MATURSKI RAD
TEMA MATURSKOG RADA:
Primjena infrazvuka i ultrazvuka
Maturski rad
Primjena infrazvuka i ultrazvuka
2
SADRŽAJ:
1.
UVOD……………………………………………………………………………………..3
2.
PRIMJENA INFRAZVUKA……………………………………………….…………..…4
2.1.
Priroda i
infrazvuk……………………………………………….……………………5
2.2.
Uticaj infrazvuka na zdravlje
ljudi……………………………………………….……5
3.
PRIMJENA ULTRAZVUKA………………………………………………………..……6
3.1.
Počeci
primjene………………………………………………………………….…….7
3.2.
Rad
sonara……………………………………………………………………..………8
3.3.
Primjena u
medicine……………………………………………………………..……9
3.4.
Ultrazvuk i
priroda……………………………………….……………………..……11
3.5.
Primjena ultrazvuka za ispitivanje bez
razaranja…………………………………….12
3.6.
Primjena ultrazvuka za obradu i oblikovanje
proizvoda…………………..…...…….14
4.
ZAKLJUČAK……………………………………………………………………………15
5.
LITERATURA………………………………………………………………….……….16
Maturski rad
Primjena infrazvuka i ultrazvuka
4
Najpoznatija primjena ultrazvuka je u medicini - ultrazvučna dijagnostika (npr.Transkranijalni
dopler). Ultrazvuk se i za mnoge druge svrhe (otkrivanje jata riba i podmornica, tzv. sonar).
Princip korištenja je vrlo jednostavan: odašilje se ultrazvučni talas, koji se odbija od prepreke te
se prema vremenu potrebnom da se talas vrati određuje udaljenost i oblik objekta.
2. PRIMJENA INFRAZVUKA
Infrazvuk nastaje prilikom pucanja teskih artiljerijskih oruđa, teških granata, mina, i drugih.
Infrazvučni talasi nastaju i pri najobičnijim okolnostima (otvaranje i zatvaranje vrata, prozora,
olujni vjetrovi - kao komponente raznih šumova i slično). Tako nastali infrazvuk može se
registrovati samo vrlo osjetljivim instrumentima. Vibracije sa frekvencijom infrazvuka koje se
proizvode posebnim aparatima, koriste se u raznim liječenjima kao i za masažu čovjekovog
tijela. Zahvaljujuci relativno velikoj talasnoj dužini infrazvuk savlađuje lakše prepreke od
zvučnog talasa, on ih jednostavno obilazi.
Infrazvuk se koristio još u Prvom svjetskom ratu, da bi se odredio položaj aljtiljerije. Jedan od
začetnika proučavanja infrazvuka je bio francuski naučnik Vladimir Gavreu (rođen u Rusiji kao
Vladimir Gavronski). Dok je proučavao infrazvuk primjetio je bol u bubnjiću uha i
podrhatavanje laboratorijske opreme. Uočio je da infrazvuk dolazi od ventilatora i instalacije za
vazduh. On je eksperimentisao sa infrazvučnom zviždaljkom.
Maturski rad
Primjena infrazvuka i ultrazvuka
5
Infrazvučne talase karakteriše mali stepen apsorpcije i difuzije pri prostiranju, što omogućava
njihov relativno veliki domet, posebno kada se prostiru u vodenim sredinama. Ribe opažaju
infrazvuk uzrokovan morskim talasima na stotine hiljada km signalizirajući priblizavanje bure.
Takođe se posebno primjenjuje kod vojnog izviđanja, odnosno otkrivanja protivničkih uporišta
koja se zbog dubine zaklanjanja i maskiranja ne mogu otkriti vizuelnim posmatranjima.
Slika 1. Izvori infrazvuka
2.1.
Infrazvuk i priroda
Prirodni izvori infrazvuka su oluje, talasi, lavine, zemljotresi, vulkani, vodopadi, lomovi
na ledenjacima, munje i turbulencije vjetra.
Još 1935. u izvještajima Akademije nauka Sovjetskog Saveza, ruski naučnik Šulejkin iznio je
teoriju o nastanku infrazvučnih kolebanja na okeanu. Tokom oluje i jakih vjetrova nad
ustalasanom površinom mora dolazi do prekida strujanja na vrhovima talasa. U vazduhu se
stvaraju ne samo poprečne, nego i uzdužna vibracije. Snaga infrazvuka koji nastaje srazmjerna je
kvadratu talasa. Pri brzini vjetra
od 20 m/s snaga tog zvuka može
biti tri W po svakom metru
fronta talasa, što znači da i
slabija bura može stvarati
infrazvuk snage više desetine
kW. Osnovno zračenje
infrazvuka je u području od 6
Hz. Ogledi su pokazali da se
infrazvuk veoma slabo raspršuje
sa pređenom udaljenošću. On
može bez većeg slabljenja
prelaziti stotine i
hiljade kilometara, kako vazduhom, tako i vodom, pri čemu je širenje u vodi nekoliko puta brže.
