Odlomak

Nervni sistem je centar svih telesnih funkcija, on kontroliše metabolizam, rast, razvoj i mentalne aktivnosti našeg organizma. Nervni sistem omogućava komunikaciju između mozga i ostalih delova organizma putem nervnih veza, u sastav ulazi i hiljade nervnih ćelija. Nervni sistem iz spoljašnje sredine prima informacije i obrađuje ih, središte je svesti, inteligencije, kreativnosti i složenog načina kominikacije.
Nervni sistem se može podeliti u dve grupe, a to su periferni nervni sistem i centralni nervni sistem. Periferni nervni sistem je mreža nerava koji povezuje mozak i kičmenu moždinu sa ostalim delovima tela. Njegova uloga je da prosledi informacije iz spoljašnjeg sveta ka untutrašnjim delovima nervnog sistema. Drugi deo nervnog sistema je centralni nervni sistem i u njega spadaju kičmena moždina i mozak.

2. NERVNI SISTEM
Svaki put, kad bilo šta uradimo, naš nervni sistem se diskretno uključuje na svaku radnju. Ovaj sistem je najkompleksnija i najvažnija mreža komunikacije i kontrole u organizmu. Nervni sistem je od suštinske važnosti za vid, sluh, percepciju bola, kontrolu pokreta, regulaciju telesnih funkcija, poput varenja i disanja, kao i za razvijanje mišljenja, jezičko izražavanje i donošenje odluka. Nervni sistem obezđeduje usaglašavanje organizma sa spoljašnjom sredinom kroz stalne i brze reakcije na promene u toj sredini i koordinaciju delovanja organizma kao celine.
Nervni sistem je u osnovi izgrađen od neurona (nervnih ćelija) koji predstavljaju njegove “radne delove” i glavne funkcije nervnog sistema upravo obavljaju neuroni. Njihova funkcija je slična funkciji žica u složenoj električnoj mreži. Oni mogu pratiti promene u spoljašnjoj sredini (draži, stimulusi) i kao odgovor na njih generisati i prenositi informaciju u vidu brzog talasa depolarizacije ćelijske membrane (nervni impuls) do efektornih ćelija. Dakle, neuroni primaju signale u jednom delu nervnog sistema i prenose ih u drugi deo, gde mogu da se prenesu i dalje na druge neurone ili da proizvedu neku radnju, kao što je kontrakcija mišićnih vlakana.

2.1. Neuroni
Neuroni su osetljive ćelije, mogu lako da se oštete ili unište zbog povrede, infekcije, pritiska, hemikalija ili nedostatka kiseonika. Ćelije neurona ne mogu da se obnavljaju kada su jednom uništeni, takvi poremećaji imaju ozbiljne posledice. Nastanak i evolucija neurona su vezani za upotrebu potencijala svih ćelija da kontrolišu koncentracije jona sa dve strane plazme membrane. Verovatno je jedinstvena karakteristika neurona njihov končast oblik, koji omogućava prenošenje signala na relativno velike udaljenosti. Neuroni postoje u raznim oblicima i veličinama, ali svi imaju istu osnovnu strukturu. Kao i sve ćelije, imaju nukleus ili jedro koje se nalazi u sfernoj oblasti neurona, nazvanoj ćelijsko telo. Iz ćelijskog tela izlazi više finih, korenastih vlakana. Ova vlakna se nazivaju dendriti. Iz ćelije, takođe, izlazi jedno dugo vlakno koje se naziva akson.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari