Vežbe za razvoj brzine i eksplozivne snage nogu kod fudbalera
Univerzitet u Nišu
Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja
Vežbe za razvoj brzine i eksplozivne snage nogu kod fudbalera
(Seminarski rad- Antropomotorika)
Student: Mentor:
Niš, decembar 2011
SADRŽAJ
1. UVOD................................................................................................................................... 3
2. Snaga......................................................................................................................................5
2.1.Eksplozivna snaga................................................................................................................6
2.2.Vežbe za razvoj snage nogu.................................................................................................7
3.Brzina.....................................................................................................................................12
3.1.Forme treninga brzine.........................................................................................................13
3.2.Sprinterska snaga................................................................................................................14
3.3.Trening reakcije, ubrzanja i maksimalnog tempa...............................................................14
3.4.Trening za poboljšanje brzine sa loptom............................................................................15
4.ZAKLJUČAK........................................................................................................................16
UVOD
2

4
2. Snaga
Snaga je bazična motorička sposobnost koja je oduvek privlačila pažnju ljudi i stručnjaka.
Svaka motorička aktivnost čoveka iziskuje ispoljavanje njegove snage u manjem ili većem
stepenu sto mišićnoj snazi i njenom razvoju daje poseban značaj.
Snaga se definiše kao čovekova sposobnost da pomoću mišićnog naprezanja savlada
spoljašnji otpor, ili da mu se suprotstavi. Mnogi stručnjaci su pokušavali da definišu snagu na
svoj način, ali u suštini kada je snaga upitanju mora da postoji mišićno naprezanje, veliki broj
aktivnih motornih jedinica i ispoljavanje odredjene sile. Mehanizmi za ispoljavanje snage su
vezani prvenstveno za morfofunkcionalne karakteristike mišića: masu zaposlenih mišića,
veličinu njihovog poprečnog preseka, strukturu njihovih vlakana, biohemijske i metaboličke
procese u zaposlenom mišiću i prisustvo energetskih izvora u njima. Takođe, oni su vezani i
za prihofiziološke dimenzije ličnosti kao sto su: opšte stanje centralnog nervnog sistema,
pokretljivost procesa ekscitacije i inhibicije (razdraženja i kočenja) u njemu, provodne
sposobnosti perifernih delova neuromotornog sistema koji prima signale iz centralnog
nervnog sistema, a verovatno najviše zavise od voljnog napora (motivacione sfere). Iako se
snaga smatra jedinstvenom sposobnošću za savladavanje otpora i pokretanje tela, njeno
ispoljavanje se može difirencirati u tri osnova:
-
s obzirom na karakter režima rada
-
s obzirom na kriterijum odnosa veličine ispoljene snage i mase tela
-
s obzirom na topološki kriterijum
Mišići mogu da snagu ispoljavaju i u kretanju i u mirovanju, pa se s toga snaga može
razvrstati u:
-
Sama snaga (statička, izometrijska)
-
Kombinovana brzina i snaga (dinamička snaga)
Sama snaga se ispoljava u mirovanju, odnosno u statičkom režimu rada kao i kod vrlo sporih
pokreta.
Kombinovana snaga se ispoljava u vidu dinamičke snage, tj. Pri brzim pokretima kao i kod
amortizujuće snage, pri pokretima amortizovanja, a to su situacija kada se mišićni pripoji pri
radu udaljavaju jedan od drugog. Dinamička snaga se deli na: eksplozivnu i repetativnu
snagu.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti