VISOKA ŠKOLA ZA PRIMJENJENE I PRAVNE NAUKE
Banja Luka
SEMINARSKI RAD
Tema:
STEČAJNI POSTUPAK U PRIVREDNOM
DRUŠTVU
Mentor: Student:
Prof. dr Brana Komljenović
Banja Luka, mart 2023.
SADRŽAJ
UVOD .............................................................................................................................. 3
ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA.............................................................................. 5
Stečajni sudija................................................................................................................... 5
Stečajni upravnik .............................................................................................................. 7
Skupština povjerilaca........................................................................................................ 9
Odbor povjerilaca.............................................................................................................. 9
Izlučni i razlučni povjerioci...............................................................................................11
Povjerioci stečajne mase................................................................................................... 12
Stečajni povjerioci............................................................................................................. 12
KNJIŽENJE POSLOVNIH PROMJENA U STEČAJNOM POSTUPKU...................... 13
STEČAJNA KVOTA........................................................................................................16
ZAKON O STEČAJU RS................................................................................................. 18
LITERATURA..................................................................................................................25
2
Stečajni dužnik, putem osobe ovlaštene za zastupanje. Svaki povjerilac koji ima
pravni interes za provođenje stečajnog postupka, uz uslov da priloži valjanu
dokumentaciju kojom dokazuje postojanje i visinu svog potraživanja i platežnu
nesposobnost društva - dužnika. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove
postupka, a prijedlog je dopušten i osnovan, stečajni sudija može otvoriti postupak ako
zainteresovano lice predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obavezu
stečajne mase. Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog
za troškove postupka, lice koje je uplatilo takav predujam može zahtijevati povrat od
svakog lica koje je bilo obavezno da podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka,
a svojom krivicom je propustilo da to učini. Stečajni postupak može se otvoriti direktno,
ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio povjerilac koji ima pravosnažno rješenje o
izvršenju i ako je to rješenje neizmireno već 60 dana. U tom slučaju stečajni sudija
prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze dužnika i nemogućnost dužnika da
plaća, dokazana. Osoba ovlaštena za zastupanje (direktor) dužan je bez odlaganja
podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana nastupanja
platežne nesposobnosti.Nakon razmatranja prijedloga i utvrđivanja njegove valjanosti
stečajni sud donosi odluku o visini predujma za finansiranje prethodnog postupka.Vrlo
aktualno pitanje je definisanje platežne nesposobnosti, odnosno šta se može
podrazumijevati pod pojmovima: „prekid plaćanja“, „trajnija nesposobnost plaćanja“ i
sličnim terminima koji se upotrebljavaju u stečajnim zakonima različitih zemalja.
“
Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju izvršavati svoje dospjele i
potraživane obaveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili da može
podmiriti u cijelosti ili djelimično potraživanja nekih povjerilaca sama po sebi ne znači
da je platežno sposoban.“
Definicija platežne nesposobnosti data je u članu 6. našeg Zakona o stečajnom postupku i
glasi:
Pošto je nedovoljna preciznost ove definicije očigledna, Zakonodavac daje i ovo
pojašnjenje: Dodatno, kao razlog za stečaj navodi se i prijeteća platežna nesposobnost.
Zakon određuje da se smatra da postoji prijeteća platežna nesposobnost, ako stečajni
dužnik, prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće
obaveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.
4
ORGANI STEČAJNOG POSTUPKA
U stečajnom postupku učestvuju tzv. organi stečajnog postupka i to:
-
Stečajni sudija,
-
Stečajni upravnik,
-
Skupština povjerilaca,
-
Odbor povjerilaca.
Stečajni sudija
Stečajem rukovodi stečajni sudija kao sudija pojedinac. On poduzima zakonom
predviđene aktivnosti i nadzire rad stečajnog upravnika.
Stečajni sudija određen godišnjim, ili nekim drugima rasporedom poslova pri
stečajnom sudu, vodi i upravlja stečajnim postupkom od momenta podnošenja prijedloga
za otvaranje stečajnog postupka pa sve do njegovog okončanja.
Stečajni sudija je jedini državni organ, koji sada učestvuje u sprovođenju stečajnog
postupka izuzev slučajeva rješavanja prigovora na odluke stečajnog sudije, a od strane
drugostepenog suda. On vrši prava i obaveze u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom
postupku (ZOS), ali njegova nadležnost nije iscrpljena samo u okviru ovog osnovnog
zakona za materiju stečajnog prava. Bilo je govora da se, u materiji stečajnog prava, radi
o jednoj složenoj pravnoj disciplini koja u sebi uključuje ne samo specifična pravna,
nego i ekonomska znanja. Pored ostalog, u stečajnom postupku, se primjenjuju i pravila
parničnog i izvršnog postupka, osnove obligacionog kao i poslovnog prava. Tu bi,
naravno, spadala i temeljna znanja iz ekonomskih disciplina od materijalno-
finansijskog poslovanja pa do pravila vezanih za različite računovodstvene iskaze bilanse
stanja i uspjeha itd.
Stečajni sudija ostvaruje sljedeće zakonom utvrđene nadležnosti:
- Vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje
stečajnog postupka pa do završetka stečajnog postupka,
- Imenuje vještake u stečajnom postupku,
- Imenuje privremenog stečajnog upravnika,
- Imenuje članove privremenog odbora povjerilaca,
- Imenuje stečajnog upravnika i
- Vrši pravni nadzor nad radom stečajnog upravnika u skladu sa odredbama
5
Stečajni upravnik
Stečajnog upravnika imenuje stečajni sudija rješenjem o otvaranju stečajnog postupka.
Stečajni upravnik je fizičko lice koje je položilo stručni ispit i ima određeno iskustvo.
Lica koja ne mogu obavljati ovu funkciju su lica koja se moraju izuzeti po zakonu,
srodnici stečajnog sudije, lica koja duguju povjeriocima ili su članovi društva pod
stečajem ili njegovi zastupnici, povjerioci, zaposlenici kod stečajnog dužnika.
Mnogobrojna su prava stečajnog upravnika, među kojima su:
-
Stupanje u posjed imovine stečajnog dužnika,
-
Upravljanje,
-
Unovčavanje imovine dužnika,
-
Izuzeće pokretnih stvari i dokumentacije dužnika i njihovo čuvanje,
-
Popis povjerilaca,
-
Vođenje poslovnih knjiga.
Među najvažnijim obavezama stečajnog upravnika je osiguranje imovine
stečajnog dužnika kod odgovarajuće osiguravajuće kuće.
Stečajni upravnik je ovlašten i obavezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja
spada u stečajnu masu, upravljati njom, po mogućnosti nastaviti poslovanje do
izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne povjerioce i unovčiti je u skladu sa odlukom
skupštine povjerilaca.
Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak ovlašten je i prije
odluke skupštine povjerilaca u tekućem poslovanju, unovčiti pojedine predmete naročito
robu. Stečajni upravnik može, na osnovu izvršnog rješenja o otvaranju stečajnog
postupka, zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i
poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih lica.
U okviru mjera obezbjeđenja stečajni sudija može, između ostalog, da
postavi privremenog stečajnog upravnika. Stečajni sudija je zakonom ovlašten da naredi
privremenom stečajnom upravniku da može preduzimati pravne radnje i pravne poslove
potrebne za nastavak poslovanja u ime i za račun stečajnog dužnika uz uslov da to ne
7
