Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za povijest

PERZEPOLIS

Autor: Zdravko Rajić

Kolegij: Povijest ranih civilizacija

Predavač: Inga Vilogorac Brčić

-

Zagreb 16. 1. 2015. –

background image

4

PRVA ISTRAŽIVANJA PERZEPOLISA

Dugo vremena Perzepolis je bio napušten i zaboravljen grad, u kojem nije postojalo 

ništa osim njegovih misterioznih ruševina. Čuvši za ruševine nedaleko Shiraza, španjolski 

veleposlanik na dvoru vladara u Isfahanu, Garcia Silva Figueroa, 1618. godine bio je prvi 

zapadnjak koji je konjem dojahao do mjesta Takht – e Džamšid za koje je utvrdio da je drevni 

Perzepolis.

1

  Njegovim   otkrićem   i   ostali   istraživači   počinju   se   zanimati   za   Perzepolis   te 

počinje novo doba istraživanja tog drevnog grada. Nakon njega i talijanski istraživač Pietro 

della Valle boravio je 1621. godine  u Perzepolisu te proučavao reljefe i znakove na kamenim 

natpisima. Godine 1714. nizozemski je putnik Cornelis Le Bruijn boravio u Perzepolisu tri 

mjeseca te je preslikao znakove i natpise koje je tamo našao. Još jedan od najznačajnijih 

istraživača bio je danac Carsten Niebhur, koji je ostavio detaljan opis grada nakon što ga je 

posjetio 1756. godine.

2

  Prekretnica za arheologiju na cijelom području Perzije dogodila se 

dolaskom Henryja C. Rowlinsona koji je dešifrirao natpise na klinastom pismu. Godine 1839. 

prepisao je natpis sa stijene u Behistunu (slika 1), koji je Darije Veliki dao napisati na tri 

različita jezika, na perzijskom, elamskom te babilonskom, te tako dešifrirao klinasto pismo. 

Istraživanja   je   1887.   nastavio   namjesnik   pokrajine   Fars   Mu'tammad   al   –   Daula   vršeći 

istraživanja na dvorani stotinu stupova. Prvo od četiri ciklusa iskapavanja 1931. započeo je 

Ernst Herzfeld, te je otkrio trijem Kserksa I. stubište sa istočne strane apadane. Između 1935. i 

1939. istraživanja je predvodio Erich Schmidt, da bi daljnja istraživanja od 1939. godine 

nadalje na sebe preuzela Iranska arheološka služba.

3

 

1

 Soldi 2013,  18.

2

 Idem, 24.

3

 Bourbon 2002, str. 200.

5

OSNIVANJE I ULOGA PERZEPOLISA

Godine 510. pr. Kr. Darije I. započinje gradnju Perzepolisa

4

, a nakon njega gradnju su 

nastavili   njegov   sin   Kserkso,   te   njegov   unuk   Artakserkso,   međutim   gradnja   Perzepolisa 

nikada nije završena. Za položaj grada Darije je izabrao ravnicu Marv Dasht u Anshanu, nad 

kojom se uzdiže stjenoviti vrh Mount Kuh- I - Rahmat

5

. To područje nalazi se 50 kilometara 

od današnjeg grada Shiraza u pokrajini Fars, te otpriike 480 kilometara od grada Suze (slika 

2).

6

  Perzepolis je Darije zamislio kao ceremonijalnu prijestolnicu, jer u to vrijeme perzijski 

kraljevi stolovali su u Ekbatani, Pasargadu i Suzi,

7

  u kojoj bi mogao pokazti svo bogatstvo i 

raskoš   svoga   carstva.   O   bogatstvu   Perzepolisa   dovoljno   nam   govori   podatak   koji   donosi 

Plutarh, da je Aleksandar Veliki kada je osvojio Perzepolis organizirao karavanu od 10 000 

mazgi i 5 000 deva kako bi u Ekbatanu prenio svo bogatstvo koje je našao u Perzepolisu.

8

 

Platforma na kojoj je grad bio izgrađen bila je veličine 450mX300m, te se uzdizala iznad 

ravnice između 7 i 18 metara.

9

 Perzepolis je bio ceremonijalni grad, te je služio za odvijanje 

kraljevih svečanosti. Najveća svečanost koja se odvijala u Perzepolisu bilo je slavlje povodom 

Nove godine, koja je prema kalendaru mazdaizma odgovara proljetnoj ravnodnevnici. Tom 

prilikom predstavnici svih 20 satrapija dolazili su u posjet kralju te mu donosili darove.

10

 

4

 Soldi 2013,  8.

5

 Bourbon 2002,  204.

6

 Idem. 200.

7

 Muzej Mimara 2004.

8

 Bourbon 2002,  200.

9

 Idem 205.

10

 Idem. 204.

Želiš da pročitaš svih 15 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti