Funkcije osiguranja

UVOD

Osiguranje kao uslužna djelatnost jedna je od važnijih faktora savremenog društva i vremena. Razvoj osiguranja koji se dešava u poslednje vrijeme, pokazuje nam da polako prelazimo u doba uslužnih djelatnosti. U današnjem svijetu konzumerizma, potreba za osiguranjem se proširila ogrmonom brzinom kako bi držala korak sa rastućim trendom rizika. Dani kada je osiguranje bilo samo luksuz a ne savjesna i odgovorna obaveza kao izraz brige o budućnosti, davna su prošlost. Danas imamo širok asortiman pokrivenosti rizika počevši od zdravstvenog osiguranja, putovanja, preko osiguranja od kradje do čak osiguranja vjenčanja. Sa bogatstvom i kapacitetom potrošnje u porastu, takodje raste i trend zadovoljavanja potreba za osiguranjem bilo imovine, odgovornosti, zdravlja ili svetovnog bogatstva. Upravo su to uočile velike osiguravajuće kompanije koje su spremno odgovorile na ove zahtjeve i ponudile zasićeno pokriće u osiguanju koje pokriva gotovo sve što se na planeti Zemlji može naći.
U ovom radu koi se sastoji iz tri cjeline biće obradjen upravo fenomen osiguranja sa fokusom na njegove funkcije. Tako u prvom dijelu objašnjavamo osnovne karakteristike ovog pojma kako bismo sagledali značaj djelatnosti. Samim tim što je osiguranje ekonomska institucija koja otklanja poremećaje koji nastaju usled vanrednih slučajeva rušenja, odnosno nepovoljnih događaja u životu ljudi, ono ima za društvo veliki značaj ali i za pojedinca, jer mu pruža potrebnu sigurnost. Upravo smo suštinu i značaj ove djelatnosti objasnili u prvom dijelu rada.

Drugi dio rada posvećen je funkcijama osiguranja, gdje ćemo vidjeti šta je kojoj od njih posvećeno. To je ujedno prva i osnovna funkcija osiguranja. Druge dvije se ogledaju u obavljanju finansijsko-akumulatorskih i društveno-socijalnih radnji. U trećem dijelu rada osvrnuli smo se na situaciju tržišta osiguranja kako u Crnoj Gori tako i na globalnom nivou.
Do kraja rada vidjećemo na koji način osiguranje predstavlja djelatnost posredstvom koje se na načelu uzajmnosti i solidarnosti pruža ekonomska zaštita od rizika koji ugrožavaju imovinu i osobe, ali i omogućava inteligentno upravljanje rizikom, postizanje stabilnosti i razvoja.

1. POJAM, PODJELA I ZNAČAJ OSIGURANJA
__________________________________________________________________

Kako se razvijala ljudska zajednica pojavila se potreba da se zaštite sopstvena dobra kako od rizika elementarnih nepogoda, tako i od posledica sopstvenog djelovanja kojim se može prouzrokovati šteta tuđim ili svojim dobrima. Počeci savremenog osiguranja osjećaju se još u vrijeme kada su postojali odredjeni oblici zaštite, ljudima koje je pogodila nesreća u vidu zajedničkih priloga i pomoći zajednice – sela, rodbine i sl. Danas je osiguranje visokorazvijena društvena djelatnost koja obezbeđuje ekonomsku zaštitu osiguranicima, pravnim i fizičkim licima, od štetnih dejstava i poremećaja do kojih dolazi nastankom osiguranog slučaja ili ostvarenjem osiguranog rizika.
U suštini, osiguranje predstavlja udruživanje lica koji su izloženi istom riziku s ciljem da zajednički podnesu štetu za koju se unaprijed zna da će, prema teoriji vjerovatnoće, zadesiti samo neke od njih. Osnova osiguranja kao djelatnosti, leži u načelu uzajamnosti. Svi kod kojih može doći do izlaganja opasnosti dolaze do ubjeđenja da je neophodno udruživanje sa ostalima radi zajedničkog podnošenja štete. U tome se izražava karakter uzajamnosti odnosno karakter solidarnosti u osiguranju. Preko osiguranja se izjednačavaju i izravnavaju rizici na prihvatljivom, lako podnošljivom nivou. Tehničku suštinu osiguranja predstavlja razbijanje rizikaq, tjst.njegovo dijeljenje na mnoštvo osiguranika, odnosno usitnjavanje krupnih šteta na, u prenosnom smislu, bezbroj manjih.
Osiguravajući fond podrazumijeva sredstva koja se prikupljaju planski i unaprijed, u cilju obnove imovine koja je uništena u stihiji. Uništena materijalna dobra moraju se obnavljati novim. U slučaju da ta obnova nema automatski karakter, poremećaji u privredi nastali usled štetnih događaja izazivaju zastoj u cjelokupnom privrednom sistemu. Dakle, da bi se izdvojila novčana sredstva potrebna za stvaranje novih dobara, potrebno je da se od svakog društvenog proizvoda odvaja jedan dio na ime troškova za popravku šteta prouzrokovanih vanrednim događajima. Taj dio predstavlja osiguravajući fond.
Svoju svrhu, osiguravajući fond ostvaruje preko osiguravajućih organizacija. Osiguranje ima svoju posebnu metodologiju i u ovoj oblasti se srijećemo sa elementima koji predstavljaju osobenost samo osiguranja kao takvog, a to su: rizik, premija osiguranja i naknada iz osiguranja.