Privredni značaj i tehnologija proizvodnje konoplja
VISOKO POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENA ŠKOLA
STRUKOVNIH STUDIJA U PROKUPLJU
Privredni značaj i tehnologija proizvodnje konoplja
SEMINARSKI RAD
Mentor: Student:
dr Jugoslav Milenković Sanja Stamenković ZB 364/14
Prokuplje, Decembar 2015 godina
Sadržaj
Ratarstvo
2

Ratarstvo
4
1.1 Privredni značaj
Konoplja spade u veoma važne culture iz čije se
stabiljke dobija srednje grubo i čvrsto vlakno, koje se
još odlikuje i sposobnošću da sporo truli pri drugom
stajanju u void, ii ma višestruku namenu u teksitlnoj
i kožarskoj industriji. Bez obzira na brzi razvitak
hemijske industrije koja se proizvodi veštačka i
sintetička vlakna, vrednost konopljinog vlakna se ne
umanjuje.
Slika 1: Prirodna konoplja
Dugačko vlakno konoplje iskorišćava se za
proizvodnju užarskih proizvoda, kao užadi,
ribarskih mreža, brodskih konopaca, cerada,
konjske opreme, vojničke opreme i raznih vrsta
kanapa; kratko vlakno – za dobijanje kanapa za
čeličnu užad, kabelnu predju id r. Od vlakna se
izradjuju različite tkanine, šatorska krila i dr.
Glavni potrošači proizvoda od konopljinog
vlakna su ribarska industrija (50%), morska i rečna
flota, gradjevinarstvo, brodogradnja, naftna indust.
Slika 2: Pamučna uzica
Pored vlakna konoplja daje seme iz kojeg se
dobija cenjeno biljno ulje i uljane pogače, kao i
lekovito sredstvo.
Drvenasti deo stable pozder sa uspehom se
koristi za proizvodnju veštačkih vlakana, hartije i
gradjevinskog materijala.
Slika 3: Sandale od konoplje
Ratarstvo
5
Konopljino seme sadrži do 35 % ulja, koje se najvećim delo izdvaja (28%) mehaničkim
putem. Rafinirano konopljino ulje po boji i ukusu se poredi sa uljima najvišeg kvaliteta
(maslinovo, reičino i d r) i može se koristiti u kenzervno-ribljoj i poslastičarskoj industriji. Ulje
konoplje spade u grupu lakosušivih ulja. Prisustvo nezasićenih masnih kiselina omogućava
njegovu upotrebu za izradu firnajza i uljane boje.
Konopljino seme redstavlja vrlo cenjenu krmu za razne vrste ptica. Iz 100 kg konoplje dobija
se oko 65 kg silaže od glava čiji je 1 kg po krmnoj vrednosti 2,5 kg krompira, 4,9 kg silaže od
glava i lista šećerne repe, 4,5 kg silaže od kukuruzne stabiljke; a po sadržaju lakosvarljivih
belančevina – 2,85 kg zrna ovsa, 3 kg ječma, 3,2 kg kukuruza, 25,3 kg krompora, 25,3 kg silaže
od kukuruzne stabiljke.
1.2 Površine i prinosi
Površine pod konopljom u svetu su oko 392.000 ha. Najveći proizvodjač konoplje je SSSR
sa oko 126.000 ha. Pored SSSR-a konoplju proizvode još zemlje Azije i Evrope. Najveći
proizvodjač konoplje u Aziji je Indija, a u Evropi Rumunija, a naročito Poljska, Italija i
Jugoslavija.
U poslednjih 15-20 godina u našoj zemlji je smanjena površina pod konopljom, zbog
povećane proizvodnje sintetičkih vlakana i jevtinih grubih biljnih vlakana (juta, kenafa, sisal).
Najveće površine pod konopljom u Jugoslaviji bile su 100.000 ha (1949 godine), da bi se kasnije
stalno smanjivale na 47.000-39.000 ha (1963-1967. godine). U našoj zemlji konoplja se najviše
gaji u Vojvodini (65,75 %), zatim u Slavoniji, Semberiji, i okolini Leskovca i Vranja.
Prosečan prinos vlakna u svetu je nizak i iznosi 631 kg/ha. Više prinose imaju evropske
zemlje (1.103 kg/ha), a u našoj zemlji je iznad 1.000 kg/ha. Prosečan prinos suve stabiljke u
našoj zemlji se kreće izmedju 5.000-6.000 kg/ha.
Do 1969. godine vlakno konoplje i preradjevine od vlakna bili su izvozni artikli iz naše
zemlje. Od 1969. godine potrošnja vlakna je veća od proizodnje, pa se vlakno uvozi radi
podmirenja domaće preradjivačke industrije.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti