Krvotok kod kičmenjaka – Zoologija
FAKULTET ZA EKOLOGIJU
SEMINARSKI RAD
KRVOTOK KOD KIČMENJAKA
STUDENT:
MENTOR:
Prof. dr Rodoljub Trkulja
Banjaluka, 2016
S
tra
nic
a
14
UPS Banja Luka
Fakultet za ekologiju
Zoologija
Sadržaj
1. UVOD................................................................................................................................................. 3
2. KRVOTOK KOD KIČMENJAKA....................................................................................................4
Zec Marko
Krvotok kod kičmenjaka
SEMINARSKI RAD

S
tra
nic
a
14
UPS Banja Luka
Fakultet za ekologiju
Zoologija
2. KRVOTOK KOD KIČMENJAKA
Krvni sistem svih kičmenjaka odlikuje zatvorenom kruženju po tijelu kroz arterije, kapilare i
vene. Srce leži u posebnom dijelu celoma – perikardu koji je obložen dijelom peritoneuma i ispunjen
tečnošću. Krvni sudovi koji dovode krv u srce su vene, dok su odvodni krvni sudovi arterije. Arterije i
vene se granaju po cijelom tjelu na manje sudove, obrazujući na kraju mrežu najsitnijih kapilara, koji
spajaju arterije i vene i zatvaraju krug krvne cirkulacije. Kroz zidove kapilara se vrši razmjena gasova i
prolaz hranljivih materija i produkata metabolizma. Izvjesna količina tečnosti ostaje u tkivima i vraća
se limfnim sudovima u vene. Najveće razlike u krvnim sistemima su upravo u građi srca i njegovoj
složenosti.
2.1 Krvni sitem kod riba
Srce riba razvija se od mezoderma. Njegov začetak se javlja u trbušnoj mezenteri u oblasti
zadnjeg dijela glave, u nivou ždrijela. Na obloženom zidu celoma nastaje srčani miokard. Oko srca, na
račun celomskih kesa, postaje duplja u kojoj je smješteno srce (perikard) i koja se izdvaja od ostalog
dijela celomske duplje. Začetak perikarda je paran, lijeva i desna strana začetka ubrzo se spajaju u
jednu jedinu duplju. Začetak srca u početku ima oblik prave cijevi koja brzo raste i postepeno dobija
oblik slova S. U isto vrijeme nastupa diferencijacija srčane cijevi. Njen zadnji dio, sa tanjim zidovima
savija se na dorzalnu stranu i postavlja iznad prednjeg dijela čiji su zidovi zadebljani. Zadnji dio cijvi
koji je savijen deferencira se u srčanu pretkomoru (atrium), dok se prednji kraj sa muskuloznim
zidovima razvija u srčanu komoru (ventriculus). Ispred komore na račun početnog dijela srčane cijvi
diferencira se arteriozni konus (conus arteriosus) sa muskuloznim zidovima. A iza pretkomore
diferencira se venozni sinus (sinus venosus) sa tankim zidovima. Svi ovi srčani dijelovi odvojeni su
jedan od drugog srčanim zaliscima koji postaju na račun endokarda. Krv se kroz srce uvijk kreće u
istom pravcu, od venoznog sinusa ka komori. Prilikom kontrakcije srca krvna tečnost spriječena je
zaliscima da se iz prednjeg dijla vraća u zadnji. Zalisci se nalaze na granici između pretkomore i
venoznog sinusa.
Srce riba sastoji se iz jedne pretkomore i jedne komore koja je postavljena ispred pretkomore –
okrenuta je prema naprijed, u pravcu škrga. Od komore polazi trbušna aorta koja nosi redukovanu krv u
škrge gdje se ona oksiduje. Svaki par škrga snabdjeven je dovodnim (nose redukovanu krv) i odvodnim
(nose oksidovanu krv) arterijama. Sistem dovodne i odvodne škržne arterije svake pojedine škrge
prdstavlja tzv. aortin luk . Kod embriona se javlja 6 pari aortinih lukova, dok kod adulta ostaju samo 4
para aortinih lukova . Odvodne škržne arterije se sa svake strane tijela ulivaju u lijevi i desni korjen,
koji se spajaju u leđnu aortu (nosi oksidovanu krv). Leđna aorta oksidovanu krv raznosi po tijelu.
Zec Marko
Krvotok kod kičmenjaka
SEMINARSKI RAD
S
tra
nic
a
14
UPS Banja Luka
Fakultet za ekologiju
Zoologija
Redukovana krv se sistemom vena vraća u srce. Tako kroz srce riba prolazi samo redukovana krv. Kod
larvi vodozemaca krvni sistem je isti kao kod riba.
Zec Marko
Krvotok kod kičmenjaka
SEMINARSKI RAD
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti