Pecurke(bukovaca)u organskom sistemu gajenja
UNIVERZITET ”DZON NEZBIT”
BAČKA TOPOLA
SEMINARSKI RAD
TEMA
: PEČURKE(BUKOVAČE) U ORGANSKOM
SISTEMU GAJENJA
Profesor: prof.dr. Gordana Dozet Student: Renata Rokvic -4058/14-IV
SADRŽAJ
1. Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2
2. Počeci proizvodnje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3-4
3. Prostor za uzgajanje bukovače . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5-6
4. Priprema uzgajališta bukovače. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7-9
5. Dezinfekcija uzgojnih prostora bukovače. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
10
6. Izrada vreća sa supstratom(punjenje) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
11
7. Prorastanje bukovače. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
12-14
8. Plodonošenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
15
9. Uslovi uspevanja(temperature, vlaga,svetlo,ventilacija). . . . . . . .
16-19
10. Berba I čuvanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20
11. Literatura. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
21
1

POČECI PROIZVODNJE
U prirodi se bukovača javlja u jesen , od kraja septembra do jačih mrazeva,
a može se pojaviti i u proleće posle blagih zima . Ova gljiva je poluparazit,
ne napada zdravo drvo, vec samo oštećeno, bolesno ili oslabljeno .Početni
pokušaj kontrolisane proizvodnje bukovače bili su na panjevima i oblicama
drveta, imitirani su prirodni uslovi staništa gljive. Najznačajnijim doprinosom
u proizvodnoj tehnologiji smatraju se rezultati koji su postigli Block i Sar
(1959) kada su utvrdili da se sporokarpi bukovače mogu obrazovati osim
na piljevini različitog drveta i na drugim prirodnim organskim materijalima
što je omogućilo upotrebu različitih lignoceluloznih supstrata sa kraćim
periodom razlaganja. Oni su kasnije primenili proizvodnju bukovače na
supstratu od slame, što je dovelo do daljih ispitivanja mogućih sirovina za
dobijanje supstrata koji bi bili što jednostavniji, jeftiniji, sa bržim
prorastanjem i većim prinosom. Time počinje nagli razvoj kako proizvodnje,
tako i ispitivanja različitih supstrata u zavisnosti od sirovinskih potencijala
zemlje u kojoj se bukovača gaji, kao sto su: pšenica, sojina, pirinčana i dr.
slame, pasuljevina, stabljike, kočanke i dr. otpadni delovi kukuruzne
industije, šećerna trska, suncokretove ljuspice i stablo, ostaci pamuka i dr.
3
Bukovaču zbog sličnosti sa školjkom nazivaju je još i
oštrigačama
. Klobuk
bukovače je oblo ispupčen promera 5 do 15 cm. U mladosti je rub povijen
prema dole, kasnije ravan i na kraju se savije prema gore. Boje je
raznolike: sive, sivosmeđe ili smeđežute. U mladosti je obično tamniji a
kasnije bleđi. Lamele su bele ili sivkaste, guste i spuštaju se niz stabljiku.
Stabljika je kratka, 2 do 4 cm. Budući da nekad mnogo stabljika izlazi iz
jedne osnove, gotovo se i ne može govoriti o odvojenoj stabljici. Bele je
boje sa posut sitnim dlačicama. U većini slučajeva stabljika nije u sredini
klobuka. Prilično je tvrda pa se za jelo možda može koristiti samo dok je
sasvim mlada.
4

6
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti