Prva pomoć
UNIVERZITET U SARAJEVU
PEDAGOŠKI FAKULTET
ODSJEK ZA RAZREDNU NASTAVU
PRVA POMOĆ
SEMINARSKI RAD
MENTOR:
STUDENT:
SARAJEVO, MAJ, 2019.
UVOD
Prva pomoć predstavlja skup mjera i postupaka kojima se spašava život i sprečava dalje
pogoršanje zdravlja povrijeđenih i oboljelih osoba. Primjenjuje se na licu mjesta ili na
bezbijednom odstojanju od mjesta nastanka povrede ili bolesti. Osnovni zadatak prve
pomoći je očuvanje života ljudi, odnosno da se unesrećena lica u što boljem stanju i u što
kraćem vremenskom preiodu transportuju do odgovarajuće medicinske ustanove (po
mogućstvu i najbliže). Prva pomoć se razlikuje od stručne medicinske pomoći, a pružaju
je ljekari, obučeni spasioci ili obični ljudi koji su se zadesili na mjestu nesreće (a koji bi
trebalo da budu obučeni za pružanje prve medicinske pomoći). Prva pomoć je skup
postupaka kojima pomažemo unesrećenom do dolaska službe hitne
medicinske pomoći, liječnika ili drugih kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.
Ukupnim djelovanjem – postupcima prve pomoći, pozivom u pomoć i riječima utjehe
nastoji se otkloniti neposredna opasnost po život, umanjiti bol i pružiti osjećaj sigurnosti
kodunesrećene osobe.
Ciljevi prve pomoći su:
• spašavanje života,
• sprječavanje nastanka trajnih posljedica i
• skraćivanje trajanja liječenja i oporavka.
Ostvarivanje navedenih ciljeva uspješnije je, ako je djelovanje svih koji sudjeluju u
pružanju
odgovarajućih postupaka pomoći unesrećenom povezano. Postupci pružanja pomoći koje
slikovito nazivamo ''karikama u lancu spašavanja'' su:
1. poduzimanje neodgodivih mjera za spašavanje života,
2. pozivanje pomoći,
3. pružanje prve pomoći,

SREDSTVA ZA PRVU POMOĆ
Sredstva za pružanje prve pomoći se dijele na standardna, priručna i improvizovana.
Standardna sredstva su industrijski proizvedena oprema i materijali koji služe za
zaustavljanje krvarenja, previjanje rana, imobilizaciju povređenih dijelova tijela i sl.
Ovde spadaju: razne vrste zavoja, gaze, hanzaplast, leukoplast, makaze, trougle marame,
tubusi, maske, rukavice, Šancova kragna itd. Priručna i improvizovana sredstva nisu
primarno namijenjena za pružanje prve pomoći, ali se često koriste u nedostatku ili kao
dopuna standarnim sredstavima. Tu spadaju: komadi raznih tkanina i odjeće, šatorsko
krilo, komadi drveta, metala itd.
Slika2:kutija za prvu pomoć
PREGLED I TRIJAŽA
Pregled u prvoj pomoći služi za utvrđivanje stanja unesrećenih osoba i vrste i stanja
njihovih povreda i oboljenja. Prije toga se vrši procjena eventualnih opasnosti po
unesrećene i spasioce na mjestu nesreće, sagledavaju se okolnosti na mjestu događaja i
uvrđuju svi faktori bitni za spašavanje života i zbrinjavanje povreda. Tokom pregleda se
nastoje izbjeći prisutne opasnosti (strujni kablovi, vatra, opasne materije, prijeteće
zarušavanje) i izbegavaju se previdi u procjeni opšteg stanja i stanja povreda unesrećenih
lica. Tokom pregleda se utvrđuje stanje svjesti, vitalne funkcije (disanje i rad srca) i vrši
se tzv. „detaljan pregled“ kojim se traže skrivene ili teško dostupne otvorene i zatvorene
povrede. Trijaža predstavlja razvrstavanje povređenih i oboljelih osoba u odgovarajuće
grupe. Ova faza slijedi nakon pregleda, a razvrstavanje se vrši na osnovu vrste povreda,
vrste i hitnosti potrebnih mjera prve i stručne medicinske pomoći i na osnovu vrste i
hitnosti transporta. U zavisnosti od toga postoje četiri reda hitnosti za ukazivanje prve
pomoći i transport do medicinske ustanove. Prvi red hitnosti čine: prividna smrt i
besvjesna stanja, stanja praćena gušenjem, spoljašnje i unutrašnje krvarenje sa znacima
iskrvarenosti, povrede glave praćene nesvesticom, otvorene povrede tjelesnih duplji, kraš
povrede, bolesti i povrede koje prate znaci akutnog abdomena (upala slepog creva,
prskanje čira, povrede trbušnih organa), trovanja u početnoj fazi. U drugi red hitnosti
spadaju: krvarenja bez znakova iskrvarenosti, otvoreni prelomi kostiju i zglobova,
obimnije povrede mekih tkiva, teške opekotine i smrzotine i povrede nastale kao
posljedica zračenja. U treći red hitnosti spadaju: rane sa slabim krvarenjem, opekotine do
40% površine tijela, manje smrzotine i lakše povrede udružene sa ozračenjem. Četvrti red
hitnosti čine: povrede kičmenog stuba i kičmene moždine, zatvorene povrede karlice,
zatvoreni prelomi kostiju i uganuća i iščašenja zglobova.
REDOVNO PROVJERAVAJTE VITALNE ZNAKOVE!!!
ODREĐIVANJE PRORITETA U ZBRINJAVANJU UNESREĆENIH
Kod većeg broja unesrećenih prednost imaju osobe kojima je vitalno ugrožen život
unesrećeni bez svijesti, bez disanja i rada srca, s jakim krvarenjem i ozljedama koje mogu
dovesti do šoka i oni kod kojih je već nastupio šok. Isto tako, kod jednog unesrećenog se
najprije zbrinjavaju ozljede koje vitalno ugrožavaju život, a poslije toga i sve ostale
ozljede i stanja.
POMICANJE (IZVLAČENJE) UNESREĆENOG
Načelno ozlijeđenog NE treba pomicanje, treba primijeniti istezanje (ekstenziju) i
pridržavanje ozlijeđenog dijela tijela.
PANIČNA REAKCIJA
Reakcija sudionika ili neposrednog svjedoka nesreće uključuje i emotivnu reakciju.
Za većinu ljudi to su stresni događaji, a ovisno o psihičkoj konstituciji, reakcija na stres
očitovat će se različito. Neki ljudi reagirat će na ovakva zbivanja panično, reakcijom koju
nisu u mogućnosti u tom trenutku kontrolirati. Obično su hiperaktivni - neprekidno u
pokretu, govore nepovezano, viču, krivo procjenjuju situaciju, mogu biti i agresivni te na
taj način postupcima koji nisu svrsishodni ometaju pružatelje prve pomoći, a ponekad
štetu unesrećenima. Zbog toga osobe u panici treba ohrabrivati, smirivati i držati

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti