Mogućnost korišćenja snage vetra za proizvodnju električne energije
UNIVERZITET “SINGIDUNUM”
FAKULTET ZA INFORMATIKU I MENADŽMENT
- MOGUĆNOST KORIŠĆENJA SNAGE VETRA ZA
PROIZVODNJU ELEKTRIČNE ENERGIJE -
SEMINARSKI RAD
Ime i prezime studenata: Ime i prezime profesora:
Nikola Kukoljac III 2329/2008 Doc. Dr. D . Marković
Beograd, 2006.
SADRŽAJ
UVOD............................................................................................................................ 3
ENERGETSKA POLITIKA REPUBLIKE SRBIJE................................................4
PLANOVI ZA RAZVOJ KORIŠĆENJA SNAGE VETRA U RS..........................5
ENERGIJA VETRA....................................................................................................7
IZGLED I RAD TURBINE.........................................................................................9
ZAKLJUČAK.............................................................................................................17
LITERATURA...........................................................................................................18
2

ENERGETSKA POLITIKA REPUBLIKE SRBIJE
Osnovu energetske politike u Republici Srbiji cini okvir koji je doneo
Zakon o energetici 2005. god. Njime su otvorene mogucnosti za
demonopolizaciju energetskog sektora, kao i za intenzivno korišcenje
obnovljivih izvora elektricne energije. Dokument
Strategija dugorocnog razvoja energetike Republike Srbije do 2015
godine , saglasno Zakonu o energetici, donosi osnovne ciljeve nove
energetske politike, utvrduje prioritetne pravce razvoja u energetskim
sektorima i odobrava program donošenja odgovarajucih instrumenata,
kojim se omogucuje realizacija kljucnih prioriteta u radu, poslovanju i
razvoju celine energetskog sistema (u sektorima proizvodnje i potrošnje
energije) Srbije. Osnovna premisa pri izboru ciljeva, utvrdivanju
prioriteta i odgovarajucih instrumenata, zasnovana je na politickom
opredeljenju zemlje za racionalno uskladivanje razvoja celine energetike
sa privredno-ekonomskim razvojem zemlje i njenom ukljucivanju u
evropske integracije. Radi ostvarivanja promovisanih ciljeva energetske
politike i realizacije prioritetnih pravaca strategije, ovim dokumentom se
predlaže i dinamika donošenja odgovarajucih instrumenata, kako bi sve
ukupne promene u energetskim delatnostima bile ostvarene u saglasnosti
sa odgovarajucim politickim, socio-ekonomskim, energetskim i
ekološkim opredeljenjima zemlje. U okviru nove kategorije
Obnovljivi izvori energije, u koje spadaju biomasa, hidropotencijali malih
vodnih tokova (sa objektima do 10 MW), geotermalna energija i energije
vetra i suncevog zracenja, navedeno je da u Srbiji postoje posebne
pogodnosti i potrebe za njihovo organizovano korišcenje u tzv.
decentralizovanoj proizvodnji toplotne (sagorevanjem biomase i
"sakupljanjem" suncevog zracenja) i elektricne energije (izgradnjom mini
hidroelektrana, snage do 10 MW i vetrogeneratora, pojedinacne snage
oko 1 MW), za zadovoljenje potreba lokalnih potrošaca, kao i isporuke
viškova elektricne energije lokalnoj mreži u okviru elektroenergetskog
sistema Srbije. Procenjeno je da je energetski potencijal ovih obnovljivih
izvora veoma znacajan i da iznosi iznosi preko 3 M t.en. godišnje.
4
PLANOVI ZA RAZVOJ KORIŠĆENJA SNAGE VETRA U
RS
Nacrtom Programa ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike
Srbije predvideno je u tacki 13 izgradnja i korišcenje obnovljivih izvora
elektricne energije, izmedu kojih i energije vetra. Procenjeno je da
energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Srbiji
iznosi preko 3,83 miliona toe godišnje (toe - tona ekvivalentne nafte), od
cega se oko 5% (0,19 miliona toe god.) iznosi udeo energije vetra.
U programu su predvidena 3 cilja, koji definišu kreiranje podsticajnog
regulatornog okvira za vece korišcenje OIE (obnovljivih izvora energije),
donošenje i sprovodenje finansijskih i nefinansijskih mera i aktivnosti
radi podsticanja korišcenja OIE. U tom sklopu neke aktivnosti se
direktno odnose na energiju vetra, kao aktivnosti u sklopu treceg cilja:
„Utvrdivanje realnog potencijala energije vetra“, „Formiranje baze
podataka i katastra OIE“, „Stvaranje strucnjaka u
oblasti OIE“, ali i indirektno „Rad na harmonizaciji domacih propisa, koji
se odnose na oblast OIE sa propisima EU“, „Zakon o poljoprivrednom
zemljištu“, „Uredba o povlašcenim proizvodacima
elektricne i toplotne energije i biogoriva“ i dr.
Na kraju, programom je dat plan izgradnje kapaciteta i proizvodnje
energije i biogoriva u postrojenjima, koja koriste OIE u kom se predvida
izgradnja prvih vetroelektrana u 2009. godini
kapaciteta 2 MW i zatim dalja izgradnja po 8 MW/god. do 2012. god.,
odnosno ukupno 26 MW.
Ovim planom je zacrtana izgradnja ukupno 87 MW novih kapaciteta do
2012. god. Za proizvodnju elektricne energije iz OIE (26 MW
vetroelektrana i 61 MW malih hidroelektrana), što
bi doprinelo dobijanju oko 486 GWh/god. od 2012. god. (~110 GWh/god.
iz vetra i ~375 GWh/god. iz vode), odnosno cinilo oko 0,8% potrošnje
elektricne energije u 2012. god. (ako se pretpostavi godišnji rast potrošnje
od 7%/god., tj. sa postojecih oko 40.000 GWh u 2006. god. na oko
60.000 GWh u 2012. god.).
Medutim, u Srbiji postoji ozbiljan, ali neiskorišcen energetski potencijal u
energiji vetra. Vetar se po važecim kriterijumima za ekonomicnu
eksploataciju, može eksploatisati na površini od oko 500 km. Pri stepenu
razvoja tehnologije iz 2002. god., mogu se instalisati vetrogeneratori
ukupnog kapaciteta oko 1.300 MW, što je oko 15% ukupnog energetskog
kapaciteta Srbije. Ovi kapaciteti mogu da proizvode oko 2,3 TWh
elektricne energije godišnje.
.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti