Tema: Utjecaj modne/tekstilne industrije u svijetu
Ime i prezime: Veronika Stamać
Kolegij: Sociologija mode
Studij: Industrijski dizajn tekstila i odjeće
Mentor: Petra Krpan
Datum: 29.5.2015.
TTF
Sadržaj:
Abstrakt
Uvod
1. Razvoj mode
2. Tekstilna industrija u svijetu
2.1 SAD
2.2 Italija
2.3 Velika Britanija
3. Modna industrija / tekstilna industrija u Hrvatskoj
3.1 Povijest razvoja tekstilne industrije u Hrvatskoj
3.2 Aktualno stanje tekstilne industrije u Hrvatskoj
4. Promoviranje modne industrije i njezin utjecaj na ekonomiju
5. Hrvatska modna industrija
Zaključak
Popis literature
Abstrakt:
Moda je
način kreativnosti koju mnogi ljudi odbacuju kao trivijalnu i prolaznu. To je, ipak,
polusvijet slavnih, visokog društva, supermodela. Modni dizajn je također jedan od
najvažnijih i istaknuti kreativni sektor našeg vremena, sa zaradom koja znatno premašuje onu
od glazbe ili filmske industrije. Uzmimo za primjer Veliku Britaniju koja je znatno povećala
percepciju svoje zemlje kao shopping destinacije, a modna industrija vrijedi čak preko 3
milijardi funti za ekonomiju zemlje. Istraživanja pokazuju kako turisti, članovi shopping
klubova, potroše više od 3 milijardi funti svake godine, stoga shopping turizam stvara velike
doprinose ekonomiji. Istraživanja pokazuju i kako više od milijun ljudi u godini posjeti
Veliku Britaniju isključivo radi kupovine
Uvod:
Shvaćamo li modu kao dinamički čin kratkog trajanja, skloniji smo pojavu mode smjestiti u
kontekst preobrazbi okvira života i društva tijekom 19. stoljeća, koja je uvjetovana razvojem
industrijalizacije. Tim su preobrazbama i stvorene osnovne pretpostavke za uspon, razvoj i
difuziju mode, koja postupno prelazi granice okvira odijevanja i uvlači se u pore suvremenog
života. Ona također, zahvaljujući ubrzanom razvoju sredstva komuniciranja, omasovljenjem
proizvodnje, postupno uspijeva pomaknuti, prijeći, a potom i izbrisati sve one granice:
geografske kao i društvene, individualne i regionalne. Sama moda danas ima funkciju medija.
Modna je odjeća nositelj značenja, poruka, obavijesti, informacija (putem simbola i znakovlja,
modnih dodataka, ukrasa, šminke, boja i njihove simbolike, oblika, frizure...).
Europski velegradovi i glavni gradovi, prije svega Pariz, ističu se kao središta snažne i
neprekidne društvene aktivnosti. Ukratko, moda se u javnosti zabavlja sama sa sobom do
krajnjih granica, te u skladu s tim zarana i izravno upotrebljava sve masovne medije: dnevne
novine, časopise, ilustrirane tjednike, film, televiziju. da bi paradirala pred očima cijele zemlje
i, konačno, čitavog svijeta.
2. Tekstilna industrija u svijetu
Tekstilna industrija kao jezgra modne industrije se od davnina razvijala kao obrt sve do 18.
stoljeća. Tvornice su se počele naglo otvarati i unapređivati na sjeveru Engleske, a
industrijska revolucija, pogotovo između 1760. i 1815. godine znatno je ubrzala rast
tvorničkih sustava. U 20. stoljeću, razvojem elektronike i računala, dolazi do izvanredne
primjene znanosti u tekstilnoj industriji u razvoju umjetnih vlakana, novih tekstilnih
materijala što dovodi do primjene novih procesa na tradicionalnim vlaknima čime se
osigurava brži rad i uvođenje novih tehnika. Tri su velika razdoblja u razvoju suvremene
modne, napose tekstilne industrije, koja se ističu od 1950-tih godina. U pedesetim godinama
bilo je važno nositi modernu odjeću, živjeti u moderno namještenom stanu, odnosno
ispunjavati određeni model kako bi bili prihvaćeni. Šezdesete su označile razmak između
vrijednosti mladih i već utemeljenih vrijednosti. U ranim šezdesetima modna ikona bila je
Jacqueline Kennedy, prva dama i oličje elegancije. Te godine svakako obilježava Mary Quant
koja prva kreira mini suknju, dok su sedamdesete bile godine kada mladi odbacuju
tradicionalnu odjeću, a moda se svodi na “sve prolazi”, što vrijedi još i danas. Moda 20.
stoljeća obilježila je današnju modu. Ne možemo reći da danas inovacija nema, ali
sve se pojavljuje kao reinkarnacija temeljena na dvadesetom stoljeću. Ono što je napredovalo
jest svakako tehnologija koja pruža puno veće mogućnosti pri stvaranju dezena što vrlo dobro
možemo vidjeti u McQueenovim kreacijama. Trendovi se mijenjaju brzinom svjetlosti, a na
pojedincu je hoće li pojedini trend prihvatiti ili ne.
U novije vrijeme ulogu "modnih diktatora" sve više preuzimaju utjecajni ljudi s filma ili iz
svijeta sporta. Važan dio promoviranja mode je objavljivanje članaka i priloga o modi u
medijima poput časopisa, novina, na televiziji, modnim internetskim stranicama i sl.
2.1 SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE
Broj modnih događanja održanih u SAD-u znatno je veći nego u bilo kojoj drugoj državi na
svijetu. Međutim, za razliku od ostalih razvijenih zemalja, većina velikih modnih događaja
pokrenuta su u posljednjih nekoliko godina. 2008. godine, SAD su ugostile najmanje 44
velika modna događaja u odnosu na njih 11 u 2004. godini, za usporedbu, Francuska i Italija
su imale mnogo manje modnih događaja (2 i 4, u 2004. i 2008. godini). Ovo povećanje u
broju modnih događaja potaknuto je od strane mnogih gradova/regija koje su pokrenile
vlastite modne tjedne u posljednjih nekoliko godina (npr. Chicago Fashion Week u 2007.
godini, Virginia Fashion Week u 2007. godini te Fashion Week San Diego u 2008. godini).
New York Modna industrija, kao i ostale industrije, suočava se s mnogim izazovima
zbog globalne financijske krize. Od 2008./2009. godine iznimno teško maloprodajno
okruženje, te nastavak pada proizvodnje dovelo je do smanjenja zaposlenosti u modnoj
industriji u New Yorku (7,3%), kao i širom zemlje (6,9%). Unatoč tim problemima, modna
industrija je i dalje jedna od najvećih i najuglednijih sektora u New Yorku. Upravo ova
industrija zapošljava 165 000 ljudi, što čini 5,5% radne snage u New Yorku, ostvaruje 9
milijardi dolara te 1,7 milijardi poreznih prihoda, a služi i kao sjedište za preko 900 modnih
poduzeća. Fashion Week, polugodišnji događaj koji se održava u Lincoln centru te diljem
grada, uključuje više od 250 modnih revija i privlači, prema posljednjim podacima,
oko 232 000posjetitelja. Događaj generira 466 milijuna dolara od posjetitelja godišnje.
