Organizacija svakodnevnog života u tehnološki posredovanom društvu: upotreba virtuelnih personalnih asistenata u Beogradu
UNIVERZITET U BEOGRADU
SAOBRAĆAJNI FAKULTET
MASTER STUDIJE
MASTER RAD
TEMA MASTER RADA:
ORGANIZACIJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA TEHNOLOŠKI
POSREDOVANOM DRUŠTVU: UPOTREBA VIRTUELNIH
PERSONALNIH ASISTENATA U CILJU EFIKASNE
MOBILNOSTI U BEOGRADU
Mentor: Kandidat:
Prof. Dr Dalibor Petrović Bojan Pušica MT13M070
Beograd 2014.
Rezime
U ovom Master radu opisane su mobilne tehnologije, pre svega se misli na aplikacije koje
pomažu ljudima u organizovanju svakodnevnih aktivnosti. Poseban osvrt u ovom radu je na
jednu relativno noviju vrstu aplikacija, virtuelni personalni asistenti. Prema istraživanjima
sprovedenim za svrhe ovog rada došlo se do zaključaka da u Srbiji relativno mali broj ljudi
(zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, nezaposlenih, studenata, učenika, penzionera, ...)
čulo za aplikacije poput: Googla Now, Maluuba, Speaktoit Assistant, Apple Siri, Nuance Dragon
Go, a da još manji broj ljudi koristi prethodno pomenute.
U uvodnom delu predstavljeni su neki osnovni pojmovi bitni za ovaj rad: Modernizacija,
Globalizacija, Logistika, City logistika, Logistika svakodnevnog života i Mobilnost. Najveći deo
Master rada posvećen je samim virtuelnim asistentima, posebno Google Now, njihovim
prednostima i manama. U završnom poglavlju prikazani su rezultati istraživanja sprovedenog u
Beogradu i zaključci dobijeni nakon obrade podataka.
Ključne reči:
Modernizacija, Globalizacija
,
Logistika, Logistika svakodnevnog života, City
logistika, Mobilnost, Virtuelni personalni asistenti, Google Now
Abstract
Key words:

SPISAK SLIKA
Slika 1. Uporedni prikaz potrebnog vremena za obavljanje osnovnih obaveza ljudi u toku jednog
Slika 6. Transformacija vremena i prostora prema Donaldu Žanelu (put od Londona do
Slika 17. Prikaz mnogobrojnih aplikacija (za mobilni, desktop računar, (f) tablet, ...) koje ljudi
SPISAK TABELA

SADRŽAJ
2. PROBLEMI ORGANIZOVANJA SVAKODNEVNOG ŽIVOTA U SAVREMENOM DRUŠTVU
2.1. Modernizacija kao jedan od ključnih faktora za razvoj savremenog društva.....................6
3. MOBILNE PLATFORME KAO SREDSTVO ORGANIZACIJE SAKODNEVNOG ŽIVOTA
3.3.1. Prednosti aplikacija (virtuelnih personalnih asistenata) za organizaciju
3.3.2. Mane aplikacija (virtuelnih personalnih asistenata) za organizaciju svakodnevnog
4. ISTRAŽIVANJE UPOTREBE VIRTUELNIH PERSONALNIH ASISTENATA KAO SREDSTAVA
..........................................................................................40

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
2
izvojevano osmočasovno radno vreme, danas sve više ljudi radi poput ljudi u XIX veku 10, 12 pa
i više radnih sati.
Slika 1. Uporedni prikaz potrebnog vremena za obavljanje osnovnih obaveza ljudi u toku jednog
dana prikazan hronološki od početka pa do današnjeg dana čovečanstva
Treba napomenuti da gore navedene obaveze predstavljaju samo poslovne bez porodičnih
dnevnih obaveza. Porodične obaveze predstavljaju poseban fenomen. Broj ovih obaveza iz
dana u dan raste, a vremena za njihovo izvršavanje je sve manje i manje. Ljudi su često toliko
okupirani poslovnim obavezama da porodične skoro i zanemaruju. To dovodi do sve većih
napetosti u porodicama, svađa koje najčešće nastaju zbog nekih sitnica (nepokošenog dvorišta;
ne izbačenog smeća; gledanja TV, pre svega se misli na fudbalske utakmice; pranja sudova; i još
mnogo „nebitnih“ stvari), do sve većeg broja razvoda između ljudi, odnosno odrastanja dece u
neprirodnom okruženju bez jednog, a nekada i oba roditelja.
U želji da reše pomenute probleme, ljudi se sve više oslanjaju na tehnologiju u organizaciji
svakodnevnog života, u meri da postaju tako zavisni da se čini da u budućnosti neće biti
sposobni da se organizuju bez nje. Osnovni cilj ovog Master rada je da se ispita na koji način
tehnologija utiče na pojedinca, odnosno na organizaciju njegovog svakodnevnog života. Pre
svega se misli na planiranje svakodnevnih obaveza koje pojedinac mora da izvršava. Razvojem
tehnologije dolazi i do razvoja velikog broj softverskih rešenja koja u značajnoj meri pomažu
ljudima u njihovoj organizaciji svakodnevnog života. Zahvaljujući činjenici da danas većina ljudi
ima bar jedan mobilni telefon i da su ti mobilni telefoni uglavnom novije generacije tzv. smart
phone, samim tim i najveći broj tih programa je razvijen upravo za mobilni telefon, kako za
android tako i za iOS (engl.
iPhone operating system
- iOS) operativne sisteme. Postoji veliki
broj tzv. ličnih asistenata, konstruisanih za mobilne telefone, od kojih će neki biti analizirani u
drugom delu rada, uz poseban osvrt na nešto noviju aplikaciju Google now. Za potrebe ovog
Master rada u Beogradu je sprovedeno anketno istraživanje (videti upitnik u Prilogu 1), kroz
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
3
koje su obuhvaćene različite strukture ispitanika, od korisnika do nekorisnika interneta,
zaposlenih (menadžera kompanija), studenata, srednjoškolaca, itd. u cilju boljeg razumevanja
kako se personalni aistenti integrišu u svakodnevni život zapolednih ljudi u milionskom gradu.
Cilj rada je da se utvrdi u kojoj meri napredne tehnologije (virtuelni personalni asistenti)
učestvuju u svakodnevnom životu (planiranju svakodnevnih obaveza) ljudi u Srbiji, tačnije u
Beogradu, da se istraži da li su stanovnici Beograda zavisni od tehnologije, kao što je to slučaj
sa ostalim većim svetskim gradovima, ili postoji određena bojaz prema korišćenju prethodno
spomenutih tehnoloških dostignuća. Cilj je ostvaren metodologijom rada, koja je prikazana
blok - dijagramom na slici 2. Rad sadrži tri dela, a njihov sadržaj ukratko je opisan u daljem
tekstu.
U nastavku sledi prikaz i detaljan opis metodologije samog rada. Pored uvoda i zaključka, rad
sadrži tri osnovna dela, čiji je sadržaj ukratko opisan u nastavku teksta.
U prvom delu rada
predstavljeni su osnovni pojmovi koji su ključni za temu ovog Master rada.
Ovo poglavlje je podeljeno u dva dela. U prvom delu ovog poglavlja predstavljen je pojam
modernizacije, a nakon njega pojam globalizacije i transformacije vremena i prostora, da bi
poslednji deo bio posvećen pojmu mobilnosti. U drugom delu ovog poglavlja predstavljeni su
relativno noviji pojmovi koji imaju značaja i uticaja na savremeno društvo a oni su: pojam
logistike, a u okviru njega je predstavljen i pojam city logistike. U nastavku drugog dela ovog
poglavlja uveden je pojam logistike svakodnevnog života, kao jedan od novih pojmova koji do
sada u Srbiji nije bio u upotebi.
U drugom delu rada
analizirane su same mobilne platforme. Ovde će pažnje, pre svega biti
usmerena na zavisnost ljudi od ICT-a. Biće reči o tome kako ljudi planiraju i organizuju svoje
živote zahvaljujući ICT, odnosno različitim softverskim rešenjima koja im se nude i koja su iz
dana u dana sve naprednija i naprednija. U nastavku ovog dela Master rada biće reči o jednom
od najnaprednijih softverskih rešenja koje u značajnoj meri olakšava planiranje i organizovanje
života ljudi, Google Now aplikaciji. Biće predstavljena polja primene prethodno spomenute
aplikacije kao i njene prednosti i nedostaci. U okviru ovog poglavlja predstavljene su i
mnogobrojne aplikacije koje predstavljaju konkurenciju Google Now aplikaciji, kao što su:
Speaktoit Assistant aplikacija, Jeannie aplikacija, My Android Assistant aplikacija, Dragon
Mobile Assistant Managers aplikacija, Maluuba aplikacija, Skyvi aplikacija, Sherpa aplikacija,
AIVC aplikacija i Apple Siri aplikacija. Poslednje poglavlje ovog dela Master rada rezervisano je
za predstavljanje mana i prednosti, različitih personalnih asistenata, odnosno za pitanje koje su

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
5
2. PROBLEMI ORGANIZOVANJA SVAKODNEVNOG
ŽIVOTA U SAVREMENOM DRUŠTVU
Današnje tehnologije pomažu savremenom čoveku da na najbolji način organizuje jedan svoj
radni dan. Postavlja se pitanje u kojoj meri ova tehnološka rešenja mogu da budu od koristi
čoveku. Ljudi u savremenom društvu su sve mobilniji sto im omogućava da budu efikasniji u
obavljanju poslovnih i drugih aktivnosti, zbog čega im je neophodna dobra koordinacija i
organizacija, koju im omogućavaju nove savremene tehnologije.
Duga ljudska istorija se može podeliti na tri dela. Prvi deo, koji je i vremenski najduži, traje od
samog nastanka čoveka pa sve do druge polovine XVIII veka, tačnije do industrijske revolucije.
Period koji se može slobodno nazvati periodom najveće mobilnosti ljudske vrste. To je pre
svega zbog mnogobrojnih seoba i osvajačkih ratova odigranih u ovom periodu. Drugi deo
ljudske istorije predstavlja sama industrijska revolucija. Ovaj period predstavlja prekretnicu u
razvoju ljudske vrste. Novi tipovi roba su proizvođeni u ogromnim količinama; kolonijalizam se
ubrzao i stvorio svetsku privredu zasnovanu, tada kao i sada, na izvozu sirovina iz siromašnijih
zemalja i izvozu gotovih proizvoda iz bogatijih zemalja; voz, parobrod, telegraf i telefon su
jedno za drugim smanjili svet na načine koji su morali biti fascinantni koliko i internet danas,
koji predstavlja jedan od najvećih tehnoloških dostignuća današnjice. Razvojem gore
navedenih tehnoloških dostignuća dolazi do ubrzanja ljudskog života. Ovaj period se može
uzeti za početak ljudske modernizacije. Kako navodi sociolog Dalibor Petrović u svojoj knjizi
"
Društvenost u doba interneta
", modernizacija je jedan od ključnih pojmova za razumevanje
društvene promene i razvoja (
Petrović
, 2013.).
Treći period razvoja čovečanstva vezuje se za posleratne godine. Ovaj period obuhvata prvu
polovinu XX veka, i traje sve do danas. On je okarakterisan prvim letovima u svemir, odnosno
osvajanjem novih prostora van Zemljine orbite. Mada, za najveći pronalazak, ovog trećeg
perioda razvoja čovečanstva, može se slobodno reći i najveće zlo savremenog čoveka, treba
proglasiti internet. Zadnja dva perioda u razvoju čovečanstva, odnosno poslednjih 200 godina
mogu se opisati kao istorija brzine i ubrzanja. Veoma važan pojam je pojam globalizacije, koja
čini da se vremensko – prostorna osa izmesti iz svoga položaja. Više nije potrebno izvesno
vreme kako bi se prešlo određeno rastojanje. U mnogim kontekstima je vreme jednako nuli, ili
kako je to rekao jedan od najznačajnijih teoretičara brzine, urbanista i teoretičar Pol Virilio: "
Mi
sada živimo u vremenu bez kašnjenja
".
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
6
Nove napredne tehnologije, pre svega se misli na internet, dovele su do određenih društvenih
podela. Pod tim se podrazumevaju relativno novi pojmovi, a oni su: digitalni imigranti, i
digitalni urođenici.
Mark Prenski u svom radu prvi pominje gore navedene pojmove. Po njemu digitalni urođenici
su osobe koje komuniciraju na savremenom digitalnom jeziku, jeziku računara video igara i
interneta. A što se tiče digitalnih imigranata on za njih kaže da su to osobe koje nisu rođene u
digitalnom svetu, ali u nekim kasnijim fazama njihovog života pokušavaju da uđu, razumeju,
tajnovit, za njih nepoznati svet (
Prensky,
2001.).
Slika 3. Prikaz poređenja odrastanja dece sa i bez tehnologije
Ovo poglavlje Master rada zamišljeno je da se sastoji iz dva međusobno povezana dela. Prvi
deo predstavlja podlogu, odnosno temelj samog rada, a drugi deo je nadgradnja. U nastavku
ovog dela rada biće malo više reči o pojmovima koji predstavljaju osnovu za istraživanje koje je
sprovedeno u ovom Master radu, a oni su:
Modernizacija;
Globalizacija;
Transformacija vremena i prostora;
Mobilnost.
2.1. Modernizacija kao jedan od ključnih faktora za razvoj savremenog
društva
Od nastanka čoveka i njegove smislene akcije koja se temelji na nekome planu, a koji za svoj cilj
ima unapređenje kvalitete života, može se govoriti o postupcima koji su stvarali osnovne
pretpostavke društvenog razvoja odnosno modernizacije u najširem smislu.
Socijalni napredak u kojem ravnopravno mogu učestvovati svi pripadnici neke zajednice, kao
garancija sigurnije budućnosti, tako postaje društveni ideal, eutopijska želja koja, međutim,

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
8
treba biti izuzetno oprezan, a na to upućuje i stečeno iskustvo. Velike ideje (kao npr.
sekularizacija, globalizacija, pa i modernizacija) koje su menjale ili još uvijek menjaju svet, uvek
su bile zanimljive i političkim elitama odnosno onima koji su iz ovih procesa pokušavli izvući
neku osobnu korist ili sebi pripisati određene zasluge. Takvih primera ima mnoštvo, a onaj koji
najbolje opisuje upotrebu modernizacije u ideološku svrhu jeste staljinistička parola koja kaže:
"
Kolektivizacija + Elektrifikacija = Socijalizam
". U ovoj misli je sasvim jasno da se upotrebila
upravo ideja modernizacije kako bi se ljudi mobilisali na neki oblik akcije. Izgraditi
elektrifikacijsku mrežu u zabačenom kraju ruskog prostranstva (a ova ideja je primenjiva i bilo
gde drugde u svetu, pa je stoga ovakva sintagma od opšteg značaja) predstavlja delovanje
upravo u svrhu modernizacije.
Uvođenje svetla u mrak, koji bi u hrišćanskoj terminologiji sasvim sigurno imalo i puno dublji
duhovni značaj, postao je moto za stvaranje novog ruskog društva koji je osim modernizma u
sebi sadržavalo sve odrednice totalitarizma. Ovaj primer najbolje prikazuje svu odgovornost
onih koji, na temelju i u ime modernizacije preporučuju, traže ili zahtevaju duboke društvene
promene.
U ovom kontekstu svoju odgovornost ima i naučna zajednica čiji bi prvi zadatak, izgleda,
trebalo biti buduće izbegavanje povezivanja modernizacije i ideologije (
Lučić
, 2006.).
Kao što to obično biva, pri pokušaju definisanja nekog pojma gotovo uvek je teže dati valjanu
definiciju nego naći Arhimedov oslonac kojim bi on pomakao Zemlju. Nije slučajno da je najveći
među najvećima, mislilac Sokrat, celi svoj život tragao za pravilnim određivanjima pojmova koji
su ga interesovali, ali do tih određenja nikada nije uspeo doći. Platon je u svom najpoznatijem
delu „
Država
“, i to u prvoj svojoj knjizi (od deset) Sokratu pripisao potragu za definicijom
pravednosti. Ponuđena su tri mišljenja, dva od kojih su svaki na svoj način bili
nezadovoljavajući. Ta nemogućnost postizanja krajnjeg rezultata ipak, nije učinila Sokrata
manje Sokratom, niti beskorisnijim sam pokušaj da se do razumevanja pojmova ipak dođe.
U naučnom vokabularu takođe postoji temeljni problem definisanja osnovnih pojmova što ipak
ne onemogućuje naučnu komunikaciju. Međutim, to je prilika da se, iako nesavršeno, odredi
šta se pod kojim pojmom misli, te da se na taj način stvori mreža unificiranih pojmova koji se
dalje bez većih poteškoća mogu koristiti. Dakako, svaki naučnik ponaosob stvara svoju
koherentnu mrežu pojmova koji mogu biti (a i ne moraju) u skladu sa klasičnim određenjima u
okviru svoje naučne discipline. To dodatno stvara bogatstvo misli, ali ponekad i otežava
"probijanje" kroz naučni jezik. To je uočljivo i kod definisanja pojma modernizacije. Gotovo svi
klasici sociološke misli (Saint – Simon, Auguste Comte, Herbert Spencer, Emile Durkheim, Max
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
9
Weber, Karl Marx, Robert K. Merton, Talcott Parsons, George H. Mead i mnogi drugi) iznosili su
svoje ideje o društvenom razvoju i kako se do njih dolazi. Svi oni su izgradili sopstvene metode
putem kojih su objašnjavali prošlost, sadašnjost i pretpostavljali budućnost ljudskih društava.
Bez imalo dvoumljenja može se tvrditi da bi se iz svake od tih koncepcija mogla formulisati
samostalna vizija društvene modernizacije, njene temeljne zakonitosti i stupnjevi razvoja.
Takvim, naučnim izuzetno vrednim istraživanjima trebala bi se baviti posebna grana sociologije
koja bi mogla, nositi naziv komparativna sociologija (
Lučić
, 2006.)
2.1.1. Pojam modernizacije
Kao što je već rečeno, postoji veliki broj definicija modernizacije, koje su proizvodi misli
pojedinih teoretičara, a neke od njih su:
"Modernizacija je oblik društvenog života ili organizacije koji su se pojavili u
Evropi od, otprilike, XVII veka nadalje i čiji se uticaj od tada širio, manje ili
više, po čitavom svetu."
(
Gidens
, 1998.)
"Modernizacija počinje kada su prostor i vreme odvojeni od načina života i
jedno od drugoga i tako postali podložni da budu shvaćeni kao udaljene i
uzajamno nezavisne kategorije strategija i akcije, kada prestaju da budu, kao
što su dugo vremena bili, pomešani i jedva razlikovani aspekti životnog
iskustva, zaključani u stabilnu i na izgled nenarušivu jedan – na – jedan
korespondenciju."
(
Bauman
, 2000.)
"Modernizacija je skup procesa promena širokog opsega putem kojih
određeno društvo nastoji da stekne ekonomska, politička, društvena i
kulturna obeležija koja se smatraju svojstvena modernoj."
(
Martineli
, 2010.)
Modernizacija je povezanost niza društvenih promena na bazi
industrijalizacije i socijalne diferencijacije i glavni pravac promene od
tradicionalnog ka modernog društva
(
Lukić ; Pečujlić
, 1982.).
2.2. Globalizacija kao jedan od ključnih faktora za razvoj savremenog
društva
Svet novog stoleća oblikuju globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj. Pojam globalizacija
počeo se intenzivnije koristiti tek u novije vreme, a različiti ga autori različito definišu.
Globalizacija dovodi do stvaranja trgovačkih blokova, globalnih kompanija i globalne
ekonomije. Svet na taj način postaje jedinstvena celina, a svetsko tržište dostupno svima.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
11
konferencije u Marakešu. WTO je počeo delovati 1995., a finansira se doprinosima potpisnica
prema njihovom udelu u trgovini među članicama. U članstvu su 134 države. Još jedan pojam
koji je uz globalizaciju sve više u upotrebi, jest i pojam transnacionalizacija. Rast i sve veće
ekonomsko značenje transnacionalnih korporacija i transnacionalnih tokva roba, kapitala,
informacija te znanja na svetskom tržištu i globalnom ekonomskom prostoru, najbitnija je
odlika transnacionalizacije (
Dragičević M,
1996.). O njoj se govori i sve više sa stajališta
nacionalne države koja se pojavom transnacionalizacije mora odreći dela svoje suverenosti radi
uključivanja u iznadnacionalne saveze kao što su NATO (engl.
North Atlantic Treaty
Organisation -
NATO) ili EU (engl.
European Union -
EU). Činjenica da država više nije najviši
autoritet (
Galić
, 2001.) osobito je teško prihvaćena u zemljama u tranziciji jugoistočne, istočne
i srednje Evrope. Građani tih zemalja ponekad imaju skeptično mišljenje prema evropskim
integracijama i integriranju. Kao što je rečeno, u procesima globalizacije do izražaja sve više
dolazi snaga i moć multinacionalnih korporacija. Mnoge države u kojima takve korporacije
posluju, a posebno one male i siromašne, zbog golemih finansijskih sredstava koje
multinacionalne korporacije poseduju, neretko se vode u finansijskom pogledu kao njihove
podružnice. Bruto - nacionalni proizvod tih zemalja ne može se ni približno meriti s profitom
koji ostvaruju te korporacije. Multinacionalne korporacije, međutim, razvijaju i šire svoju moć
na sve države. Nijedna ne može izbeći „globalno traženje“. Investicijske odluke korporacija
donose se na globalnom nivou, prenoseći kapital ili resurse iz jedne zemlje u drugu, utičući na
(ne)zaposlenost miliona ljudi i stupanj ekonomske aktivnosti u pojedinim državama
(
Dragičević
, 1996.).
Slika 5. Globalizacija sveta
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
12
Prema mnogima, svet i svetsko društvo postali su „mnoštvo bez jedinstva“ (
Beck
, 1999.), gde
svako gleda svoje interese, nastoji što više zaraditi i nadmašiti konkurenciju. Globalizacija je
proces koji je započeo i koji se više ne može zaustaviti. Pre svega tu je sve veća interakcija
među državama zbog međunarodne trgovine, globalno umrežavanje finansijskih tržišta i već
spomenuta rastuća moć multinacionalnih korporacija. Ljudi su danas očevidci i stalnog
informacijskog i komunikacijskog razvoja, razvoja globalne kulture i policentričnosti svetske
politike. Danas se globalizacija doživljava kao svet bez granica. Sve što se stvara počinje se
odražavati globalno. Tako danas postoje globalni proizvodi, moda, potrošači pa i građani.
Globalizacija se, dakle, može čak shvatiti kao jedna etapa razvoja civilizacije.
2.2.2. Pojam globalizacije
Konvencionalna definicija globalizacije podrazumeva proces otvaranja i liberalizacije
nacionalnih finansijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala. No danas se češće
pod tim pojmom podrazumeva „međunarodna integracija“ dobara, tehnologija, rada i kapitala
pa se može govoriti o globalizaciji u širem smislu (
Dujšin
, 1999.). Pojam globalizacije izveden je
od reči „global“, što znači ukupnost, a globalizam je način gledanja na zbivanja u globalu.
Globalizacija bi tako podrazumevala socijalni proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti
sveta (
Turek
, 1999.). Kad se govori o globalizmu, tu je još i proširena teorija koja globalizam
tumači argumentima savremene mikroelektronske revolucije (
Rodin
, 1999.).
Zahvaljujući globalizaciji odnosi među ljudima i zemljama postaju sve intenzivniji, a ljudi
počinju globalno razmišljati i svet u celini drugačije shvatati. Globalizacija ima i određene
zahteve – stalno ulaganje u znanje, tehnologije, istraživanje i razvoj. Ko jednom počne
zaostajati u procesu globalizacije ili se na vreme ne uključi u savremene procese, bitno
zaostaje. Današnji se svet sve više „otvara“ i „smanjuje“ i otuda je stvorena već dobro poznata
uzrečica o svetu kao „globalnom selu“.
Globalizacija se kao ideja odnosi na „smanjivanje“ sveta, ali i na jačanje svesti o svetu kao celini
(
Robertson, cit. u Milardović
, 1999.). Za globalizaciju se može reći da je jedna od posledica
razvoja nauke, savremene tehnologije, tržišne ekonomije, demokratije. Globalizacija je
omogućila i slobodno kretanje kapitala, roba, informacija i ljudi kroz širenje i ukidanje granica.
Ekološka, kulturološka i društvena strana globalizacije često se zanemaruju u odnosu na njenu
političku, a osobito ekonomsku dimenziju, ali u novije vreme i one dobijaju sve veći prostor.
Treba spomenuti antiglobaliste, borce za ljudska prava, prava životinja (Greenpeace i dr.) i sl.
Teoriju globalizacije osmislio je osamdesetih i devedesetih godina XX veka Ronald Robertson.
Na temelju te teorije mogao je opisati pojave koje imaju nadnacionalno i svetsko značenje.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
14
veka (početka industrijske revolucije). Zanimljivo je razmišljanje Eriksena, koji kaže da je čitava
istorija čovečijeg vremena zapravo istorija njegovog ubrzanja (
Eriksen
, 2013.).
Postoji veliki broj društvenih studija o transformaciji vremena i prostora. Samim fenomenom
transformacije vremena i prostora prvi su se sistematski bavili društveni geografi. Jedan od
najpoznatijih je Donald Žanel, koji je analizirajući dužinu putovanja od Londona do Edinburga,
koje je 1776. godine trajalo četiri dana a u drugoj polovini XX veka oko 3 sata, zaključuje da su
se, u proseku, za proteklih 190 godina Edinburg i London svake godine približavali jedan
drugom za blizu pola sata (
Janelle
, 1968.). Žanel je ovaj fenomen nazvao
konvergencija vreme –
prostor
.
Slika 6. Transformacija vremena i prostora prema Donaldu Žanelu (put od Londona do
Edinburga)
Zanimljivo je i to da mnogi drugi geografi imaju svoje nazive za fenomen transformacije
vremena i prostora. Svi su oni različiti, ali u suštini znače isto. Kao što je Žanel ovaj fenomen
nazvao
konvergencija vreme – prostor
, tako ga je Dejvid Harvi nazvao
kompresija vreme –
prostor
, dok je Rodrig dao svoj naziv
kolaps vreme – prostor
, ... Pored prethodno spomenutih,
ovaj fenomen je bio predmet razmišljanja još mnogih drugih geografa, sociologa, filozofa, ...
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
15
Ono što je zajedničko za sve stručnjake je da se slažu da se fizički prostor sve više sužava, pa
čak i nestaje seleći se u virtuelne tzv. sajberprostore. Savremene ICT su te koje dovršavaju ono
što je još telegraf započeo u XIX veku. Realni, svima vidljivi i opipljivi prostor kada se govori o
protoku ljudi i roba se zaista sužava, ali samo do jedne tačke. Izgleda da se danas čovek nalazi u
stagnaciji ovog procesa. Ukoliko ne dođe do nekog revolucionarnog pronalaska na polju
transporta, fizički prostor će još dugo biti deo sveta koji okružuje savremenog čoveka. Internet
je označio kraj prostora ali samo za ograničen broj stvari. Međutim, ovaj popis stvari koje mogu
putovati virtuelnim tokovima je svakim danom sve duži. Danas je to novac ali sutra to može biti
roba u tradicionalnom smislu te reči. Problem zagušenja realnog prostora će se sve više
rešavati izmeštanjem onih aktivnosti, bilo da se govori o ekonomiji ili interpersonalnim
odnosima, koje je moguće izmestiti u virtuelni prostor interneta (
Petrović
, 2013.).
2.3. Pojam Mobilnosti
Sam fenomen mobilnosti neraskidivo je vezan za čovekovo shvatanje prostora i vremena i kao
takav predstavlja jedan od konstitutivnih elemenata modernosti. Moderno društvo predstavlja
društvo koje je u neprestanom kretanju, i kao tako čini osnovnu ideju modernosti. Postoje
četiri osnovna argumenta koja svedoče o strukturalnim promenama u mobilnosti i njihovom
uticaju na modernost, a oni su (
Petrović
, 2013.).
Mobilnost treba razumeti kao opšti princip modernosti, budući da se moderan
život ne može zamisliti bez kretanja, motilnosti i mobilnosti.
Mobilnost treba razumeti kao nekonzistentan, kontradiktoran i abivalentan princip
modernosti.
Mobilnost treba analizirati u kontekstu prve i druge modernizacije, kao prelaz od
linearnog ka nelinearnom konceptu mobilnosti.
Da bi se dali važni odgovori na pitanja mobilnosti, treba imati u vidu tri
perspektive, a one su:
1. Perspektiva masa koja se u kretanju fokusira na kvantitativne efekte
linearne modernizacije mobilnosti;
2. Subjektivna perspektiva koja uzima pojedinca kao aktera u okviru ka
subjektu orijentisanih politika mobilnosti;
3. Hibridna perspektiva motilnosti koja se odnosi na kompleksne relacije
između aktera i struktura.
Postoji veliki broj definicija mobilnosti, a jedna od najpoznatijih je:

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
17
energije i informacija unutar sistema i između sistema, kao i pomoći pri organizovanju
svakodnevnog života ljudi (
Zečević
, 2010.).
2.6. Pojam City logistika
Kada se govori o logistici nije na odmet spomenuti i pojam City logistike. Ovo je relativno novi
pojam koji dobija sve veći značaj u životu gradskog stanovništva. Sam koncept City logistike u
gradovima u Srbiji je slabo razvijen (
Zečević
,
Tadić
, 2006.). City logistika je aktuelna tema na
forumima gradskih planera najrazvijenijih gradova i
zemalja. Problemi i rešenja logistike se
razlikuju od grada do grada i u skladu su sa različitim istorijskim, kulturnim i strukturnim
obeležijima urbanih celina. Aktuelnost ove teme potvrđuje sve veći broj projekata, naučnih i
stručnih radova i konferencija posvećenih ovoj oblasti. Sveobuhvatna i precizna definicija City
logistike je teško izvodljiva. Različiti autori i istraživači su u skladu sa sopstvenim
interesovanjem i ciljem istraživanja pod ovim pojmom, definisali nešto što je mnogo uže od
njegovog pravog značenja. Ovaj pojam je značajan za istraživanje gradske mobilnosti
stanovništva i u velikoj meri je povezan sa planiranjem i organizovanjem života u gradskoj zoni.
Pojam City logistika bi trebao da bude određen rečima koje ga sačinjavaju i njihovim
međuzavisnostima. Engleska reč City potiče od latinske reči „civitas“ – visoko organizovana
zajednica (reč korišćena za opisivanje gradova - država Antičke Grčke). Merriam Webster
rečnik definiše grad kao:
"Mesto stanovanja; mesto veće od sela ili naselja; veliki, istaknut ili važan
centar populacije sa različitim delatnostima, manje nezavisan u proizvodnji
hrane, i obično zavisan od proizvodnje i trgovine za udovoljavanje želja
njegovih stanovnika" (Zečević, Tadić, 2006.).
Komunikacioni i informacioni sistemi daju podršku definisanju optimalne koncepcije City
logistike, kao i procesima organizacije, realizacije, kontrole i nadgledanja pojedinih logističkih
aktivnosti. U City logistici se primenjuju različiti telematski sistemi kao što su: ICT (engl.
Information & Communication Technology
- ICT), ITS (engl.
Intelligent Transport Systems
- ITS),
GPS (engl.
Global Positioning Systems
- GPS), RFID (engl.
Radio Frequency Identification
- RFID),
GIS ( engl.
Geographic Informatio Systems
- GIS), VICS (engl.
Vehicle Informatio and
Communication System
- VICS) (
Taniguchi, Thompson
, 2003.).
2.7. Pojam Logistike svakodnevnog života
Vremenski aspekti predstavljaju okvir u kome se tumači svakodnevni život. Odnos između
svakodnevnog života i upotrebe „alata” poput automobila i mobilnog telefona može se videti u
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
18
fenomenološkoj perspektivi, gde su pristupi Alfreda Schütza (1973), Petera Bergera i Thomasa
Luckmanna (1975) korisni. Schütz koristi koncept polja delovanja da opiše taj deo sveta koji
može biti pod uticajem akcije. Ovo polje se može podeliti na dva dela (
Schütza
, 1973.):
1. Osnovno polje delovanja, koje može da se dostigne bez specijalnih alata, i
2. Sekundarno polje delovanja, ukoliko je granica određena tehničkim nivoom društva.
Automobil i telefon su primeri alata koji proširuju granice sekundarne oblasti
delovanja.
Sa novim porodičnim konstelacijama postoji porast u oblasti delovanja svakodnevnog života i
na taj način potreba za alatima sa kojima se komunicira. Prema Bergeru i Luckmannu, svrha
analiziranja svakodnevnog života je razvijanje tipologije interakcije sa kojom se stiče uvid u
objektivne uslove svakodnevnog života (
Berger and Luckmann
, 1975). U širenju ove
perspektive važno je spomenuti Cato Wadel-ov (1983) koncept porodice kao „sistema
zapošljavanja“. Wadel vidi domaćinstvo kao sistem zapošljavanja sa nizom međusobno zavisnih
aktivnosti i uloga. Familijarni sistem zapošljavanja postoji u uzajamno zavisnom odnosu
vis-à-
vis
sistema zapošljavanja kao što je radno mesto, škola, dnevni boravak i transportni sistem.
Tako, u okviru domaćinstva postoji tenzija između društvenih zahteva kada svakodnevni život
treba da se organizuje – sopstvene potrebe i potrebe drugih, ljudske želje i resursi. Vremenske
i prostorne strukture su centralne u ovoj perspektivi (način razmišljanja). Automobil i ICT su
alati koji omogućavaju rad sistema zapošljavanja, ali postavlja se pitanje kako da se shvati
samo značenje i upotreba ovih predmeta unutar ovog okvira? (
Wadel
, 1983.).
Sam pojam logistike svakodnevnog živote je veoma teško definisati. Možda je jedan od
najlakših i najednostavnijih načina da se logistika svakodnevnog života definiše kao:
„Jedan skup, organizovanih, alata koji omogućavaju ljudima planiranje i
organizovanje svakodnevnih aktivnosti, čiji broj iz dana u dan raste. Pod tim
aktivnostima se pre svega misli na poslovne i porodične obaveze, koje je svaki
čovek obavezan da izvršava tokom jednog dana“.
Za ovaj pojam, logistike svakodnevnog života, vezuje se jedna značajna stavka, a to je
integracija ljudi sa ICT. Ove ICT iz dana u dan sve više i više napreduju, kako bi što je moguće
više pomogle ljudima da organizuju svoje svakodnevne obaveze, i samim tim olakšaju sebi
živote koliko god je to moguće.
Postavlja se pitanje da li će ljudi u budućnosti biti u stanju da donose odluke samostalno, bez
upotrebe raznih personalnih asistenata? Postoji veliki broj dokumentaraca, knjiga, televizijskih
serija i filmova koji govore o budućnosti čovečanstva, u kojima se upravo prikazuje ta zavisnost

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
20
3. MOBILNE PLATFORME KAO SREDSTVO ORGANIZACIJE
SAKODNEVNOG ŽIVOTA
Upotreba ICT, posebno mobilnih telefona, je enormno porasla tokom poslednjih nekoliko
godina (
Ling and Vaage
, 2000.), sa različitim grupama u populaciji koje koriste tehnologiju na
različite načine u zavisnosti od njihovih posebnih potreba. Mnogobrojne studije pokazuju da
mobilna telefonija može da doprinese povećanju dostupnosti i bezbednosti, većoj efikasnosti u
planiranju i većoj fleksibilnosti kako u privatnom tako i u poslovnom životu.
Studije o upotrebi mobilnog telefona u organizovanju svakodnevnog života su malobrojne.
Istraživanja različitih društvenih grupa ukazuju da se mobilni telefon koristi za pomoć pri
komunikaciji i organizaciji aktivnosti
(Klamer; Haddon and Ling,
2000., 2001;
Ling and Yttri
,
2001.). U kvalitativnoj studiji, Jakobsen et al. (2003.), pokazuje da difuzna porodica ostaje
povezana uz pomoć komunikacione tehnologije. U praktičnoj saradnji i emocionalnoj
komunikaciji, i prostorno i vremenski distribuirane porodice koriste ICT.
Važno pitanje je da li mobilni telefon poboljšava koordinaciju svih različitih aktivnosti koje se
preduzimaju tokom dana, ili da li je to zaista faktor stvaranja novih aktivnosti i time opterećuju
transportni sistem još više. Ovo pitanje je bilo predmet dve Norveške studije, jedne kvalitativne
(
Ling
, 2000;
Ling and Yttri
, 2002.) i jedne kvantitativne (
Ling and Haddon
, 2001.).
U diskusiji o tome kako ICT utiče na svakodnevni život u odnosu na organizovanje aktivnosti,
pokušavno je da se pronađu odgovori na sledeća pitanja: Da li upotreba mobilnog telefona,
email-a i interneta ljude čini efikasnijima i olakšava njihovo planiranje dnevnih aktivnosti? Ili,
da li povećan pristup ovim „alatima“ menja korisnikove svakodnevne rutine i navike da takva
planiranja deluju manje važno? Ispituje se i kakva interakcija postoji između transporta i ICT u
organizaciji dnevnih aktivnosti. Da li će biti više, manje, dužih ili kraćih putovanja, i da li je
upotreba automobila smanjena ili povećana? (
Ling
, 2000).
U nastavku Master rada biće predstavljen jedna relativno nova aplikacija, veoma korisna
alatka, kako za mobilne telefone tako i za kompjutere, Google Now.
3.1. Google Now aplikacija
Google Now je inteligentan lični asistent, razvijen od strane Google. Dostupan je u okviru
Google mobilne aplikacije i primenljiv je na Android i iOs operativnom sistemu. Google Now
predstavlja veoma korisnu aplikaciju koja pomaže korisnicima da dobiju odgovore na mnoga
pitanja, lakše organizuju svoj radni dan, dobijaju podsetnike na neke važne događaje itd. Ova
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
21
aplikacija prvi put je puštena u rad na Android 4.1 ("
Jelly Bean
"), pokrenuta je 9. jula 2012.
godine i to na Galaxy Nexsus smart telefonu. Od 2013. godine ova usluga je dostupna i na iOs
platformama. Google Now je 2012. godine dobio priznanje kao inovacija godine. U nastavku
rada biće reči o samim prednostima i nekim manama Googl Now aplikacije (
Ravenscraft
,
2014.).
Slika 7. Neke od mogućnosti koje pruža aplikacija Google Now (www.google.com)
3.1.1. Osnovne karakteristike Google Now aplikacije
Osnovne karakteristike aplikacija Google Now su mnogobrojne, a neke od njih su
(
lifehacker.com
):
Može da radi kako u hands-on tako i u hands-free režimu izgovaranjem „Google“
glasno dok radi aplikacija za pretragu (da bi ovo funkcionisalo jezik mora biti
podešen na English - US), ili pokretanjem sa početnog ekrana.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
23
drugoj lokaciji. Uključuje saobraćajne i tranzitne uslove u tim ETA (engl.
Estimated
Time Allocation
- ETA) procenama.
Funkcioniše i kao putni asistent, i može da prikaže na ekranu čim korisnik stigne na
aerodrom, upozorava ga kada po rasporedu njegov avion treba da poleti i sa koje
kapije/terminala na aerodromu, nudi pravo vreme leta i putne informacije do i od
aerodroma, kao i uputstva od aerodroma do korisnikovog hotela, sastanka ili druge
eventualne destinacije.
Uključuje ugrađenu konverziju valuta i kartice za prevod jezika koje se automatski
ažurira u zavisnosti od korisničke lokacije.
Automatski prikazuje paket o praćenju informacija za bilo koje isporučene
porudžbine sa e-mail potvrdom na korisničkom Gmail nalogu, ili za one koje je
korisnik tražio koristeći Google preko pretraživača.
Podržava podsetnike za vreme, lokaciju, kao i mnoge druge događaje kako bi se
korisnik aplikacije setio da kupi npr. mleko ukoliko stane kod prodavnice, da
korisnik pozove prijatelja ukoliko mu je rođendan, ili da ga podseti na događaj u
njegovoj blizini.
Šalje informacije o korisnikovim omiljenim sportskim klubovima, lokalnim
utakmicama ili gostovanjima, i finalnim rezultatima.
Može prikazivati filmske projekcije u bioskopima u korisnikovoj blizini ukoliko on
zatraži film, i može i da mu pomogne da kupi kartu putem
Fandango
. Kada je
korisnik kupio svoj karte, on tada dobija skenerom čitljiv QR code (engl.
Quick
Response Code
– QR code) da ih odštampa u pozorištu, zajedno sa podsećanjem
kada treba da krene u bioskop kako bi stigao na film na vreme.
Pomaže korisniku da otkrije nove knjige, albume, aplikacije, koncerte ili događaje
uživo, bazirane oko njegovih omiljenih umetnika, pisaca, prethodno preuzete
muzike, i više.
To je cross – platform-a, a takođe je dostupan na iOS kao deo Google Search
aplikacije.
3.1.2. Gde se ističe Google Now?
Google Now je započeo kao jedan zanimljiv eksperiment koji se odnosio na to kako bi Google
mogao da bogatstvo podataka koje je dostupno o korisniku oblikuje u jedan koristan paket. Od
tada je procvetao u pravog personalnog asistenta koji ulazi sve više i više u korisničku
upotrebu, navike pretraživanja, lokaciju, i više, stavlja sve u koristan alat koji će korisniku
proaktivno pomoći da bolje upravlja svojim vremenom, da stigne tamo gde korisnik treba da
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
24
bude, da stigne na vreme na zakazane sastanke, i da sazna o preduzećima i događajima za koje
bi mogao da bude zainteresovan. Njegovi alati nisu savršeni, i korisničko iskustvo će varirati u
zavisnosti od snage i brzine uređaja, ali zaista postoji nešto neverovatno u vezi opcije za
pretragu na korisnikovom telefonu, stavljajući ga pored usta, i govoreći „Google pošaljite
tekstualnu poruku na Tata“, i da Google Now shvati da korisnik to želi da uradi, uradi to, i čak
može da podstakne da korisnik izmeni poruku. Google akcije sopstvenog glasa su uvek bile jak
set alata, ali sa Google Now, oni su u potpuno drugoj ligi, a samo bogatstvo informacija koje
Google Now nudi u svakom trenutku je neverovatno. Ne škodi to što je zapravo sve relevantno
(iako nešto od toga nije – ponekad nisu potrebna uputstva do restorana o kojem je korisnik
samo čitao na internetu) i korisno u vreme kada je predstavljeno. Iako je broj funkcija koje
Google Now nudi neverovatan, korisnik ih neće sve videti u istom trenutku, ili mora da prolazi
kroz one neželjene kako bi došao do kartica koje stvarno želi da koristi (
lifehacker.com
).
Konačno, Google Now je jedan od najnovijih Google projekata, i često se ažurira – više od
ostalih ličnih asistenata.
3.1.3. Gde podbacuje Google Now?
Google Now nije savršen. Kao što je rečeno, ponekad prikazuje kartice koje nisu korisne samo
zbog toga što je korisnik tražio nešto ili je otišao da pogleda nešto posebno u nekom trenutku.
Pročitati pregled restorana? Google Now može ponuditi da korisnika usmeri tamo sledeći put
kada se nađe u blizini kolima, čak i ako on nema nameru da ode na to mesto, ili ga je ponuda
odbila. Ipak, Google Now uči brzo, i ukoliko se ne koriste određene kartice, one će nestati u
kratkom roku.
Kada se govori o brzom učenju, Google Now je toliko efikasan jer kada ga korisnik jednom
uključi, Google dobija mnoštvo informacija o korisnikovim putnim navikama, njegovim
porudžbinama i pošiljkama, njegovim e-mail-a i internet pretragama, i više o onom što može
da zdrobi i koristi kako bi mu pružio korisne informacije. Korisnik mora biti potpuno svestan tog
kompromisa kada aktivira Google Now – ako je korisnik ljubitelj privatnosti, neće mu se dopasti
ideja da dozvoli da Google pregleda toliko informacija o njemu. Ukoliko ipak koristi nadmašuju
nedostatke, to može biti velika usluga (
lifehacker.com
).
Konačno, Google Now je tehnički dostupan samo na android uređajima koji koriste Jelly Bean
4.1 ili jači (i iOS uređaji), što ostavlja mnoge ljude izvan ove priče. Čak i na onim jačim
uređajima, Google Now može predstavljati popriličnu potrošnju baterije i halapljivost za
informacijama, pa ga treba koristiti mudro i štedljivo. Često ga vlasnici android telefona
isključuju, jer njegov rad u pozadini crpi bateriju samog uređaja.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
26
Speaktoit Assistant
je višejezični personalni asistent dostupan na sledećim jezicima: engleski,
španski, ruski, nemački, kineski i portugalski. Trenutno se radi na mogućnosti da
Speaktoit
Assistant
bude dostupan na još više različitih jezika.
Ovaj virtuelni asistent je povezan sa mnogobrojnim sajtovima i aplikacijama, i u saradnji sa
njima pruža širok spektar usluga njegovim korisnicima. Neki od programa i aplikacija sa kojima
ovaj virtuelni asistent sarađuje su: Google, Twitter, Facebook, Foursquare, Evernote, Yelp,
TripAdvisor, Wikipedia, Chacha, IMDB, Eventful, News360, Amazon, Gmail, Google Images,
Google Calendar, Google Maps, Google Navigation, Waze i mnogi drugi.
2) Jeannie aplikacija
Jeannie predstavlja jedan od najboljih personalnih asistenata u ponudi danas. Koliko je
popularan ovaj personalni asistent govori i to da ima i do nekoliko miliona preuzimanja sa
Google play prodavnice u toku samo jednog dana.
Slika 9. Prikaz Jeannie aplikacije (play.google.com)
Zahvaljujući ovom personalnom asistentu korisnici ne moraju više da pamte posebne ključne
reči ili fraze, jednostavno je dovoljno da korisnici govore, kao kada se obraćaju ljudima u
realnom životu, u slušalicu svog smart telefona, nakon čega dobijaju tražene odgovore od
Jeannie asistenta.
Ovaj personalni asistent nudi veliki broj mogućnosti za svoje korisnike. Neke od tih pogodnosti
za korisnike su: dobijanje odgovora na postavljena pitanja, slanje e-mail poruka, glasovno
biranje kontakata iz korisnikovog imenika, postavljanje različitih podsetnika, slušanje muzike,
gledanje video klipova i još mnogo drugih mogućnosti. Iako Jeannie predstavlja relativno stariji
personalni asistent, on je veoma koristan i lak za svakodnevnu upotrebu.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
27
3) My Android Assistant aplikacija
My Android Assistant prestavlja jednu relativno noviju aplikaciju za smart mobilne telefone i
(f)tablet uređaje. Ova aplikacija je veoma laka za korišćenje i omogućava njenim korisnicima
veliki broj različitih usluga.
Korišćenjem My Android Assistant aplikacije između ostalog može se veoma lako poslati SMS
poruka, zatim čitati i pisati e-mail poruke, pristupiti Facebook i Twitter nalozima korisnika,
kačiti različite fotografije i video klipovi na profile idt. Na slici 10. prikazana je My Android
Assistant aplikacija.
Slika 10. Prikaz My Android Assistant aplikacije (play.google.com)
4) Dragon Mobile Assistant Managers aplikacija
Dragon Mobile Assistant Managers je naslednik jedne starije aplikacije, Vlingo. Dragon Mobile
Assistant Managers predstavlja odličan izbor bez obzira koji operativni sistem korisnik koristi
(Android, iOS ili Windows), i on, takođe ima hands-free model pomoću koga korisnik može
zadavati odgovarajuće glasovne komande. Malo je više hands-free nego što je Google Now, i
ima ugrađen mod koji je specijalno dizajniran za upotrebu kada korisnik nije u mogućnosti da
pogleda u ekran ili da ga dodirne, ova mogućnost predstavlja nešto što Google Now baš i
nema, ali se radi na razvoju ove opcije. Dodatno, Dragon Mobile Assistant Managers može da
uradi stvari kao što su ažuriranje korisnikove društvene mreže, čitanje naglas korisnikovih
Facebook vesti, i deljenje njegove lokacije sa njemu najbližima – nešto što Google Now ne
može da uradi sad kad je širina nestala. Najbolje od svega, ova aplikacija je potpuno besplatna,
i ako je manje moćan od Google Now, mogućnosti koje pruža korisnicima su velike
(
www.lifehacker.com
). Na slici 11. prikazana je Dragon Mobile Assistant Managers aplikacija.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
29
6) Skyvi aplikacija
Skyvi virtuelni asistent predstavlja izuzetno veliku pomoć pri organizovanju svakodnevnog
života zaposlenih ljudi. To ne znači da ovu aplikaciju ne koriste i nezaposleni, naprotiv, velike
mogućnosti koje pruža ovaj virtuelni asistent čine da svi korisnici budu zadovoljni. Kao i svi
ostali personalni asistenti pruža neke osnovne usluge njegovim korisnicima, poput: slanja SMS i
e-mail poruka, pristup društvenim mrežama, podatke o vremenu, kladioničarske rezultate,
pomaže pri vožnji automobila, predlaže restorane, obaveštava o važnim datumima iz
korisnikovog kalendara, pruža usluge prevođenja tekstova sa drugih jezika, mogućnost
komuniciranja sa korisnikom aplikacije itd.
Slika 13. Prikaz Skyvi aplikacije (play.google.com)
7) Sherpa aplikacija
Sherpa virtuelni asistent je krajnje jednostavna, a ujedno i veoma korisna, aplikacija.
Najprostije rečeno ova aplikacija predstavlja sve ono što je jednom čoveku potrebno kako bi
organizovao svakodnevni život. Dok neki od ostalih pretendenata (virtuelnih asistenata)
komuniciraju sa korisnikom s vremena na vreme, govore kada on to želi, ili uopšte ne govore,
Sherpa-a tvrdnja do slave je da razume prirodni jezik, ne tera korisnika da pamti komande, i
može da razume više jezika i akcenata. Sherpa nije toliko moćan kao drugi saradnici, ali donosi
veliki broj informacija za samog korisnika – osnovna pitanja znanja i trivijalnosti ne
predstavljaju problem za aplikaciju, i može da reprodukuje muziku bez preuzimanja pesme
(pušta sa interneta). Može da čita korisnikove tvitove, da ažurira Facebook za korisnika, vodi
korisnikov kalendar, pokazuje mu vreme itd. Na slici 14. prikazana je Sherpa aplikacija.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
30
Slika 14. Prikaz Sherpa aplikacije (play.google.com)
8) AIVC aplikacija
AIVC ili bolje reći Alice, predstavlja jedan od najnaprednijih virtuelnih personalnih asistenata za
organizaciju svakodnevnog života ljudi širom sveta. Ovaj virtuelni asistent je jednostavan i
besplatan za instaliranje, međutim, ukoliko korisnik želi sve usluge koje on nudi moraće da
doplati određenu sumu novca za poboljšanu verziju. Prethodno rečeno se može uzeti i kao
osnovna mana ovog asistenta. Alice personalni asistent pomaže njenim korisnicima da
obavljaju aktivnosti brzo i efikasno. Sa ovim asistentom, korisnici Android operativnog sistema
imaju veoma moćno „oružje“ u njihovim rukama. Na slici 15. prikazana je AIVC (Alice)
aplikacija.
Slika 15. Prikaz AIVC aplikacije (play.google.com)

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
32
dugoročni), filmski i pozorišni repertoari, muzički događaji u gradu, najbolje žurke i njihove
lokacije, kladioničarske prognoze i rezultati odigranih utakmica itd.
3.3. Prednosti i mane mobilnih platformi
Aplikacije za mobilne telefone se u 2010. i 2011. godini smatraju za granu mobilnog biznisa sa
najvećim trendom rasta, kako po pitanju eksploatacije, tako i po pitanju profita koji se
ostvaruje. Velika borba između Android marketa i App Stora uveliko traje, armije developera
ova dva tabora su svakim danom sve brojnije, a po svemu sudeći, ovom ratu će se uskoro
pridružiti i neki novi učesnici koji za sada samo tiho posmatraju iz prikrajka
).
Slika 17. Prikaz mnogobrojnih aplikacija (za mobilni, desktop računar, (f) tablet, ...) koje ljudi
koriste u svakodnevnom životu (www.modernworkers.com)
Bez obzira na to, kompletan internet se polako ali sigurno prebacuje i na Mobile. Čak i u Srbiji,
mogućnost korišćenja interneta putem mobilnog telefona je sve dostupnija i sve jeftinija. Broj
pregledanih internet strana putem browsera mobilnih telefona svakim danom sve više raste.
Glavni razlozi za to su vreme (koje je sve kritičniji resurs u ljudskim životima) i komfor koji je
ljudima na ovaj način dostupniji nego uz korišćenje desktop ili laptop računara. Ljudi imaju
potrebu da informaciju dobijaju brzo, da određenu uslugu mogu da ostvare dok su u pokretu.
Eksperti predviđaju da će do 2015. godine broj pregledanih internet strana putem mobilnih
telefona biti veći od onih koje su pregledane putem laptop ili desktop računara. Najbolji dokaz
za to jeste trend koji Facebook beleži na globalnom nivou. U ovom trenutku postoji preko 250
(od 700) miliona korisnika koji pristupaju Facebook-u preko mobilnog telefona
(
www.mobilnimarketing.me
).
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
33
Mobilne platforme se iz dana u dan sve više usavršavaju. Danas mali broj ljudi koristi mobilne i
druge aplikacije kako bi organizovali svoje svakodnevne živote. Naravno nije svuda takva
situacija. Širom sveta postoje zemlje čiji stanovnici su postali zavisni od virtuelnih personalnih
asistenata, toliko da ne mogu da funkcionišu bez svakodnevne upotrebe istih (pre svega se
misli na stanovništvo tzv. zapadnih zemalja). Situacija u Srbiji je sasvim suprotna, veoma mali
broj ljudi (uglavnom zaposleni na višim funkcijama u preduzeću) koristi, ili je u krajnjem slučaju
čulo za aplikacije koje pomažu u organizovanju svakodnevnog života. Verovatno će u
budućnosti biti suprotna situacija, pre svega zbog samog razvoja i unapređenja tehnologije. U
nastavku ovog poglavlja biće više reči o samim prednostima i manama aplikacija (personalnih
virtuelnih asistenata) koje se koriste za organizovanje svakodnevnog života ljudi.
3.3.1. Prednosti aplikacija (virtuelnih personalnih asistenata) za organizaciju
svakodnevnog života
U prethodnom delu ovog poglavlja bilo je reči o pojedinačnim prednostima različitih
personalnih asistenata. Prednosti koje ove aplikacije pružaju svojim korisnicima su zaista
mnogobrojne. Međutim, kao i sve što postoji na svetu, nisu savršene, odnosno imaju i nekih
štetnih stvari po svoje korisnike. O tim negativnim stvarima biće reči malo kasnije. Neke od
mnogobrojnih prednosti su:
1) Mogućnost glasovne komunikacije sa virtuelnim personalnim asistentom;
2) Mogućnost glasovnog slanja SMS poruka;
3) Mogućnost glasovnog slanja e-mail poruka;
4) Pristup društvenim mrežama;
5) Obaveštenja o vremenskoj prognozi;
6) Opominjanje na važne događaje u životu korisnika;
7) Poslovni planeri;
8) Glasovno navijanje alarma na mobilnim i ostalim uređajim;
9) Pomoć pri navigaciji;
10) Omogućavaju korisnicima da budu toku;
11) Daju informacije korisnicima o značajnim istorijskim lokacijam u gradu;
12) Mogućnost prevoda različitih tekstova;
13) Obaveštenja za filmske i pozorišne repertoare;
14) Mogućnost konvertovanja različitih valuta;
15) Obaveštenja o najboljim mestima za hranu u gradu;
16) Obaveštenja o muzičkim događajima u gradu;

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
35
zemlji. Ovo je značajno jer korisnici personalnih virtuelnih asistenata na taj način mogu da
planiraju svoje svakodnevne aktivnosti (kada će otići na rekreaciju, u šetnju, na izlet, kada
treba da planiraju odmor itd.).
6)
Opominjanje na važne događaje u životu korisnika.
Ova mogućnost koju nude različiti
personalni asistenti omogućava korisnicima da nikada ne zaborave na neke važne događaje
u njihovim životima (odlazak na zabave, odlazak na sastanke, opomena da se približavaju
rođendani njima bližnjih itd).
7)
Poslovni planeri.
Personalni asistenti imaju mogućnost da planiraju poslovne aktivnosti
korisnika. Ljudi su danas toliko preokupirani poslovnim obavezama koje svakodnevno
obavljaju da zaboravljaju na određene stvari. Upotreba virtuelnih personalnih asistenata u
velikoj meri eliminiše takve nemile scene, zbog kojih se u nekim slučajevima i ostaje bez
posla. Zahvaljujući različitim aplikacijama (asistentima) više se ne može dogoditi da
zaposleni zakasni ili zaboravi na poslovni sastanak, da zaboravi da preda važne papire na
vreme itd.
8)
Glasovno navijanje alarma na mobilnim i ostalim uređajim.
Zahvaljujući ovoj opciji
korisnici virtuelnih personalnih asistenata mogu jednostavnom glasovnom komandom da
naviju alarme na telefonima ili kompjuterima, i po potrebi da zahtevaju da se ti alarmi
ponavljaju u određeno doba dana ili nekim drugim danima u sedmici.
9)
Pomoć pri navigaciji.
Ova pogodnost koju pružaju virtuelni personalni asistenti u velikoj
meri doprinosi uštedi vremena i novca njihovim korisnicima. Zahvaljujući ovoj usluzi
korisnici više ne kasne već imaju mogućnost da stižu na vreme. Asistenti pružaju
mnogobrojne informacije korisnicima o tome kako stići na željenu destinaciju za najkraće
vreme (na kom delu njihove rute se nalazi zagušenje saobraćaja, koje ulice su prohodne i
na taj način korisnicima daju alternativu). Dovoljno je da korisnik jednostavnim
izgovaranjem željene destinacije prenese podatke asistentu o željenoj lokaciji, a na njemu
je da na što je moguće bolji način isplanira put. Velika korist od ovih virtuelnih asistenata je
kada se korisnici nalaze u nekom nepoznatom delu grada. Oni im pomažu da se snađu na
što bolji način.
10)
Omogućavaju korisnicima da budu u toku.
Virtuelni personalni asistenti svakodnevno
obaveštavaju svoje korisnike o omiljenim sportskim dešavanjima. Korisnik može dobijati
korisne informacije o svom timu (kada i gde je sledeća utakmica, ko je došao a ko napustio
tim, prethodni rezultati omiljenog tima, itd.). Asistenti pružaju usluge svojim korisnicima i
oko, sve veće „bolesti“savremenog društva, sportskih kladionica (dnevni pregled utakmica,
rezultati sa različitih sportskih dešavanja, dnevni predlozi i fiksevi za klađenje, itd.).
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
36
U okviru ove mogućnosti koje pružaju virtuelni personalni asistenti je i mogućnost
praćenja, pada ili rasta, akcija različitih korporacija. Ova usluga je veoma značajna za
zaposlene korisnike ovih aplikacija, pre svega se misli na brokere.
11)
Daju informacije korisnicima o značajnim istorijskim lokacijama u gradu
. Ova usluga
virtuelnih personalnih asistenata je veoma značajna za turiste. Štedi novac a i vreme
turista, koji ne moraju više da troše pare, na nekada konfuzne karte gradova, ili na
nepouzdane vodiče. Jednostavnim unosom podataka u virtuelni personalni asistent
dobijaju se povratne informacije o istorijski značajnim lokacijama u gradu koje treba
posetiti.
12)
Mogućnost prevoda različitih tekstova
. Jedna relativno nova usluga koja pomaže
korisnicima da prevode različite rečenice i tekstove sa jednog jezika na drugi. Jedna veoma
značajna usluga, pre svega zbog mogućnosti da se korisnici virtuelnih personalnih
asistenata lakše snađu u zemljama sa različitim govornim područijem. Ova usluga pomaže i
zaposlenim korisnicima prilikom sklapanja poslova sa inostranim klijentima koji pričaju
različite jezike.
13)
Obaveštenja za filmske i pozorišne repertoare
. Virtuelni personalni asistenti mogu da
pružaju njihovim korisnicima informacije vezane za pozorišne predstave ili projekcije
filmova u bioskopima. Korisnici jednostavno odaberu žanr filma ili predstave koje žele da
gledaju, a virtuelni personalni asistenti vrše detaljnu pretragu. Pružaju korisnicima
informacije koji su im bioskopi ili pozorišta najbliži, gde su sniženja karata itd.
14)
Mogućnost konvertovanja različitih valuta
. Ova usluga pomaže kako turistima koji se
nalaze u drugim zemljama sa različitim valutama, tako i zaposlenima. Virtuelni personalni
asistenti omogućavaju informacije svojim korisnicima o lokalnim kursnim listama (padu ili
porastu) kako bi promenili svoj novac.
15)
Obaveštenja o najboljim mestima za hranu u gradu
. Virtuelni personalni asistenti pružaju
svojim korisnicima dovoljno informacija o tome gde je najbolja hrana u gradu. Dovoljno je
da korisnik jednostavno upiše koju hranu želi (kinesku, indijsku, meksičku,..) i asistent će
mu istog trenutka izbaciti spisak sa najboljim restoranima u blizini. Na taj način korisnik će
značajno uštedeti na vremenu i novcu, ne gubeći uzalud vreme na posete mnogobrojnim
restoranima širom grada. Takođe asistenti pružaju mogućnost i da rezervišu mesto
njihovim korisnicima u nekom od restorana po želji korisnika.
16)
Obaveštenja o muzičkim događajima u gradu
. Asistenti svojim korisnicima pružaju
detaljne informacije o tome gde i kada će se održati neka muzička manifestacija.
Obaveštavaju korisnike mesecima unapred, kako bi korisnik znao da treba da obezbedi

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
38
proizvodom, daju im savete kako da izvrše plaćanje, itd. Elektronska trgovina je trgovina
budućnosti, pa samim tim i virtuelni personalni asistenti će imati sve veću ulogu u životu
savremenog čoveka.
3.3.2. Mane aplikacija (virtuelnih personalnih asistenata) za organizaciju
svakodnevnog života
Pored mnogobrojnih prednosti koje poseduju aplikacije (virtuelni personalni asistenti) postoji i
određeni broj mana. Broj mana je znatno manji od broja prednosti virtuelnih personalnih
asistenata. Neke od mana su:
1) Nemogućnost funkcionisanja bez korišćenja interneta;
2) Korisnici gube vezu sa realnošću;
3) Asistenti imaju pristup ličnim podacima korisnika;
4) Virtuelni personalni asistenti funkcionišu samo na smart uređajima.
U daljem delu ovog poglavlja ukratko su opisane gore nabrojane mane.
1)
Nemogućnost funkcionisanja bez korišćenja interneta
. Virtuelni personalni asistenti su
zavisni od interneta. Odnosno njihovo funkcionisanje je u vezi sa internetom. Problemi
ovde nastaju zbog toga što veliki broj stanovnika Zemlje nema pristup internetu. Ova
činjenica se pre svega odnosi na stanovništvo zemalja u razvoju, poput Srbije i ostalih.
Zahvaljujući tome stanovnici ovih zemalja u maloj meri ili uopšte ne koriste virtuelne
personalne asistente.
2)
Korisnici gube vezu sa realnošću
. Jedan od problema koji nije toliko zastupljen, ali je
veoma bitan i treba ga ozbiljno uzeti u obzir. Ljudi se ponekad toliko zanesu oko nekih
stvari, toliko da zaborave na sve oko njih. Gubi se ona društvenost ljudi koja je postojala
pre razvoja tehnologije koja se danas koristi. Ljudi se povlače u sebe, stvaraju virtuelne
prijatelje, pre svega se misli na virtuelne personalne asistente, i na taj način gube korak sa
realnošću. Postaju potišteni, depresivni, gube prijatelje iz realnog života. Međutim, kao što
je rečeno na početku ovaj problem za sada nije toliko zastupljen kod ljudi, ali kao i svuda
postoje izuzeci.
3) Asistenti imaju pristup ličnim podacima korisnika
. Korisnik kada jednom instalira neki od
virtuelnih personalnih asistenata automatski mu stavlja na raspolaganje sve svoje privatne
(poverljive) podatke. Ovo može predstavljati donekle veliki problem, koji može stvoriti
odbojnost kod korisnika kada je u pitanju korišćenje virtuelnih personalnih asistenata. Ali
prilikom pokretanja instalacije korisnik biva obavešten o tome da će odobriti pristup svim
svojim dokumentima u uređaju i da aplikacija ne snosi posledice ukoliko se naruši
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
39
korisnikova privatnost. Prethodno rečeno znači da korisnik na svoju odgovornost instalira
aplikaciju na svoj smart uređaj. Na osnovu dosadašnjih iskustava korisnika virtuelnih
personalnih asistenata, samo jedan mali procenat je imao problema sa narušavanjem
privatnosti. Međutim, radi se na usavršavanju ovih asistenata, kako bi se neprijatne
situacije u budućnosti potpuno iskorenile.
4) Virtuelni personalni asistenti funkcionišu samo na smart uređajima.
Ovo je jedan od
većih problema koji nastaju prilikom korišćenja virtuelnih personalnih asistenata. Postoje
starije verzije ovih asistenate koje je moguće instalirati na smart uređaje starije generacije,
međutim te verzije asistenata su toliko zastarele da ih retko ko koristi. Najnoviji personalni
asistenti zahtevaju nešto savremeniju tehnologiju, poput novijih iOS, Windows i Android
operativnih sistema, što automatski znači da nisu svi ljudi u mogućnosti da to sebi priušte,
pogotovu zbog ekonomske krize koja je zavladala širom Zemlje. Drugi problem je to što
dosta ljudi izbegava da koristi smart uređaje, već koriste računare i mobilne telefone
starije generacije.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
41
‘
’Važna osobina informacije je njena mobilnost, pokretljivost,
mogućnost lakog prenošenja od jedne osobe do druge. Informacija se
nekom drugom može saopštiti ili preneti na više načina, bolje rečeno u
više oblika. Uobičajeni oblici saopštavanja ili prikazivanja podataka su
broj, tabela ili slika
.’’ (
Savić
, 2005.)
Pod statističkim istaživanjem se podrazumeva skup matematičko - statističkih i drugih
postupaka koji se primenjuju u nekoj statističkoj akciji. Predmet statističkog istraživanja su
masovne pojave, koje su po svojoj prirodi varijabilne, pa ih treba posmatrati na velikom broju
slučajeva i na osnovu tih posmatranja doneti odgovarajuće zaključke. Naime, da bi se neka
pojava mogla pravilno i pouzdano protumačiti, ona se mora posmatrati u velikom broju,
odnosno masovno. Masovna pojava predstavlja skup elemenata koji se odlikuju nizom
zajedničkih, ali varirajućih obeležja (karakteristika). Statistika istražuje masovne pojave i to
istraživanje ima kvantitativan karakter. To znači da se prikupljeni statistički podaci i rezultati
dobijeni statističkom analizom o posmatranoj masovnoj pojavi mogu kvantitativno (numerički)
iskazati.
‘’Kvantitativno istraživanje se može definisati kao sistematski napor za
prikupljanje podataka o elementima nekog skupa entiteta (najčeše
uzorak) sa ciljem konstruisanja kvantitativnih pokazatelja cele
populacije kojoj ti elementi pripadaju.
’’ (
Savić
, 2005.)
Statističko istraživanje ima i kvalitativan karakter. To znači da nakon statističkog istraživanja,
obrađeni podaci treba da postanu informacije, odnosno da su od koristi onome ko treba da
donese neku odluku. Statističko istraživanje se bazira na podacima koji su prikupljeni u
prošlosti, ali na osnovu kojih se može predvideti i ponašanje pojave u budućnosti (
Paskota
,
2007.).
4.1.1. Cilj istraživanja
Cilj svakog istraživača koji se odlučio za statističko istraživanje jeste da dođe do najmanje
jednog, a najčešće do većeg broja kvantitativnih pokazatelja koji su rezultat sažimanja
podataka, a koji se kasnije mogu koristiti u različite svrhe i na različite načine.
‘’Cilj istraživanja mora biti poznat i potpuno jasno definisan pre
prelaska na ostale faze istraživanja. Definisanje cilja u svakom
istraživanju je početan i neophodan korak. Bez precizno definisanog
cilja postoji mogućnost da se, naročito u kompleksnim istraživanjima,
izgubi u nepotrebnim detaljima
.’’(
Savić
, 2005.)
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
42
Cilj ovog istraživanja jeste saznanje u kojoj meri su korisnici mobilnih aplikacija upućeni u priču
o virtuelnim personalnim asistentima i ako jesu u kojoj meri ih koriste kako bi organizovali
sopstvene svakodnevne živote.
4.1.2. Izvori podataka
U odnosu na svoje poreklo podaci se dele na primarne i sekundarne. Pod primarnim se
podrazumevaju sopstveni , a pod sekundarnim tuđi.
1) Primarni ili sopstveni podaci
Primarni podaci prikupljeni su specifično za istraživanje koje je u toku, odnosno za specifičnu
svrhu koja je u tom trenutku važna, zavisno od ispitanika koji predstavljaju jedinice istraživanja.
Oni nisu već prethodno dostupni, nego se prikupljaju na inicijativu istraživača. Prikupljanje
primarnih podataka obično uključuje tri pristupa: anketiranje, posmatranje i eksperiment
(
web.efzg.hr
).
Podaci potrebni za ovo istraživanje prikupljeni su na osnovu ankete. Anketa (Prilog 1.) se
sastojala od 20 pitanja vezanih za ovu problematiku, sprovođena je na uzorku od 243 korisnika.
Ona predstavlja najbolji način direktnog utvrđivanja stavova i mišljenja ispitanika kao i
mogućnost pojašnjavanja određenih pitanja od strane anketara. Anketa je bila anonimna i
smatra se da su podaci prikupljeni na ovaj način na odgovarajućem nivou kvaliteta i da su
pogodni za detaljnije istraživanje ove teme od korišćenja sekundarnih podataka.
2) Sekundarni ili tuđi podaci
Sekundarni podaci su podaci koji su ranije prikupljeni u nekom drugom istraživačkom projektu,
za neke druge potrebe. Oni su dostupni u izveštajima vlade, trgovačkih udruženja, javnim
knjižnicama, istraživačkim organizacijama, poslovnim dnevnicima, enciklopedijama itd.
Prednosti sekundarnih podataka u odnosu na primarne:
• Prikupljanje sekundarnih podataka je mnogo jeftinije od prikupljanja primarnih
podataka, što čini osnovnu prednost;
• Ako su sekundarni podaci dostupni, mogu se prikupiti mnogo brže nego primarni;
• Dostupni su za neke pojave za koje inače pojedino preduzeće ne bi moglo prikupiti
primarne podatke, kao što je to slučaj kod podataka koji zahtevaju veliki terenski
rad, dobru organizaciju i troškove, a po pravilu ih prikupljaju profesionalne
institucije poput statističkih zavoda;
• Objektivnost je takođe prednost sekundarnih podataka.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
44
Iz populacije je izdvojen slučajan uzorak za obavljanje istraživanja, koji odslikava čitavu
populaciju.
4.2. Metode prikupljanja podataka – Anketa
Anketa je delimično statističko posmatranje koje se izvodi na malom broju statističkih jedinica
statističke mase, koje su prethodno izabrane na osnovu kvantitativne analize. Kod izbora
jedinica, pre svega, vodi se računa da one predstavljaju određene tipove pojava. Anketa se
primenjuje u onim slučajevima kada ne postoje uslovi za potpuno posmatranje, a želi se dosta
detaljno statističko istraživanje. Uzorkovano delimično posmatranje poznato je kao metod
uzorka i najčešće se primenjuje u statističkoj praksi. Kod ovog metoda posmatra se samo deo
statističke mase koji je na slučajan način izabran.
Na osnovu posmatranja dela statističke mase, donose se zaključci o karakteristikama cele
mase, uz izvesni stepen verovatnoće. Anketa je oblik prikupljanja podataka u slučaju kada
uzorak sačinjavaju ljudi a merni instrument je upitnik (
Savić
, 2005.).
Poznata su tri tradicionalna vida ankete, od kojih je jedan direktan – anketa licem u lice, koja je
u ovom radu i korišćena, a sva ostala su indirektna: poštanska anketa i telefonska anketa.
4.2.1. Anketa licem u lice
Anketar koji vrši istraživanje uspostavlja direktan kontakt sa osobom iz uzorka i ako je saglasna
vrši anketiranje. Ovu anketu je moguće izvršiti na mnogo različitih mesta pod uslovom da se
osobe iz ciljne populacije tamo nalaze. Nakon što anketar identifikuje ispitanika, uspostavlja
kontakt sa njim i motiviše ga za učešće u istraživanju. Nakon toga prelazi na proces anketiranja.
Po unapred definisanom redu i na standardizovan način postavlja pitanja i beleži odgovore.
Prilikom ovakvog načina anketiranja, ispitanik nema uvid u upitnik, niti mogućnost da sam
beleži odgovore – to je isključiva nadležnost anketara. Anketar može razjasniti eventualne
nedoumice kod ispitanika, tako da on razume sva pitanja. Takođe ovaj vid ankete
podrazumeva korišćenje različitih pomoćnih sredstava: fotografije, zvučni zapisi, kartice za
pokazivanje …
4.2.2. Kreiranje upitnika
Formular je obrazac koji služi za zapisivanje podataka izmerenih nekim drugim mernim
instrumentom. Upitnik je obrazac koji istovremeno služi i za merenje i za zapisivanje podataka.
Tipovi pitanja koji se mogu pojaviti u upitniku, u literaturi se najčešće dele na zatvorena,
poluzatvorena i otvorena. Zatvorena pitanja sadrže unapred pripremljenu kompletnu listu
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
45
mogućih odgovora, među kojima ispitanik pronalazi odgovarajući. Poluzatvorena pitanja sadrže
unapred pripremljenu delimičnu listu mogućih odgovora, tj. ispitanik ima mogućnost da
izabere između njih ili da sam formuliše neki drugi odgovor. Otvorena pitanja mogu da
zahtevaju numerički ili nenumerički odgovor i najčešće se koriste za pitanja o starosti ispitanika
ili u situacijama kada istraživač ne može da predvidi kakvi će odgovori biti pa prepušta
ispitanicima da ih sami formulišu.
Kao što je već rečeno postoje tri grupe pitanja, a za potrebe ovog rada iskorišćene su sve
prethodno navedene. One su:
1.
Otvorena pitanja
: Pitanja pod rednim brojem: 14., 17., 18. i 20.;
2.
Zatvoreno pitanje:
Pitanja pod rednim brojem: 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11.
i 13.);
3.
Poluzatvorena pitanja:
(Pitanja pod rednim brojem: 12., 15., 16. i 19.).
Pitanja u upitniku prema vrsti odgovora mogu biti:
1. Pitanja tipa DA ili NE;
2. Izbor jedne od više ponuđenih mogućnosti;
3. Izbor nekoliko odgovora;
4. Dopisivanje odgovora;
5. Rangiranje odgovora;
6. Pitanja u obliku skale.
Za potrebe ovog istraživanja korišćena su prva četiri tipa pitanja. Anketni upitnik se sastoji od
dvadeset pitanja, koja su predstavljena u sledećoj tabeli. Primer upitnika prikazan je u Prilogu 1
na predposlednjoj stranici ovog Master rada.
Tabela 1. Prikaz anketnih pitanja
Redni
broj
pitanja
PITANJA
1.
Vaš pol?
2.
Vaše starosno doba?
3.
Vaše zaposlenje?
4.
Vaš radni status?
5.
Vaš bračni status?
6.
Koliko prosečno vremena dnevno provodite na internetu računajući sve
aktivnosti?
7.
Da li u Vašem poslu koristite internet?

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
47
R
(
X
)=
{
a
1
,
...
, a
r
}
Skup vrednosti promenljive Y:
R
(
Y
)=
{
b
1
,
...
,b
s
}
Skup vrednosti promenljive (X; Y ):
R
[
(
X ,Y
)
]
=
{
(
a
i
, b
j
)
:1
≤
i
≤
r ,i
≤
j
≤
s
}
Nadalje,
fi
j
: frekvencija od (a
i
; b
j
) u uzorku;
fi: (marginalna) frekvencija od a
i
u uzorku;
g
j
: (marginalna) frekvencija od b
j
u uzorku;
Vrednosti:
f
i
=
∑
j
=
1
s
f
ij
,
g
j
=
∑
i
=
1
r
f
ij
Kontingencijska frekvencijska tablica:
Označi se:
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
48
p
ij
=
P
(
X
=
a
i
,Y
=
b
j
)
p
i
=
P
(
X
=
a
i
)
q
j
=
P
(
X
=
b
j
)
Hipoteze su:
H
0
: X i Y su nezavisne promenljive i;
H
1
: X i Y su zavisne promenljive, tj.
H
0
: p
ij
= p
i
* qj za sve
i
i
j
, a
H
1
: postoje
i
;
j
takvi da
p
ij
≠
p
i
∗
q
j
Uz pretpostavku da je H
0
tačna hipoteza , procene za p
i
i q
j
su:
^
p
i
=
f
i
n
,
^
q
j
=
g
j
n
Očekivane (teorijske) vrednosti
f
t
ij
od
f
ij
uz H
0
su:
f
t
ij
=
n
^
p
i
^
q
j
=
n
∗
f
i
n
¿
g
j
n
=
f
i
g
j
n
Test - statistika je:
χ
2
=
∑
i
=
1
r
∑
j
=
1
s
(
f
ij
−
f
t
ij
)
2
f
t
ij
Ako je H
0
istinita, tada za
n
→∞
:
H
≈
χ
2
(
(
r
−
1
)∗(
s
−
1
)
)
Gde
χ
2
(
(
r
−
1
)∗(
s
−
1
)
)
označava χ
2
raspodelu sa ((r -1) * (s- 1)) stepeni slobode. Za zadatu
grešku prve vrste α, kritično područje se određuje iz uslova:
P
(
H
>
χ
2
(
(
r
−
1
)∗(
s
−
1
)
)
|
H
0
)
=
α
Dakle, kritično područje je:

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
50
pitanja mogu da budu etički osetljiva (vera, nacionalna pripadnost), ali ovakva pitanja se ne
nalaze u sprovedenoj anketi za potrebe ovog Master rada.
1. pitanje: Vaš pol?
Kao što je već rečeno, ovim istraživanjem su obuhvaćene različite strukture stanovništva, od
zaposlenih do nezaposlenih, od studenata do srednjoškolaca i penzionera.
Na grafiku 1. prikazani su procenti odgovora ispitanika vezane za pol. Kao što se može videti sa
grafika 1 veći je broj ispitanika muškog u odnosu na ženski pol. U ispitivanju je učestvovala 131
osoba muškog pola i 112 osoba ženskog pola, ili izraženo u procentima 53,9% muškaraca
prema 46,1% žena.
Grafik 1. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 1.
2. pitanje: Starosno doba?
U okviru ovog pitanja obuhvaćeni su ispitanici različitog starosnog doba. Obuhvaćene su
različite generacije stanovništva, od onih „savremenih“ mlađih generacija, koje ceo svoj život
žive u takozvanom tehnološkom veku, do ljudi kojima su tehnologije skroz strane (imaju
određeni strah da ih koriste) i na kraju onih ljudi kojima su jednostavno rečeno tehnologije
nametnute (ljudi zaposleni u različitim firmama na različitim položajima).
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
51
Od 18 do
24 godina
Od 25 do
34 godina
Od 35 do
44 godina
Od 45 do
54 godina
Više od 55
godina
0%
10%
20%
30%
40%
Starosno doba?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 2. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 2.
U okviru 2. pitanja napravljeno je pet podela ispitanika po starosnom dobu, i to na: Osobe
uzrasta od 18 do 24 godine, Osobe uzrasta od 25 do 34 godine, Osobe uzrasta od 35 do 44
godine, Osobe uzrasta od 45 do 54 i na kraju Osobe starije od 55 godina. Kao što se može videti
na grafiku 2. najviše ispitanika je starosnog doba od 25 do 34 godine (njih ukupno 89, ili 36,6%
od ukupnog broja ispitanika), zatim sledeća starosna granica, vredna pomena, je od 18 do 24
godine (ovo su mahom studenti koji i dalje studiraju, odnosno apsolventi, ili studenti koji rade i
studiraju istovremeno).
Sledeće dve grupe ispitanika su približno podjednako zastupljene, dok je najmanji broj
odgovora na poslednji ponuđen odgovor (više od 55 godina; u ovu kategoriju spadaju mahom
penzioneri).
3. Pitanje: Vaše zaposlenje?
U 3. pitanju definisane su sfere, odnosno oblasti zaposlenosti učesnika ankete. U okviru ovog
pitanja definisano je 6 osnovnih grupa zaposlenja, a one su: Zaposleni u javnom sektoru,
Zaposleni u privatnom sektoru, Nezaposlen/a, Učenik/Student, Penzioner i na kraju
Preduzetnik.

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
53
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
Vaš radni status?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 4. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 4.
5. pitanje: Vaš bračni status?
Ovo pitanje se odnosi na trenutnu vezu u kojoj se nalaze učesnici ove ankete. Pitanje sadrži 4
ponuđena odgovora, a ona su: 1. U braku, 2. U višegodišnjoj vezi, 3. U kraćoj vezi i 4.
Slobodan/a.
U okviru ovog pitanja dogodio se slučaj da skoro svi ponuđeni odgovori imaju približne
frekvencije, koje se razlikuju za ± 2 odgovora. Jedini odgovor koji nešto više odstupa je odgovor
pod rednim brojem 3. (U kraćoj vezi). Frekvencija ovog ponuđenog odgovora je 54, ili 22,2% od
ukupnog broja.
1
2
3
4
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
Vaš bračni status?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 5. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 5.
4.4.2. 2. grupa: Pitanja vezana za upotrebu interneta
Ova grupa se sastoji od samo tri pitanja, a ona su:
1. Koliko prosečno vremena dnevno provodite na internetu računajući sve
aktivnosti?
2. Da li u Vašem poslu koristite internet?
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
54
3.
Kako pristupate internetu?
Istorija interneta u Srbiji počinje nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine.
Odrediti koji internet provajder je prvi počeo sa radom nije moguće, jer oni koji i danas posluju
baš za sebe tvrde da su oni prvi. U Srbiji trenutno postoje i rade 232 firme koje se vode kao
dobavljači internet usluga.
Srbija je na Internet scenu stupila krajem '80-ih godina, kada se Univerzitet u Beogradu
povezao na tadašnju Evropsku Akademsku Mrežu EARN (engl.
European Academic and
Research Network
- EARNA). Nemiri u bivšoj SFRJ, a kasnije i nesrećni građanski rat koji je
rezultirao sankcijama, su doveli do toga da sve veze između Beograda i EARN-a budu
obustavljene. Kraj 1995. doneo je ponovno uspostavljanje internet komunikacije (međutim
Srbija se još uvek nije oporavila od te pauze), i na taj način počinje i prvo komercijalno pružanje
internet usluga široj populaciji. Konekcija je tada išla preko kablova, preko Mađarske, i
„pucanje“ mreže bilo je često kao i kvarovi. Posle 5.oktobra 2000. godine, telekomunikacije su
velikom brzinom podignute na viši nivo, da bi se 2005. godine internet link Srbije podigao na
3Gpbs (
www.glbrain.com
). Na grafiku 6., ispod prikazano je u koje svrhe stanovnici Srbije
najviše koriste internet.
U Srbiji, danas, 59,9% domaćinstava ima računar, što je u odnosu na prošlu godinu povećanje
za 4,7%, uz to, 55,8% domaćinstava poseduje internet priključak, što je rast od 8,3% u odnosu
na godinu dana ranije, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku RSZ (srb.
Republički Zavod za Statistiku
- RZS). Prema tim podacima više od 2,6 miliona lica koristi
računar svakog dana, dok više od 2,4 miliona lica svakodnevno koristi internet. Internet se
najviše koristi za komunikaciju putem e-mail 70,4%, čitanje ili preuzimanje online novina
69,5%, zatim učešće na društvenim mrežama (facebook i twitter) 68%.
Internet se najmanje koristio za preuzimanje softvera (27,9%), traženje posla (24,3%) i učešće
na profesionalnim mrežama (17,4%) (
webrzs.stat.gov.rs
). Prema rezultatima istraživanja, u
poslednjih godinu dana, više od 900.000 građana kupovalo je ili poručivalo robu, odnosno
usluge putem interneta, što je u odnosu na prošlu godinu (2013. godinu) rast od 300.000
(
webrzs.stat.gov.rs
).

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
56
Kao što je već napomenuto u nekom od prethodnih pitanja najveći broj ispitanika su radnici
(računovođe, dispečeri, ...), pa samim tim im je za obavljanje poslova neophodna svakodnevna
upotreba interneta. Oni spadaju u grupu ispitanika koji najviše koriste internet, a pored ove
grupe tu su i direktori i vlasnici kompanija, koji internet koriste za obavljanje svojih
svakodnevnih poslova (zakazivanje sastanaka, komunikacija sa klijentima, sklapanje poslova,
novčane transakcije, ...). Treba napomenuti da nezaposleni, pre svega se misli na srednjoškolce
i studente, poslednjih nekoliko godina sve više vremena provode na internetu, što u najvećem
broju slučajeva ne predstavlja upotrebu interneta u poslovne svrhe, već upotreba radi zabave,
komunikacije (Facebook, Twitter, Whatsup, virtuelne igrice, ...). Postavlja se pitanje: Da li
upotreba interneta dovodi do društvene otuđenosti ljudi? Različita su mišljenja na ovu temu.
Veliki broj stručnjaka za ovu oblast tvrdi da omladina (u ovu grupu se ubrajaju i starije osobe),
pre svega se misli na srednjoškolce i studente, što više vremena dnevno provodi za računarom,
tj. internetom, gubi osećaj društvenosti, odnosno da im slabe društvene veze iz realnog života.
U svemu ovome ima i istine, ali upravo zahvaljujući internetu se održavaju društvene veze sa
prijateljima, rođacima i poznanicima, koji žive van granica Srbije. Ovo je značajno pogotovu
danas, kada sve veći broj ljudi odlazi da živi i radi u inostranstvu zbog teške ekonomske
situacije u Srbiji. Postoji veliki broj teorija o gubitku društvenosti zahvaljujući internetu (o tome
da li utiče ili ne na društvene veze korisnika), međutim može se zaključiti da internet koliko god
da je doneo „zla“ savremenom čoveku, takođe je doneo sa sobom veliki broj prednosti.
Što se tiče osoba koji ne koriste internet to su uglavnom penzioneri i zaposleni na nekim
„običnim“ (npr. prodavci u malotrgovinskim objektima) radnim mestima koja ne zahtevaju
neku intezivniju upotrebu interneta.
U nastavku izvršeno je poređenje ovog pitanja sa starosnim dobom ispitanika
.
Analizirajući
pitanje „Vaše starosno doba” i pitanje „Koliko prosečno provodite vremena na internetu
računajući sve aktivnosti” primenom χ2 (hi – kvadrat) testa nezavisnosti, može se uvideti da su
pitanja međusobno zavisna jer je dobijena vrednost iz tabele manja od kritične vrednosti, što
ukazuje na njihovu međusobnu zavisnost (0,016 < 0,05). Ovo ukazuje da je vreme koje
ispitanici provedu na internetu računajući sve aktivnosti u zavisnosti od starosnog doba
ispitanika.
Najveći broj ispitanika je zaokružilo odgovor pod rednim brojem 3. (Od 2 do 4 sata dnevno) njih
82-je ukupno, ili 33,7% od ukupnog broja ispitanika. Sledeći po brojnosti je odgovor pod
rednim brojem 2. (Najviše 1 sat dnevno). Zatim slede redom odgovori pod rednim brojem 5.,
nakon njega odgovor po rednim brojem 4., i na kraju odgovor pod rednim brojem 1.
Procentualno učešće poslednja tri navedena odgovora je približno isto (oko 16%).
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
57
Tabela 2. χ
2
test nezavisnosti - 1
Koliko prosečno vremena dnevno provodite na internetu
računajući sve aktivnosti ?
Retko
koristim
internet
Najviše 1
sat
dnevno
Od 2 do 4
sati
dnevno
Od 4 do 7
sati
dnevno
Više od 8
sati
dnevno
Total
Va
še
s
ta
ro
sn
o
do
ba
?
Od 18
do 24
godina
3
15
26
15
6
65
Od 25
do 34
godina
10
15
33
11
20
89
Od 35
do 44
godina
8
6
15
6
8
43
Od 45
do 54
godina
4
11
7
5
5
32
Više od
55
godina
7
4
1
0
2
14
Total
32
51
82
37
41
243
7. pitanje: Da li u Vašem poslu koristite internet?
7. pitanje sprovedene ankete se odnosi na to koliko često ispitanici ankete u svojim poslovnim
aktivnostima koriste internet. Internet najčešće koriste zaposleni (direktori kompanija, vlasnici
kompanija, viši menadžeri, niži menadžeri itd. za obavljanje, iz dana u dan sve složenijih i
zahtevnijih, poslovnih aktivnosti). U okviru ovog pitanja ponuđeno je šest mogućih odgovora, a
oni su: Koristim internet kao osnovno sredstvo za rad, Svakodnevno koristim internet, Često
koristim internet, Povremeno koristim internet, Retko i Nikada ne koristim internet.
Analizirajući dobijene odgovore putem SPSS matrice dobijeni su sledeći rezultati (Tabela 3.):
najveći broj ispitanika odgovorio je da svakodnevno koriste internet za obavljanje svojih
poslovnih aktivnosti (u okviru ovog odgovora u obzir su uzeti svi ispitanici koji makar na 30 min
dnevno koriste internet za obavljanje poslovnih obaveza) i njihov broj iznosi 65, ili 26,7% od
ukupnog broja, zatim na red dolaze ljudi koji koriste internet kao osnovno sredstvo za rad (59
ispitanika je zaokružilo odgovor po rednim brojem 1., ili 24,3%), nakon ovog odgovora po
brojnosti slede ispitanici koji retko koriste internet (40 ispitanika je zaokružilo odgovor pod
rednim brojem 5., ili 16,5% od ukupnog broja). Ostali odgovori su po brojnosti i procentualnom
učešću slični (oko 13%).

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
59
Analizirajući dobijene odgovore putem SPSS matrice dobijeni su sledeći rezultati: najveći broj
ispitanika odgovorio je da svakodnevno koriste internet za obavljanje svojih poslovnih
aktivnosti (u okviru ovog odgovora u obzir su uzeti svi ispitanici koji makar na 30 min koriste
internet za obavljanje poslovnih obaveza) i njihov broj iznosi 65, ili 26,7% od ukupnog broja,
zatim na red dolaze ljudi koji koriste internet kao osnovno sredstvo za rad (59 ispitanika je
zaokružilo odgovor po rednim brojem 1., ili 24,3%), nakon ovog odgovora po brojnosti slede
ispitanici koji retko koriste internet (40 ispitanika je zaokružilo odgovor pod rednim brojem 5.,
ili 16,5% od ukupnog broja). Ostali odgovori su po brojnosti i procentualnom učešću slični (oko
13%).
8. pitanje: Kako pristupate internetu?
Ovo pitanje se odnosi na način na koji se ispitanici, učesnici ankete, konektuju odnosno
pristupaju internetu. Pristup internetu u Srbiji može biti veoma komplikovan, pa je to možda
jedan od razloga zašto se Srbija nalazi pri kraju liste zemalja po broju korisnika interneta u
Evropi. Naime, problem ponekad predstavlja pokrivenost područija mobilnom mrežom (širom
Evrope se već odavno koriste 3g (engl.
Third generation
– 3g) i 4g (engl.
Fourth generation
–
4g) mreže, dok u pojedinim delovima Srbije, ponegde, još uvek nema ni 2g (engl.
Second
generation
– 2g) mreže, sledeći problem su zastarela telekomunikaciona oprema koja se u
svetu odavno više ne koristi (izuzev Srbije i još nekih nerazvijenih zemalja), takođe problem
mogu da predstavljaju i loše telefonske linije (većina građana Srbije se odlučuje na korišćenje
paketa usluga koji pružaju, danas mnogobrojni, telefonski operateri. U okviru tih paketa
korisnici dobijaju i kablovsku televiziju i internet uz određene pogodnosti, ali problemi su, što
se tiče interneta, upravo prethodno spomenute loše telefonske linije, jer paketi koje mobilni
operateri nude upravo funkcionišu preko mreže fiksnog telefona)...
Preko
desktop
računara
Preko
prenosnog
računara
Preko
(f)tableta
Preko smart
telefona
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
Kako pristupate internetu?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 9. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 8.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
60
U okviru ovog pitanja ponuđena su 4 moguća odgovora, kao što se može videti sa prethodnog
grafika, a oni su: Preko desktop računara, Preko prenosnog računara (lap top), Preko (f)tableta,
i Preko smart telefona. Najviše ispitanika, kao što se može videti sa grafika 9. internetu
pristupa zahvaljujući smart telefonu, ukupno 173 ispitanika, ili 34,4%. Veliki problem za
građane Srbije predstavlja kupovna moć, koja je nažalost veoma slaba. Uređaji, poput: lap top
računara, desktop računara, (f)tablet uređaja, mobilnih telefona tzv. treće generacije, ... su
veoma nepristupačni po cenama za građane Srbije. Primera radi, mobilni telefon Note 3 (jedan
od najsavremenijih mobilnih uređaja današnjice) u Srbiji košta 800 $, dok je cena istog modela
u inostranstvu 500 $. Ovde je donekle kriva i sama država, zbog uvođenja previsokih poreza na
tehniku koja se uvozi iz inostranih zemalja. Međutim, ide bolje vreme za građane Srbije.
Najavljeno je smanjenje pomenutih poreza, u skorijoj budućnosti, tako da će tehnika biti
mnogo pristupačnija za same građane, što bi automatski značilo i povećanu upotrebu interneta
u Srbiji.
4.4.3. 3. grupa: Pitanja vezana za poznavanje i upotrebu virtuelnih personalnih
asistenata i ostalih aplikacija za smart uređaje
Poslednja grupa pitanja je i najobimnija, sastoji se od 12 pitanja, a ona su:
1. Da li posedujete smart telefon?
2. Da li instalirate besplatne aplikacije na Vaše smart uređaje?
3. Da li kupujete aplikacije za Vaše druge smart uređaje?
4. Koji tip aplikacija je najzastupljeniji na Vašem smart uređaju?
5. Da li ste čuli za neku od sledećih aplikacija za smart uređaje?
6. Da li koristite neku od navednih, ako da koje?
7. Navedite neke od aplikacija koje koristite za organizovanje svakodnevnih
aktivnosti (podsetnici, organizatori, planeri, pregled događaja u gradu,
organizacija prevoza…).
8. Da li koristite neke aplikacije koje su specifčno vezane za život i rad u
Beogradu?
9. Postoji li neka od aplikacija koja je od velikog značaja za organizovanje Vaših
poslovnih aktivnosti?
10. Ukoliko bi postojala aplikacija za Vaš mobilni koja bi bila neka vrsta glasovno
vođenog personalnog asistenta da li biste je instalirali?
11. Koje su prednosti ovih aplikacija kada je reč o organizovanju svakodnevog
život?

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
62
din, koliko je iznosila u junu 2014. (
webrzs.stat.gov.rs
). Odgovor pod rednim brojem 2. (Da,
relativno novije generacije (modeli do 2012.)) zaokružilo je ukupno 103 ispitanika,ili 42,4% od
ukupnog broja ispitanika. Mobilne telefone takozvane starije generacije (modeli pre 2012.
godine) koristi ukupno 45 ispitanika, ili 18,5% od ukupnog broja ispitanika, dok ukupno 16
ispitanika ne poseduje smart telefon (ovaj podatak ne znači da ti ispitanici ne poseduju uopšte
mobilni telefon).
Imati mobilni telefon danas nije luksuz. To se moglo nazvati luksuzom na početku XXI veka,
kada je samo mali broj građana posedovao mobilni telefon. Ti prvi mobilni telefoni su bili u
početku sa crno – belim ekranom i veoma teški, neki čak i nezgodni za nošenje. Kada se pojavio
prvi mobilni operater u Srbiji (BK telekom), kartice za mobilne uređaje su kupovane po ceni od
1000 tadašnjih maraka (danas oko 500 €), što je u tom periodu predstavljalo veliku svotu novca
za tada „nebitnu“ stvar. Mobilni telefoni su iz dana u dan sve više napredovali, da bi danas bili
dovedeni do savršenstva: Veliki touch screen u boji, mogućnost gledanja filmova i slušanja
pesama omiljenih muzičkih bendova, Viber, WhatsUp, ... , samo je mali deo onoga što današnji
mobilni uređaji pružaju svojim korisnicima.
Mobilne telefone najnovije generacije (uređaji proizvedeni tokom i nakon 2013. godine)
uglavnom poseduju poslovni ljudi. Ljudi koji svakodnevno obavljaju veliki broj različitih obaveza
i kojima ovi uređaji donekle pomažu u izvršavanju istih. Naravno danas imati skup mobilni
telefon, nažalost, govori i o tome da se korisnici ubrajaju u bogatije slojeve društva. Neretko,
veliki broj imućnih roditelja ostvaruje želje svojoj deci i kupuje im abnormalno skupe telefone,
koji uglavnom ne služe nizašte važno, već jednostavno za isticanje dece u društvu. Pa tako
pored poslovnih ljudi, kojima kao što je već rečeno najnoviji mobilni telefoni čine veliku
pomoć, neretko vlasnici ovakvih uređaja su i srednjoškolci a i studenti. Mobilni telefoni starije
generacije (proizvedeni pre 2013. godine) su uglavnom pristupačni svima. Danas postoji veliki
broj sajtova koji se bave prodajom ovih telefona po veoma pristupačnim cenama, a i mobilni
operateri nude određene povoljnosti ukoliko se postane njihov korisnik. Međutim, problem sa
mobilnim telefonima je da, kao i sve što danas postoji, imaju vek trajanja i nakon isteka istog
postaju obično smeće.
Neretko je slučaj da ljudi „beže“ od novih generacija telefona i zadržavaju se na tradicionalnim
nokijama sa početka XXI veka. Da li je to stvar navike ili jednostavno strah od novih tehnologija
ostaje nerešiva enigma. Ali slobodno se može reći da ovi telefoni, iako stari po nekoliko godina,
i danas rade sa velikom pouzdanošću i retko se dešava da zakažu. U ove telefone spadaju
starije nokie, motorole, alkateli, ...
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
63
10. pitanje: Da li instalirate besplatne aplikacije na Vaše smart uređaje?
Pitanje pod rednim brojem 10. odnosi se na to koliko često stanovnici Beograda instaliraju
besplatne aplikacije za svoje smart uređaje. U okviru ovog pitanja ponuđena su 4 moguća
odgovora, a ona su: Često, Ponekad, Retko i Nikada. Na grafiku ispod prikazani su rezultati
sprovedenog istraživanja vezani za 10. pitanje.
Često
Ponekad
Retko
Nikad
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
Da li instalirate besplatne aplikacije na Vaše
smart uređaje?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 11. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 10.
Najviše ispitanika je odgovorilo da ponekad instalira aplikacije na njihovim smart telefonima,
njih ukupno 89, ili 36,6% od ukupnog broja. 72 ispitanika je odgovorilo da često instalira
aplikacije, a 63 da retko instalira aplikacije na svoje smart telefone. 19 ispitanika od ukupnog
broja izjavilo je da nikada ne instalira aplikacije.
Pod ovim aplikacijama, koje korisnici besplatno instaliraju na svoje smart telefone,
podrazumevaju se neke od sledećih grupa aplikacija: online novine (Blic, B92, Kurir, Žurnal, ...),
platforme za online umrežavanje (Facebook, LinkedIn, WhatsUP, ...), igrice (Real Tenis 2013.,
Angry birds, ...), sportske aplikacije (Sportal.rs, Soccer, ...), ...
Broj aplikacija se iz dana u dan povećava. Danas postoji preko 1 000 000 aplikacija
(
play.google.com
). Postoji veliki broj korisnih aplikacija, koje pomažu korisnicima u planiranju i
organizovanju svakodnevnih obaveza, ubijanju dosade i sl., ali isto tako veliki broj aplikacija
koje ne služe apsolutno ničemu.
Ukrštajući zaposlenje ispitanika sa pitanjem da li instalirate besplatne aplikacije na Vaše smart
uređaje dobijeni su podaci u tabeli 4. ispod. Analizirajući pitanje „Vaše zaposlenje” i pitanje
„Da li instalirate besplatne aplikacije” primenom χ2 (hi – kvadrat) testa nezavisnosti, može se

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
65
19 ispitanika, a da često kupuju aplikacije izjasnilo se svega 14-ro učesnika ankete, ili svega
5,8%.
Često
Ponekad
Retko
Nikad
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
Da li kupujete aplikacije za Vaše smart uređaje?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 12. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 11.
Ukrštajući radni status ispitanika sa pitanjem da li kupujete aplikacije za Vaše druge smart
uređaje dobijeni su podaci u tabeli 6. ispod. Analizirajući pitanje „ Vaš radni status? ” i pitanje „
Da li kupujete aplikacije?” primenom χ2 (hi – kvadrat) testa nezavisnosti, može se uvideti da su
pitanja međusobno zavisna jer je dobijena vrednost iz tabele manja od kritične vrednosti, što
ukazuje na njihovu međusobnu zavisnost (0,046 < 0,05). Ovo ukazuje da ispitanici kupuju
aplikacije u zavisnosti od njihovog radnog statusa.
Tabela 6. χ
2
test nezavisnosti - 5
Da li kupujete aplikacije za Vaše druge smart
uređaje?
Total
Često
Ponekad
Retko
Nikad
Va
š
ra
dn
i s
ta
tu
s?
Direktor
4
2
2
6
14
Vlasnik
firme
1
3
1
5
10
Viši
menadžer
2
6
4
15
27
Niži
menadžer
1
1
10
28
40
Službenik
2
6
19
25
52
Radnik
2
0
8
51
61
Ostalo
2
1
3
33
39
Total
14
19
47
163
243
Kupovina aplikacija za smart uređaje u inostranstvu je skoro svakodnevna aktivnost. Veoma
veliki broj, naročito poslovnih aplikacija, omogućava lakše obavljanje svakodnevnih napornih
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
66
poslovnih aktivnosti ljudima širom sveta. Jedan od razloga zašto ljudi u Srbiji znatno slabije
praktikuju kupovinu aplikacija za njihove smart uređaje je i, već spomenuta, loša ekonomska
situacija u zemlji. Aplikacije uglavnom kupuju, najčešće vlasnici i direktori kompanija, ponekad
viši menadžeri i veoma retko niži menadžeri. Cene aplikacija na tržištu se kreću od par do
nekoliko desetina pa i stotina eura. Veliki broj aplikacija je besplatan, ali postoje određene
nadgradnje istih koje zahteveju određenu doplatu korisnika ukoliko želi da ih koristi.
12. pitanje: Koji tip aplikacija je najzastupljeniji na Vašem smart uređaju?
U okviru ovog pitanja ispitanicima je ponuđeno da biraju 2 od mogućih 9 ponuđenih odgovora.
Ponuđeni odgovori su: tip aplikacije Za zabavu, Za sportske aktivnosti, Za edukaciju, Za
kupovinu, Za komunikaciju, Za preuzimanje multimedijalnih sadržaja, Za čitanje časopisa, Za
posao i ostalo.
Za
za
ba
vu
Za
sp
ort
ske
ak
tiv
no
sti
Za
ed
uk
ac
iju
Za
ku
po
vin
u
Za
ko
mu
nik
ac
iju
Za
pr
eu
zim
an
je
M.
S.
Za
čit
an
je
ča
so
pis
a
Za
po
sao
Os
tal
o
0%
5%
10%
15%
20%
25%
Koji tip aplikacija je najzastupljeniji na Vašem
smart uređaju?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 13. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 12.
Kao što se može videti sa grafika 13. najviše ispitanika je zaokružilo odgovor pod rednim
brojem 5., aplikacije za komunikaciju, njih 80, ili 21,7% ispitanika od ukupnog broja (pod ove
aplikacije se ubrajaju aplikacije tipa: Facebook, Twitter, WhatsUp, LinkedIn, ...). Pored
aplikacija za komunikaciju veliki broj ispitanika je zaokružilo odgovor pod rednim brojem 1.,
aplikacije za zabavu, njih 67, ili 18,2% (pod ove aplikacije se ubrajaju već prethodno pomenute
aplikacije kod prethodnog odgovora, a pored njih tu su i mnogobrojne vrste igara za smart
mobilne telefone itd.). Zatim na red dolaze aplikacije za preuzimanje multimedijalnih sadržaja
(aplikacije za preuzimanje pesama, slika, ...) i aplikacije za obavljanje poslovnih aktivnosti
(Scribd,Srpsko Engleski rečnik, Amazon,ПДФ Реадер, ...). za prvospomenuti tip aplikacija se
izjasnilo 49 ispitanika, ili 13,3%, a za drugi tip aplikacija 43 ispitanika, ili 11,7%. Ostalih pet

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
68
Go
og
le
No
w
Ma
luu
ba
Sp
ea
kto
it A
ssi
sta
nt
Ap
ple
Si
ri
Nu
an
ce
Dr
ag
on
Go
Sk
yv
i
Jea
nn
ie
Vo
ice
Ac
tio
ns
AIV
C
Nis
am
ču
o/
la
ni
za
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
Da li ste čuli za neku od sledećih aplikacija za
smart uređaje?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 14. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 13.
Najveći broj ispitanika je čuo za relativno novijeg i savremenog personalnog asistenta, Google
Now. Ovaj odgovor je zaokružilo ukupno 63 ispitanika, ili 20,9% od ukupnog broja ispitanika.
Više reči o ovom personalnom asistentu bilo je u prethodnom poglavlju. Sledeći odgovor po
brojnosti je Speaktoit Assistant, koji je zaokružilo svega 23 ispitanika, ili 7,6%. Nakon ovog
odgovora na red dolazi Apple Siri (konstruisan za iOS) i Voice Actions, koji su procentualno
gledano približni. Prvospomenuti je zaokružilo 12 ispitanika, ili 3,9%, a drugi 11, ili 3,6%
ispitanika od ukupnog broja. Procentualno učešće ostalih virtuelnih personalnih asistenata u
ukupnom uzorku je približno isto i kreće se od 1,7% do 3%, ili ako se ti procenti pretvore u
brojke od 5 do 9 ispitanika. Najveći broj učesnika ankete je zaokružilo da nikada nisu čuli ni za
jedan od ponuđenih odgovora, ukupno 156 ispitanika, ili 53% od ukupnog broja.
Kao što se vidi veoma mali broj ljudi je uopšte čuo za virtuelne personalne asistente. Takođe,
oni ispitanici koji su čuli za ove asistente veoma slabo ih koriste, odnosno uglavnom ih ne
koriste u svrhu za koju su napravljeni, da olakšaju njihovim korisnicima organizovanje
svakodnevnih obaveza. Do ovakvih saznanja se došlo pre svega zahvaljujući anketi, ali i
direktnoj komunikaciji sa ispitanicima i prenošenjem njihovih iskustava.
14 pitanje: Da li koristite neku od navedenih aplikacija?
Takođe veoma značajno pitanje poput pitanja pod rednim brojem 13. Ovo pitanje je nastavak
prethodnog pitanja, u kome se ispituje da li učesnici anketnog upitnika koriste neki od
personalnih asistenata za koji su prethodno čuli. Kao i u prethodnom pitanju izdvojeno je 10
odgovora. U prethodnoj analizi je već nagovešteno da veoma mali broj ispitanika ankete koji
koristi virtuelne personalne asistente za organizovanje svakodnevnih obaveza.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
69
Go
og
le
No
w
Ma
luu
ba
Sp
ea
kto
it A
ssi
sta
nt
Ap
ple
Si
ri
Nu
an
ce
Dr
ag
on
Go
Sk
yv
i
Jea
nn
ie
Vo
ice
Ac
tio
ns
AIV
C
Ne
ko
ris
tim
ni
šta
od
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
Da li koristite neku od navedenih aplikacija?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 15. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 14.
Ispitanicima je pružena mogućnost da dopišu redne brojeve prethodno definisanih odgovora,
naravno pod uslovom da koriste neki od pomenutih personalnih asistenata. Sa grafika 15.
najbolje se vidi da najveći broj ispitanika ne koristi ništa od navedenog. Čak 193 ispitanika je
zaokružilo ovaj odgovor, ili 68,1% od ukupnog broja. Prethodno pomenuti podatak govori o
tome da je samo 31,9% ispitanika imalo bilo kakav dodir sa virtuelnim personalnim
asistentima, što predstavlja daleko manji procenat nego što je to slučaj u takozvanim
„Zapadnim zemljama“. Među personalnim asistentima koji se najviše koriste, od strane
stanovnika Beograda, su Google Now i Speaktoit Assistent. Prvi koristi 30 ispitanika, ili 10,6%, a
drugi 20 ispitanika, ili prevedeno u procente samo 7% od ukupnog broja dobijenih odgovora.
Broj ispitanika koji je zaokružio ostale odgovore je približno isti po svakom odgovoru i kreće se
u rasponu od 4 do 8 ispitanika ili u procentima od 1,4% do 2,8%. Naravno dešavalo se i da
jedan ispitanik dopiše i po tri odgovora, ali je to veoma redak slučaj.
15 pitanje: Navedite neke od aplikacija koje koristite za svakodnevne aktivnosti.
Zahvaljujući pitanju pod rednim brojem 15. došlo se do informacija o tome da li postoje i koje
su to aplikacije koje su značajne za obavljanje svakodnevnih aktivnosti stanovnika Beograda.
Na grafiku pod rednim brojem 16. predstavljene su aplikacije koje su ispitanici sami dopisali, a
na grafiku ispod predstavljeno je da li ispitanici koriste i standardne aplikacije koje idu uz smart
uređaje ili ne. Ispitanicima je pružena mogućnost da dopišu najmanje 1 a najviše 3 naziva
aplikacija koje koriste za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Dopisane aplikacije su
mnogobrojne (ima ih 55), a one su: Scribd, Kingston Office, BusPlus, Oxford Dictionary, Box-
net, News&Weather, Amazon Kindle, GoogleDoc+, Linkedin, Mint, Vremenska prognoza, File

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
71
Standardne aplikacije
Ne koristim aplikacije
0%
5%
10%
15%
20%
25%
30%
35%
40%
45%
50%
Koju vrstu aplikacija koristite u svakodnevnom
životu?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 17. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 15.
Na osnovu rezultata dobijenih u ovom pitanju može se zaključiti da stanovnici Beograda nisu
toliko aktivni u instaliranju aplikacija koje bi im olakšale
izvršavanje dnevnih obaveza.
Poražavajuća činjenica je da nijedan ispitanik nije dopisao
nekog personalnog asistenta, kao
aplikaciju koja mu olakšava planiranje i organizovanje svakodnevnih obaveza. To predstavlja
još jednu činjenicu koja govori o tome koliko su stanovnici Beograda slabo upućeni u prednosti
i mogućnosti virtuelnih personalnih asistenata.
16 pitanje: Da li koristite neke aplikacije koje su specifično vezane za život i rad u Beogradu?
Pitanje pod rednim brojem 16. sadrži 9 ponuđenih odgovora koji su postavljeni kao mogućnost
da učesnici ankete zaokruže, a oni su: Parking aplikacija, BusPlus aplikacija, GPS aplikacija,
Aplikacije o najboljim restoranima u gradu, Aplikacije za proveru saobraćajne gužve u gradu,
Aplikacije o vremensko prognozi, Aplikacje o repertoaru u bioskopima i pozorištima, Aplikacije
o muzičkim događajima u gradu i Ostalo.
Sa donjeg grafika se vidi da stanovnici Beograda najviše koriste GPS aplikacije (ovaj odgovor je
zaokružilo 104 ispitanika, ili 20,8% od ukupnog procenta odgovora), nakon ovogodgovora na
red dolazi odgovor pod rednim brojem 2., BusPlus aplikacija (ovaj odgovor je zaokružilo 95
ispitanika, ili 19% od ukupnog broja), zatim opadajućim redosledom slede odgovori: Aplikacije
o vremenskoj prognozi (ovaj odgovor je zaokružilo 68 ispitanika), Parking aplikacije (ovaj
odgovor je zaokružilo 45 ispitanika), Aplikacije o najboljim restoranima u gradu (ovaj odgovor
je zaokružilo 36 ispitanika), Aplikacije za proveru saobraćajne gužve (ovaj odgovor je zaokružilo
34 ispitanika), Aplikacije o muzičkim događajima u gradu (ovaj odgovor je zaokružilo 32
ispitanika), Aplikacije o repertoaru u bioskopima i pozorištima (ovaj odgovor je zaokružilo 24
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
72
ispitanika )i nakraju odgovor pod rednim brojem 9. zaokružilo je 62 ispitanika (ovaj odgovor
zaokruživali su uglavnom ispitanici koji ne koriste nijednu od prethodno spomenutih grupa
aplikacija).
0%
5%
10%
15%
20%
25%
Da li koristite neke aplikacije koje su specifično vezane
za život i rad u Beogradu?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 18. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 16.
Aplikacije koje se svrstavaju u prethodno spomenute grupe aplikacija za organizovanje
svakodnevnih obaveza su mnogobrojne, a neke od njih su: Vremenska Prognoza Srbija W2U,
Weather & Clock Widget Android, GO Weather Forecast & Widgets, GPS Navigation BE-ON-
ROAD, GPS Navigation & Maps by Sygic, Parking Manijak, BusPlus, Filmweb, Repertoires,
Kafanski podsetnik,Моо- uživo drumski saobraćaj, ... Ove aplikacije su dosta napredovale, tako
da polako zauzimaju značajno mesto u svakodnevnoj upotrebi i kod korisnika u Srbiji. Značajno
su olakšale planiranje i organizovanje svakodnevnih obaveza.
Tabela 7. χ
2
test nezavisnosti - 6
Da li koristite neke aplikacije koje su specifčno vezane za život i
rad u Beogradu?
Total
BusPlus
aplikacija
GPS
aplikacija
Aplikacije o
najboljim
restoranim
a u gradu
Aplikacije
za proveru
saobraćajne
gužve u
gradu
Aplikacije o
vremenskoj
prognozi
Aplikacje o
repertoaru
u
bioskopima
i
pozorištima
Aplikacije o
muzičkim
događajima
u gradu
Va
š
po
l?
Muski
24
48
59
22
33
13
15
214
Zenski
21
47
45
14
35
10
17
189
Total
45
95
104
36
68
23
32
403

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
74
3D Clock Weather Solid Black, Lilly Drogeria, ASK.fm, IMO chat, Moj Auto, Hallo Oglasi, Free
Wfi Iternet, GPS Navigator, Cam Card, Auto Pijaca, WatsUp Messenger, Qvick Office PRO, e-
pošta, GoogleDocs, Kafanski Podsetnik, Printer Share, Notepad, Planer, Marine Traffic.
Brojčano i procentualno učešće svih prethodno navedenih aplikacija je približno jednako i
kreće se uintervalu od 1 do 4, ili prevedeno u procente to iznosi od 0,4% do 1,6%. Jedini
izuzetakpredstavlja aplikacija Mali Oglasi, koju je dopisalo 8 ispitanika što predstavlja 3,3% od
ukupnog broja datih odgovora. Kao što je spomenuto već u prethodnom pasusu najveći broj
dobijenih odgovora je bio da ispitanici ne koriste niti jednu aplikaciju za organizovanje njihovih
svakodnevnih poslovnih aktivnosti, ovaj odgovor je dopisalo 166 ispitanika, ili prevedeno u
procente čak 69,1% od ukupnog broja dobijenih odgovora.
Kao odgovor u ovom pitanju pojavljuje se virtuelni personalni asistent (Speaktroit Assistant), ali
to je i dalje veoma mali (2 ispitanika, odnosno 0,8% od ukupnog broja učesnika ankete)
procenat ispitanika. Ovo predstavlja još jedan dokaz o veoma slaboj upućenosti, stanovnika
Beograda, o mogućnostima koje pružaju virtuelni personalni asistenti svojim korisnicima.
18 pitanje: Ukoliko bi postojala aplikacija za Vaš mobilni telefon koja bi bila neka vrsta
glasovnog vođenog personalnog asistenta, da li biste je instalirali?
Pitanje pod rednim brojem 18. presvega služi da se proveri kolika je odbojnost ili prihvatljivost
korišćenja virtuelnih personalnih asistenata, koji bi pomogli njihovim korisnicima da na najbolji
mogući način isplaniraju njihove svakodnevne obaveze.
Da
Ne
49.60%
49.70%
49.80%
49.90%
50.00%
50.10%
50.20%
Ukoliko bi postojala aplikacija za Vaš mobilni
koja bi bila neka vrsta glasovno vođenog
personalnog asistenta, da li biste je instalirali?
Pe
rc
en
ta
ge
Grafik 20. Grafički prikaz obrađenih podataka za Pitanje 18.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
75
Rezultati dobijeni prethodno sprovedenim istraživanjem pokazuje da su stanovnici Beograda u
skoro istoj meri i za korišćenje i ne korišćenje virtuelnih personalnih asistenata. Treba
napomenuti da ispitanici koji su zaokružili odgovor pod rednim brojem 1. (Da) uglavnom ne
koriste pomoć virtuelnih asistenata, bar ne još. Odgovor pod 1. zaokružio je 121 ispitani
građanin Beograda, ili prevedeno u procente 49,8% od ukupnog broja, dok je odgovor pod
rednim brojem 2. (Ne) zaokružilo 122 ispitanika, ili 50,2%. Na grafiku 19. može se videti
grafičko poređenje ova dva odgovora.
Iz ovoga se može zaključiti da ipak postoji dobra volja za usvajanjem novih tehnoloških rešenja
(virtuelnih personalnih asistenata) od strane ljudi koji žive i rade u Beogradu. U većini
slučajeva, stanovnici Beograda uopšte nisu upućeni u mogućnosti virtuelnih personalnih
asistenata kao sredstava za lako organizovanje svakodnevnih obaveza i života uopšte.
Međutim, ipak je i dalje veliki broj nevernih Toma među stanovnicima Beograda, koji i dalje
odbijaju upotrebu ovih asistenata kao sredstava za planiranje i organizovanje.
Tabela 8. χ2 test nezavisnosti - 7
Ukoliko bi postojala aplikacija za
Vaš mobilni koja bi bila neka
vrsta glasovno vođenog
personalnog asistenta da li bi ste
je instalirali ?
Total
Da
Ne
Va
š
ra
dn
i s
ta
tu
s?
Direktor
10
4
14
Vlasnik firme
7
3
10
Viši menadžer
12
15
27
Niži menadžer
18
22
40
Službenik
25
27
52
Radnik
29
32
61
Ostalo
20
19
39
Total
121
122
243
Ukrštajući zaposlenje ispitanika sa pitanjem ukoliko bi postojala aplikacija za Vaš mobilni koja
bi bila neka vrsta glasovno vođenog personalnog asistenta da li bi ste je instalirali dobijeni su
podaci u tabeli 8. iznad. Analizirajući pitanje „Vaše zaposlenje? ” i pitanje „Ukoliko bi postojala
aplikacija za Vaš mobilni koja bi bila neka vrsta glasovno vođenog personalnog asistenta da li bi
ste je instalirali?” primenom χ2 (hi – kvadrat) testa nezavisnosti, može se uvideti da su pitanja
međusobno zavisna jer je dobijena vrednost iz tabele manja od kritične vrednosti, što ukazuje
na njihovu međusobnu zavisnost (0,03 < 0,05). Ovo ukazuje da bi ispitanici instalirali aplikacije

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
77
4.5. Ideje ispitanika o potrebnim aplikacijama
Ovaj deo Master rada odnosi se na ideje korisnika, prikupljene tokom ispitivanja, o novim
aplikacijama korisnim za obavljanje posla. Odnosno predstavljeno je 20. pitanje iz anketnog
upitnika. Od 243 ispitanika samo 12 je dalo svoje predloge, o po njima idealnoj aplikaciji. U
nastavku su predstavljene sve ideje ispitanika vezane za njihove idealne aplikacija. U narednoj
tabeli prikazane su frekvencije odgovora kao i procentualno učešće odgovora u ukupnom
uzorku za pitanje pod rednim brojem 20.
Tabela 9. Tabelarni prikaz obrađenih podataka za Pitanje 20.
Ponuđeni
odgovori
Frequency
Valid Percent (%)
Cumulative
Percent
Ne,nemam ideju
231
98,717
98,717
Da, imam ideju
12
1,282
100
U nastavku ovog poglavlja prikazano je svih 12. ideja, vezanih za idealnu poslovnu aplikaciju,
koje su izneli ispitanici sprovedene ankete.
1. ideja (Viši menadžer; Od 35 do 44 godine)
,,Potrebna mi je idealna aplikacija za praćenje kontejnerskih pošiljki, kako bi mi olakšala
obavljanje posla od kuće. Potrebno je da bude veoma efikasna, a ne komplikovana za upotrebu,
poput sličnih aplikacija za obavljanje pomenute operacije praćenja“.
2. ideja (Službenik; Od 25 do 34 godine)
,,Potrebna mi je aplikacija koju bih nazvala vizit karte na jednom mestu. Često mi se dešava da
izgubim kartice od mnogobrojnih poslodavaca, pa mi treba nešto što bi ih držalo sve na okupu
u jednoj aplikaciji. Potrebno mi je da kada dobijem vizit kartu od poslodavca, da je jednostavno
snimim kamerom mog smart uređaja i da ona da bude zapamćena u njegovoj memoriji i meni
stalno dostupna.“
3. ideja (Viši menadzer; Od 45 do 54 godine)
,,Potrebna mi je aplikacija koja bi držala sve podatke važne za mene (bilo poslovne, bilo
privatne) na jednom mestu. Hoću da jednostavnim kucanjem moje lične lozinke pristupim svim
svojim bazama podataka putem interneta“.
4. ideja (Student; Od 18 do 24 godine)
,,Potrebna mi je aplikacija koja bi sve društvene mreže (Facebook, WhatsUp, Linkedin,...)
objedinila u jednu kompaktnu celinu. Da mi sve bude na jednom mestu, u jednoj aplikaciji“.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
78
5. ideja (Službenik; Od 25 do 34 godine)
,,Potrebna mi je aplikacija koja bi mi pomogla da pratim svoju potrošnju novca i stanje na
bankovnom računu na dnevnom, sedmičnom, mesečnom i godišnjem nivou. Neka aplikacija
poput MINT-a, samo naprednija“.
6. ideja (Student; Od 18 do 24 godine)
„Potrebna mi je aplikacija poput sajta mobilni svet, samo da bude za mobilni telefon zbog mog
posla sa istim“.
7. ideja (Niži menadzer; Od 35 do 44 godine)
„Potrebna mi je jedna aplikacija koja može sama na određeno vreme koje ja podesim da
update – je podatke od značaja za moj posao (podaci o pošiljkama, isporukama, broju
slobodnih kamiona, ...)“.
8. ideja (Službenik; Od 35 do 44 godine)
„Potrebna mi je aplikacija namenjena za zaposlene u sudovima. Aplikacija koja će mi u svakom
trenutku omogućiti da pristupim (i da me obaveštava o izmenama) zakonskim regulativama RS,
za razmenu službenih mišljenja, da pokazuje primere sudske prakse, modela, obrazaca,
Carinskih tarifa, stručnih časopisa, i sve to jednostavnom konekcijom na internet“.
9. ideja (Vlasnik firme; Od 45 do 54 godine)
„Potrebna mi je aplikacija koja će preuzimati file – ove po mojoj naredbi, sa što više drugih
aplikacija i sajtova, poput Google Doc. Box – net ,...“
10. ideja (Službenik; Od 25 do 34 godine)
„Potrebna mi je aplikacija koja će mi pomoći da mi Sailing liste luke Bar budu dostupne 24h“.
11. ideja (Student; Od 25 do 34 godine)
„Potrebna mi je jedna aplikacija koja bi sadržala sve aplikacije meni potrebne na jednom
mestu, pre svega mislim na aplikacije poput BusPlus-a, GPS-a, planera za sastanke, sportsku
kladionicu možda, ...“
12. ideja (Direktor; Od 35 do 44 godine)
„Potrebna mi je aplikacija koja bi se najbolje definisala kao neka vrsta biznis insajdera.
Aplikacija koja bi mi pružala najvažnije vesti o berzi, finansijama, novim tehnologijama iz
oblasti logistike, ...“

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
80
Realnost je takva da se čovek nalazi u situaciji i vremenu kada ne može da prati sve inovacije
koje se plasiraju na tržište, a svestan je da ih je svakim danom sve više i više. U proteklih
nekoliko desetina godina čovek je svedok značajnog povećanja korišćenja informacionih i
komunikacionih tehnologija. Umreženi računari, elektronska pošta,Internet, baze podataka,
WWW, elektronske publikacije, on-line diskusije, digitalne knjižare i on-line pretraživači samo
su neki od trendova koji su uticali na organizaciju svakodnevnog rada i života. Nove
informacione tehnologije napravile su dubok uticaj na društvo u celini i često se govori o novoj
vrsti društva -informacionom društvu. Fenomen informacionog društva temelji se na novim
elektronskim informacionim i komunikacionim tehnologijama koje stvaraju nove oblike
društvene organizacije u kojima su proizvodnja, obrada i širenje informacija važan izvor
produktivnosti i moći. Nove informacione tehnologije stvorile su potpuno nove načine primene
i komunikacije informacija, revolucionirajući brzinu, kapacitete, i kvalitet tog procesa.
Digitalizacija je omogućila lako i brzo spremanje, reprodukciju, distribuciju i korišćenje različitih
oblika informacija.
Postalo je očigledno da je pogrešan razvoj, koji je prečesto rezultirao promašajima, izvor
društvenih i kulturnih frustracija u lokalnim zajednicama i uzrok širenja jaza između bogatih i
siromašnih zemalja. Naučnici pokušavaju da utvrde kako nove tehnologije utiču na ljudski
mozak. Razlog tome je tvrdnja pojedinaca koji smatraju kako su nakon klimatskih promena
upravo nove tehnologije najveća opasnost za ljudski rod. Oxfordski istraživači naglašavaju kako
su nove tehnologije dovele do dosada nezabeleženih promena u ljudskim životima, te da njihov
uticaj mora biti ispitan za dobrobit čovečanstva sa posebnim naglaskom na uticaj koji ostavljaju
na decu. Nedavno se pojavio podatak kako Google negativno utiče na ljudski mozak, jer se
lagano dolazi do raznih podataka (
www.novinar.me
). Možda je ovo i istina, ali ipak se
zaboravlja kako je čovek nekada za dobijanje određenih podataka koristio leksikone,
enciklopedije, rečnike kao i neke druge knjige. Trajalo je to istini za volju nešto duže, ali danas
kada niko nema vremena normalno je da se čovek posluži onim što mu najbrže pomaže, a to su
internet pretraživači i razne aplikacije, poput virtuelnih personalnih asistenata.
Za samo nekoliko godina, video viziri, dodaci poput bluetooth slušalica projektovaće
računarski 3D prikaz ulice u kojoj ljudi stanuju. Spojiće sve što se može naći na web-u i
računarskim igrama sa onim što se nalazi u stvarnom svetu. Tehnologija je omogućila
milionima ljudi prostor na kojem će bez straha preduzeti prvi korak, a ovo je posebno pomoglo
onima koji su stidljivi, prezaposleni ili jednostavno preumorni da bi uložili stalni napor da
sretnu nekoga (
Petrović
, 2013.). Ceo jedan prostor između mobilnog telefona i interneta dao je
mogućnost za beskonačni flert.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
81
„Ljudi se sve više oslanjaju na tehnologiju u organizaciji svakodnevnog
života, u meri da postaju tako zavisni da se čini da u budućnosti neće biti
sposobni da se organizuju bez nje“.
Prethodno navedena rečenica je iz uvoda ovog rada i predstavlja hipotezu koju je trebalo
dokazati ovim Master radom. Međutim, pomenuta hipoteza nije dokazana, naime potpuno je
oborena rezultatima dobijenim tokom anketnog istraživanja sprovedenog na teritoriji
Beograda. Nažalost može se zaključiti da stanovnici Beograda, a samim tim i cele Srbije, žive u
tehnološkom mraku, odnosno da lagano gube korak za ostatkom, razvijenog, sveta što se tiče
upotrebe tehnoloških dostignuća (virtuelnih personalnih asistenata). Virtuelni personalni
asistenti za ispitanike ankete predstavljaju jednu novu, njima trenutno nepoznatu i neistraženu
stvar, tehnološko dostignuće, koje stanovnici „ Zapadnih zemalja“ odavno koriste, i ne mogu da
zamisle jedan svoj dan bez upotrebe istog. Analizirajući dobijene rezultate, došlo se do
zaključaka da je veoma mali broj ispitanika uopšte i čuo za virtuelne personalne asistente, a
manji broj ih koristi u svakodnevnom životu za organizovanje svakodnevnih aktivnosti, bilo
poslovnih, porodičnil ili nekih trećih. Kao što je to već rečeno u podnaslovu 3.3. ovi personalni
asistenti imaju određene mane, ali znatno više prednosti, koje doprinose uspešnijem i
organizovanijem danu osoba koje ih koriste. Na taj način se dobija više slobodnog vremena
koje može da se iskoristi na mnoge druge načine (veče sa porodicom, izlazak na večeru, poseta
prijatelju, ...).
Izgleda da kod ispitanika postoji određena doza straha prema novim tehnologijama (misli se na
virtuelne personalne asistente). Verovatno da je to zbog toga što se plaše da će na taj način
njihovi lični podaci biti dostupni različitim vladinim organizacijama i da će na taj način određeni
ljudi imati uvid u njihove svakodnevne (privatne) živote. Stanovnici Srbije treba da shvate da
sve funkcioniše na principu „Velikog Brata“ i treba da se okrenu ka usvajanju novih tehnoloških
dostignuća, kako bi unapredili, odnosno bolje organizovali svoje svakodnevne obaveze. Jedino
će na taj način držati korak za ostatkom savremenog sveta.
Pored virtuelnih personalnih asistenata, ispitanici veoma slabo koriste i ostale aplikacije za
organizovanje i planiranje svakodnevnih aktivnosti. Ovo je takođe jedna poražavajuća činjenica
za vreme u kojem danas žive, vremenu tehnologije.
I na samom kraju ovog izlaganja treba izneti zaključak da je XXI vek jedna beskonačna digitalna
(tehnološka) knjiga. Iz ovoga proizilazi jedno logičko pitanje na koje je u ovom trenutku veoma
teško dati precizan i tačan odgovor: Da li su stanovnici Srbije spremni za čitanje?

MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
83
Milardović, A., „
Poraz Europe
“, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split 1998.
Milardović, A., „
Globalizacija
“, Pan Liber, Osijek-Zagreb-Split 1999.
Natek, K., Natek, M. „
Države svijeta 2000
.“, Mozaik knjiga, Zagreb 2000.
Paskota, M., „
Metodologija kvantitativnih istraživanja
“, Saobraćajni fakultet, Beograd
2007.
Petrović, D., ,,
Društvenost u doba interneta
“, Saobraćajni fakultet, Beogradu 2013.
Prensky, M., ,,
Digital Natives, Digital Immigrants
“, University Press, Vol. 9 No. 5,
October 2001.
Ravenscraft, E., ,,
Google Now Comes to Chrome, Is Out of Beta
“, Lifehacker. Retrieved
2014-04-03.
Rodin, D., „
Globalizam: nastavak moderne ili nova paradigma?
“, Politička misao,
Zagreb 1999.
Schütz, A., ,,
Hverdagslivets sociologi
“, København: Hans Reitzel, København 1973.
Savić, M., „
Poslovna statistika
“ ,Subotica 2005.
Staub, E., „
The Roots of Evil: The Origins of Genocide and Other Group Violence“,
Department of Psychology, University of Massachusetts, 1992.
Taniguchi, E. and Thompson, R.G., ,,
Innovations in freight transport
“, WIT Press,
Southampton, 2003.
Turek, F., „
Globalizacija i globalna sigurnost
“, Hrvatska udruga za međunarodne
studije, Varaždin 1999.
Van Buijtenen, P.M., Christopher, M. and Wills, G., ,,
Business Logistics
“, Cambbridge
1976.
Wadel, C., ,,
Dagliglivet som forskningsfelt. I Wadel, C m fl, Dagliglivets organisering
“,
Oslo, Bergen, Stavanger, Tromsø: Universitetsforlaget, Oslo 1983.
Zečević S., Predavanja iz predmeta "
Intermodalni transport 1
", Saobraćajni fakultet,
Beograd 2010.
Zečević, S., Tadić, S., ,,
City logistika
“, Saobraćajni fakultet, Beograd 2006.
Internet sajtovi
http://www.activecitizenship.net/consumers-rights/projects/100-mobilnost-
paradigma-evropskog-gradanstva.html
http://lifehacker.com/5883560/the-best-virtual-assistant-for-android
http://www.google.com/landing/now/
https://play.google.com/store/apps/details?id=com.
MASTER RAD
Bojan Pušica MT13M070
84
http://www.apple.com/ios/siri/
http://
http://www.informatika.buzdo.com/
http://www.euractiv.rs/
http://www.ttf.unizg.hr/b-news/news_upload_files/2009/vijest_27-02-
2009_49a83133421c0/hi_kvadrat_prez.pdf
http://web.efzg.hr/dok//MAR/rbutigan/
ISTRA%C5%BDIVANJE%20TR%C5%BDI%C5%A0TA%20U%20MALIM%20I%20SREDNJIM
%20PODUZE%C4%86IMA.pdf

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti