolazi do izražaja potreba za
gotovim novcem. Tako je došlo i do uvođenja obaveznih davanja (dažbina) te na toj
osnovi do pojave javne (finansijske) privrede, ali istovremeno i do pojave čitavog niza
problema u vezi sa ubiranjem dažbina.
Dakle, nastajanje javne privrede (finansija), sa stanovišta nauke o finansijama,
bio je uslovljen promenama ekonomske, socijalne i političke prirode. Sve te promene
izvršene su pri kraju srednjeg veka, kada treba i tražiti začetke i forme državne
organizacije na kojima počiva kapitalističko društveno-ekonomsko uređenje.
Proširivanjem funkcija države i sve većim uticajem širokih narodnih masa u
političkim i društvenom životu dolazi do sve demokratskijeg gledanja na upravljanje
finansijama.
Mlada buržoazija, koja je postala moćni faktor tražila je sve više udela u
upravljanju državom i njenim organima. Građani se nisu mogli zadovoljiti samo
obavezama u plaćanju dažbina, već su tražili udela i u kontroli trošenja tih sredstava.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti