UNIVERZITET ZA POSLOVNI INŽENJERING I MENADŽMENT
BANJA LUKA
Diplomski studijski program:
Seminarski rad:
IZRADA ANKETNOG UPITNIKA
(PRIMJER: UTICAJ RELIGIJE NA MLADE)
Mentor
:
BANJA LUKA,
2
SADRŽAJ
PREDGOVOR………………………………………………………………………………….3
UVOD…………………………………………………………………………….4
1. ISTORIJA RELIGIJE…………………………………………………………………5
1.1.Razni oblici religije………………………………………………………………….5
2.Hrišćanstvo……………………………………………………………………………5
2.1.Razni oblici hrišćanstva……………………………………………………………6
2.2.Pravoslavlje………………………………………………………………………..7
2.3. Rimokatoliciza…………………………………………………………………….7
2.4.Protestantizam……………………………………………………………………..8
2.5.Islam……………………………………………………………………………….8
3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA……………………………………………..9
3.1.HIPOTEZA ISTRAŽIVANJA……………………………………………………………………..9
3.2.UZORAK…………………………………………………………………………………………..10
3.2.1.ANKETA – UPITNIK…………………………………………………………………………..10
4
.
ANALIZA REZULTATA I RASPRAVA O HIPOTEZAMA……………………17
5.ZAKLJUČAK………………………………………………………………………..18
6.LITERATURA………………………………………………………………………19
4
UVOD
Nastanak religije kao pojam vjerovanja veže se za postanak prvih ljudskih zajednica, još u
praistoriji ljudi ,odnosno u vrijeme kada se nisu mogle objasniti većine prirodnih pojava. Tada su i
nastali začeci religije u obliku vjerovanja. Tadašnji ljudi su te prirodne pojave kasnije uobličili u
božanstva kojima su pridavali veliki značaj u obliku nekih primitivnih rituala i obreda. Sve to je
prouzrokovalo nastanak raznih mnogobožačkih religija od kojih su neke i danas prisutne, npr.
Hinduizam. Kako su se ljudska saznanja razvijala tako su ljudi shvatali neke pojave koje se
dešavaju u njihovom okruženju, s kojima žive i umiru. Ali neka pitanja su zauvek ostala otvorena
za raspravu kao što su: postanak čovečanstva i svega što nas okružuje i šta se dešava poslije smrti.
Za ta pitanja se veže i nastanak monoteizma odnosno vjerovanja u jednog boga, što je danas
najaktuelniji oblik religije. Raznolikost religioznih uverenja i organizacija toliko je velika da
teoretičari nailaze na znatne teškoće u postiznju jedne prihvatljive defiinicije. Na zapadu većina
ljudi izjednačava religiju sa hrišćanstvom. To jeste verovanje u jedno vrhunsko biće koje nam
zapoveda da se ponašamo na ovoj Zemlji na moralan način i obećava zagrobni život. Celokupna
religija se ipak na ovakav način ne može objasniti odnosno definisati. Karakteristike koje su
zajedničke svim religijama odnose se na sledeće elemente: religije uvek podrazumijevaju
postojanje jednog niza simbola kojima se izazivaju osećanja, poštovanja i strahopoštovanja, zatim
za religije su posebni obredi ili ceremonije u kojima učestvuje zajednica vjernika. Ovi elementi,
medjutim, zahtijevaju daljnu razradu. U nekim religijama, na primer, ljudi vjeruju u " božansku silu
" prije nego u personalizirane bogove. U drugim postoje figure koje nisu bogovi, ali se ipak poštuju
(Konfučije i Buda). Činjenica je da je i religija promenjiva kategorija. U toku istorijskog razvoja i
društvenih promjena, mijenjala se i sama doktrina unutar iste religije stvarale su se nove religije i
same tripele promene i reforme, dolazilo je do ocepljenja od izvornih religija i pokušaja
ekumenskog ujedinjenja. Mijenjala se i jačina religijskog uticaja, rasprostranjenost pojedinih
religija kao i način ispoljavanja religioznosti. Možemo se upitati da li zaista uticaj religije u
savremenom svetu slabi ili naprotiv jača.
5
1. ISTORIJA RELIGIJE
1.1.
Razni oblici religije
U toku istorije čovječanstva religija se javljala u mnogobrojnim i veoma različitim
oblicima. Neki od tih oblika potiču od određenih poznatih istorijskih ličnosti, kao što je slučaj sa
islamom, hrišćanstvom, mojsijevskom religijom, budizmom, konfučijanizmom, džainizmom,
zoroastrizmom, a neke potiču iz dubine religiozne prirode narodnih masa, kao što je slučaj sa
raznim nacionalnim politeističkim religijama. O svemu tome raspravlja istorija religije. Nekad je
mogućno primijetiti uticaje jedne religije na drugu, a nekad tih uticaja ili nije bilo, ili nam je
nemoguće da ih jasno opazimo.
Sve oblike religije možemo podijeliti uglavnom u dva osnovna oblika: monoteizam i
politeizam. U prvi oblik, monoteizam ili jednoboštvo, uračunaćemo: arhaični oblik monoteizma, ili
monoteizam krajnje primitivnih, takozvanih arhaičnih naroda. Mnogi taj monoteizam nazivaju
pramonoteizam. Zatim biblijski monoteizam, iz koga se razvijaju: hrišćanstvo, novojudejstvo i
islam. Najzad, ovamo može da se uvrsti i Zaratustrina religija, iako sa izvesnim ogradama.
U grupu politeističkih ili mnogobožačkih religija uvrstićemo sve ostale oblike religija, i
to: animizam i fetišizam kod primitivnih naroda, razne oblike nacionalnih politeističkih religija
koje su tokom istorije iščezle, kao na primer, grčka, rimska, egipatska, vavilonska, slovenska,
germanska, keltska, a takođe i razne oblike politeističke religije koji su se do danas sačuvali kod
pojedinih kulturnih naroda, bilo kao njihove nacionalne religije, bilo sa vaseljenskim tendencijama
i aspiracijama. Tu će posebno biti riječi o religiji Indije, ili hinduizmu, budizmu, konfučijanizmu,
taoizmu i japanskoj nacionalnoj religiji šintoizmu
1
.
2. Hrišćanstvo
U doba rimskog cara Tiberija, kad je Pontije Pilat bio predstavnik rimske vlasti u Jerusalimu, dakle
kad je u jevrejskom narodu nestalo knezova judejske krvi i porijekla, javlja se u krilu
starozavjetnog monoteizma hrišćanstvo, religija koja danas broji najviše vjernika (oko sedam
stotina miliona), u svima narodima svijeta. Svoje dogmatsko i moralno učenje hrišćanstvo crpe iz
pisanih izvora, ili iz Sv. pisma Starog i Novog zavjeta, kao i iz drugih starih hrišćanskih spisa koji
potiču od sv. otaca, i koji sadrže u sebi svjedočanstva o vjeri prvih hrišćana i o praksi stare Crkve,
1
http://www.bogoslovija.me/wp-content/uploads/2020/03/milin-istorija-religije.pdf
(pristupljeno 05.01.2025.)
