Religija,kultura i obrazovanje
Visoka škola strukovnih studija za vaspitače i poslovne informatičare-Sirmijum
Sremska Mitrovica
Seminarski iz predmeta:
SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA
Tema: Religija,kultura i obrazovanje
Profesor: Student:
Zoran Gudovic Biljana Radosavljevic
Br. Indeksa:53/2015
Sremska Mitrovica, maj 2016 god.
Sadržaj
Uvod
………………………………………………………………………………..2
Pojam religije…………………………………………………………...3
Prednosti i strah od ,,naučne eksplozije’’………………………………5
Nauka i moral - naučno sujeverje………………………………………6
Religija,društvene promene i obrazovanje...............................................7
Poistovećivanje religijskog i nacionalnog................................................8
Religija i država........................................................................................9
Religija,obrazovanje i globalizacija........................................................11
Društveni sistem i religijsko obrazovanje...............................................12
Evropska kultura i islam..........................................................................13
Zaključak.................................................................................................14
Literatura.................................................................................................16

2
Pojam religije
Postoji mnogo definicja:
Religija je:
sistem shvatanja, verovanja, ponašanja, obreda i ceremonija pomoću kojih
se pojedinac ili zajednica stavljaju u odnos sa Bogom, božanstvom ili sa
natprirodnim svetom i često u odnos jedni s drugima, od kojih religiozna osoba
dobija niz vrednosti prema kojima se ravna i prosuđuje u svetu.
opijum za narod
verovanje u duhovna bića.
Američki sociolog religije je s pravom primetio da su definicije stav ukusa i da tu
važi „O ukusiama ne vredi raspravljati“!
Reč „religija“ vodi porijeklo:
religo – učiniti nešto sa previse pažnje da pojedinosti (u religiji, na
božanstvo)
religare – blisko povezati (u religiji, veza između čoveka i božanstva).
Religiju predstavljamo preko pojmova sadržanih u kulturnim fenomenima:
sistem simbola i simboličkog izražavanja (jezik
,
obredi, predmeti, objekti,
određene službene osobe i sl.)
društveni fenomen ( određeno društveno zajednišvo i socijalne institucije verske
zajednice)
individualni fenomen (lični život nadahnut i nadahnjivan verom).
Sve religije su podjednako velike i istinite.One su samo različite staze koje vode do
istog cilja.Sve one ističu bratstvo čoveka i Očinstvo Boga.Sve pripovedaju da bi
čovjek trebao voljeti svoje bližnje i sva stvorenja.Sve podstiču svoje sledbenike da
budu dobri.Sve religije bismo trebali da tretiramo kao prijateljske partnere u
uzvišenom zadatku negovanja moralnog i duhovnog života čovečanstva. Kad
različite religije počnu bogatiti jedna drugu, upotpuniće dušu (unutrašnje jedinstvo)
za kojom ovaj svet teži.Uzmimo bogastvo različitih tradicija, budimo naslednici
baštine celog čovečanstva, a ne samo određenog područja ili nacije.
Cilj svih religija je, u suštini, samo taj da učini čoveka božanskim, bogolikim,
omogućivši mu da izrazi božanske kvalitete, kao što su univerzalna ljubav, samilost,
milosrđe, nesebičnost, tolerancija, strpljenje, hrabrost i drugo. Poreklo same reči
religija do danas nije u potpunosti definisano i predstavlja predmet stalnih sporenja.
Profesor Bečkog univerziteta Ervin Man navodi tri tumačenja mogućeg porekla reči
religija:
3
Prvo tumačenje dao je Ciceron, koji riječ religija vezuje za latinski glagol
relegere
(ponovo čitati, opet skupiti).Smisao samog glagola Ciceron pokušava izvući iz
njegove suprotnosti, iz glagola religere, što se može prevesti kao zanemariti,
zapustiti. Sveti Augustin Niponski reč religija izvodi iz
reeligere
(ponovo izabrati) a
pod tim je mislio na obavezu hrišćana da pronađu Boga koga su zaboravili.
Treće tumačenje je od prof.Mana, po kojem reč religija potiče od latinskog
glagola
religare
, što znači povezati.Povezati vidljivi i nevidljivi svijet u kome
postoje tajanstvene sile čiju naklonost treba stći.Povezati ljude međusobno, unutar
iste grupe, predlažući im iste zakone i vrijednosti.Povezati sadašnjost sa
prošlošću, prisećajući se običaja, priča o počecima, uzvišenih dela predaka.
Svaku religiju određuju tri premise:
Teorijsko uverenje čoveka u postojanje natprirodnog sveta i u tome najvišeg
bica
Vjerovanje u mogućnost odnosa između natprirodnog i prirodnog sveta
Čovekovo stvarno uspostavljanje odnosa s natprirodnim svetom
Religija ima više korisnih funkcija, a tri osnovne funkcije religije su:
1. Religija u funkciji socijalne integracije
2. religija u funkciji instrumenta soc.kontrole:utiče na oblikovanje savesti pojedinca
3. religija u funkciji društvenih promena.
Religija bitno utiče na oblikovanje karakternih osobina pojedinca, grupa i naroda.
Na primer: poznato je da je protestanizam svojom religioznom društvenom teorijom
uticao na razvoj preduzetničkog duha, štedljivosti i kolektivnog duha kod
protestanskih naroda.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti