2
SADRŽAJ
UVOD....................................................................................................................................................3
1. SPECIFIČNOSTI KNJIGOVODSTVA TRGOVINSKOG PREDUZEĆA......................4
2. OBLICI VRIJEDNOSTI ROBE.............................................................................................5
2.1. RAZLIKA U CIJENI……………………………………………………………………………...…..……
5
2.2. . EVIDENCIJA NABAVKE ROBE U MAGACINU……………………………………………………..
7
2.3.
EVIDENCIJA
NABAVKE
ROBE
U
VELEPRODAJI………………………………………………..
7
2.4. EVIDENCIJA NABAVKE ROBE U MALOPRODAJI…………………………………………………
8
2.5. INTERNO KRETANJE ROBE……………………………………………………………………………
.8
3. KNJIŽENJE REALIZACIJE ROBE U UNUTRAŠNJEM
ROBNOM PROMETU……………………………………………………………………..9
3.1. OSTVARENA RAZLIKA U CIJENI POJAM I NAČIN UTVRĐIVANJA……….10
4.KNJIŽENJE VIŠKA I MANJKA ROBE………………………………………………..11
4.1 ŠTA JE POPIS ROBE…………………………………………………………………………..…………
11
4.2 KADA SE VRŠI POPIS ROBE………………………………...…………………………………………
11
5. KNJIŽENJE PROMJENA CIJENA ROBE………………………………………….12
6. MEĐUNARODNI RAČUNOVODSTVENI STANDARD
MRS 2 – ZALIHE............................................................................................................13
7. ZAKLJUČAK………………………………………………………………………….14
8. LITERATURA…………………………………………………………………………15
4
1. SPECIFIČNOSTI KNJIGOVODSTVA TRGOVINSKOG PREDUZEĆA
Trgovinsko privredno društvo, nasuprot proizvodnog, vrši nabavku robe i njenu prodaju
kupcima u manje-više neizmijenjenom obliku. Stoga se zalihe kod trgovinskog privrednog društva
javljaju u vidu robe. Za razliku od proizvodnog privrednog društva, poslovni proces trgovinskog
privrednog društva koje se bavi poslovima robnog, odnosno trgovinskog prometa je mnogo kraći i
jednostavniji. Trgovinsko privredno društvo ima dvije osnovne faze reprodukcije:
-
fazu nabavke i
-
fazu prodaje (realizacije).
U prvoj fazi (fazi nabavke) vrši se pretvaranje novca u robu (N–R), dok se u drugoj fazi (fazi
realizacije) vrši pretvaranje robe u novac (R–N1). Cilj trgovinskog privrednog društva jeste da iznos
novca u fazi realizacije bude veći od iznosa novca u fazi nabavke, odnosno da N1 bude veće od N.
Nabavljena roba može se smjestiti u magacin, veleprodajne ili maloprodajne objekte (slika 2).
Zavisno od toga, različit je i postupak knjigovodstvenog evidentiranja. Nabavku kao i prodaju robe
kod trgovinskog privrednog društva prati odgovarajuća dokumentacija. Nabavka robe započinje
najčešće sklapanjem ugovora ili usmenog dogovora kupca i prodavca. Isporuku i prijem robe prati i
odgovarajuća knjigovodstvena dokumentacija. Dobavljač na osnovu kupoprodajnog ugovora
isporučuje robu koju prati otpremnica, dok se faktura dobavljača šalje poštom (običnom ili
elektronskom), upućuje dostavnom knjigom ili neposredno predaje predstavniku kupca u momentu
preuzimanja robe. Uobičajeno, prilikom dospijeća robe kupac vrši komisijski prijem robe, pa se po
tom osnovu formira zapisnik o kvantitativnom i kvalitativnom prijemu robe i prijemnica raču
nopolagača – skladišnog magacionera ili poslovođe/prodavca u prodajnom objektu privrednog
društva. Na osnovu prethodnih dokumenata, nabavna služba formira kalkulaciju cijena robe.
Kalkulacija (kalkulisanje) predstavlja metodološko-obračunski postupak za utvrđivanje
odgovarajućih cijena. Takođe, pod kalkulacijom se prvenstveno podrazumijeva pisana isprava –
knjigovodstveni dokument na osnovu koga se sprovode knjiženja u odgovarajućim knjigovodstvima.
Dakle, na osnovu navedenih dokumenata knjiži se nabavka robe.
Fazu realizacije, odnosno prodaje, takođe prati odgovarajuća dokumentacija. Međutim, obim i vrsta
dokumentacije su različiti zavisno od toga da li se prodaja vrši iz veleprodaje ili maloprodaje.
Ukoliko se vrši prodaja na veliko, uobičajeno je da postoji ugovor ili zaključnica, nalog za isporuku,
faktura/otpremnica. Dokumentaciju u vezi s realizacijom robe na malo (preko prodavnica) čine
trebovanje robe, interna dostavnica, račun, kao i priznanica o uplati dnevnog pazara.
Knjigovodstveno evidentiranje nabavke i prodaje robe vrši se u okviru sintetičke i analitičko-
pomoćne evidencije. Kroz sintetičku (zbirnu) evidenciju vrši se vrijednosno iskazivanje ukupnog
stanja i prometa na jednom zbirnom računu – ROBA. Pomoćna (analitička) evidencija može biti
organizovana kroz materijalnu i magacinsku. Materijalna evidencija predstavlja količinsko i
vrijednosno iskazivanje prometa i stanja na analitičkim računima – npr. Roba X; Roba Y... i sl.
Magacinska evidencija uglavnom je organizovana kod trgovinskih privrednih društava na veliko,
odnosno za knjigovodstveno praćenje kretanja robe u skladištima na veliko. Ovaj način evidencije
moguć je i kod trgovinskih privrednih društava na malo, odnosno za evidenciju robe u skladištu, pa
čak i za evidenciju robe u prodavnici. Magacinska evidencija odnosi se samo na količinsko
5
iskazivanje prometa i stanja na analitičkim računima – npr. Roba X; Roba Y... i sl. Veliki je značaj
navedenog oblika evidencije zato što omogućava kontrolu rada kako magacionera tako i kontrolu
visine pojedinih zaliha robe.
2. OBLICI VRIJEDNOSTI ROBE
U fazi nabavke robe moguće je da se jave različite cijene, odnosno vrijednosti robe. Kod
trgovinskog privrednog društva to su: f - fakturna vrijednost nf - nabavna vrijednost pfbp - prodajna
vrijednost bez poreza na dodatu vrijednost (PDV) ili tzv. veleprodajna vrijednost i pfsp prodajna
vrijednost s porezom na dodatu vrijednost (PDV), tzv. maloprodajna vrijednost.
Fakturna vrijednost (FV) predstavlja vrijednost sklopljenog ugovora s dobavljačem i iskazana je na
samom knjigovodstvenom dokumentu – fakturi. Može biti: bruto i neto fakturna vrijednost.
Bruto fakturna vrijednost je ukupna, bez ikakvih uračunatih i odobrenih popusta.
Neto fakturna vrijednost se dobija kada se od bruto fakturne vrijednosti oduzmu odobreni diskonti
kupcima (količinski rabat, sezonski rabat, rabat na stalnost, popusti i dr.).
Diskont predstavlja popust koji dobavljač u sklopu svoje poslovne politike odobrava kupcu u namjeri
da stimuliše samu prodaju kao i količinu narudžbe robe, da ubrza i/ili osigura naplatu svojih
potraživanja od kupaca, odnosno obezbijedi dugoročnu saradnju i sl.
Nabavna vrijednost (NV) predstavlja vrijednosti novca koji smo uložili da bismo kupili određenu
robu. Dobija se kao zbir FV i nastalih zavisnih troškova nabavke (ZTN), odnosno:
NV = FV + ZTN
Zavisni troškovi nabavke (ZTN) predstavljaju sve neophodne troškove nastale kao posljedica
dovođenja robe u stanje funkcionalne upotrebljivosti. Obično ih čine troškovi nastali usljed prevoza
robe od mjesta dobavljača do naznačenog mjesta kupca, tj:
1
-
uvozne dažbine i druge takse koje se plaćaju prilikom uvoza robe
-
carine i
-
troškovi osiguranja.
-
manipulativni troškovi i troškovi dopreme, utovara i istovara itd.
-
posrednički troškovi, troškovi špedicije, troškovi pratnje prevoza specijalnih roba i sl.
Prodajna vrijednost (PV) se dobija kao zbir nabavne vrijednosti (NV) (koja je prethodno objašnjenja)
i razlike u cijeni (RUC). Prodajna vrijednost sa PDV-om (ili maloprodajna) predstavlja uvećanu
prodajnu vrijednost za obračunat PDV (na tu PV).
2.1. RAZLIKA U CIJENI
Razlika u cijeni (RUC) obračunava se u fazi nabavke robe i to je ona zarada koju
trgovinsko privredno društvo želi da ostvari. Hoće li je ostvariti ili ne, zavisi od toga da li će robu
1
Matić, Jelica; Marinković Nada: Knjigovodstvo i praktična nastavu za četvrti razred ekonomska škole, Isročno
Sarajevo, 2010.
