Odlomak

UVOD

Ispravno razumijevanje temelja i osnovnih karakteristika islamske ekonomije i islamskog ekonomskog sistema nije moguće bez sagledavanja temelja i izvora na kojima ona počiva, a to je Šerijat. Šerijat, dakle predstavlja islamski zakon, svoje ishodište ima ima u Kur’anu (Božijoj objavi) i Sunnetu (tumačenju i praksi poslanika Muhammeda a.s.) kao i drugim moralnim i etičkim vrijednostima Islama.

Nastojanje da se pravilno tumače i objašnjavaju islamska ekonomska načela datiraju unatrag dvadesetak godina. Međutim i dalje je prisutna određena razina nejasnoća i nepoznavanja, ponajprije iz razloga što se pojedina područja islamske ekonomije nastoje posmatrati i analizirati pojedinačno i odvojeno od njenih ukupnih odnosa.

Konvencionalni ekonomski sistem, sa privatnom svojinom i ugovorom kao infrastrukturom za isključivu slobodu težnje za profitom, ne zanima priroda proizvodne vrijednosti niti da li je ona za čovjeka korisna ili štetna, niti postavlja pitanje kako je došao do dohotka, da li ga koristi na korisne ili nepotrebne stvari i sl. Već ga isključivo zanima postizanje najviše granice materijalnog zadovoljstva. Islam i na njemu utemeljena islamska ekonomija imaju za cilj stvaranje pravednoga, moralnog, etičkog i održivog društvenog sistema u kome su pojedinac i društvo uzajamno ovisni i povezani. Naglasak na pravdi i pravednosti s čovjekom kao Božjim namjesnikom na zemlji razlikuju islamski ekonomski sistema od svih drugih sistema.

1. ISLAMSKA EKONOMIJA

Islamska ekonomija kao znanstvena disciplina je vrlo mlada i o njoj se nije mnogo govorilo na našim prostorima. Međutim, o islamskoj ekonomiji se aktivno piše i govori zadnjih trideset-četrdeset godina odnosno od Prve međunarodne konferencije o islamskoj ekonomiji, održanoj u Mekki 1976. godine. Islamska ekonomija zasniva se na paradigmi koja za svoj primarni cilj ima socijalno-ekonomsku pravdu. Ovaj cilj se zasniva na vjerovanju da su ljudi Allahovi predstavnici ili namjesnici (halife) na Zemlji te da je Allah dž.š. Stvoritelj Svemira i svega u njemu.
Ljudi su međusobno braća i svi resursi kojima oni raspolažu su emanet (povjerenje) od Allaha dž.š. da i ili korišteni na ispravan i pravedan način za dobrobit svih ljudi. Stoga će ljudi odgovarati Allahu dž.š. na boljem svijetu (Ahiretu) i bit će nagrađeni ili kažnjeni shodno načinu korištenja ovih resursa. Prema tome, ekonomska rješenja trebaju biti u skladu s duhovnim potrebama ljudi i islamskim vrijednostima. Među centralnim vrijednostima islama su blagostanje društva i socijalno-ekonomska pravda.
“Homoeconomicus” je glavna okosnica suvremene ekonomije. To je racionalna osoba koja svoje odluke donosi na temelju intelekta (‘akla). Prema tome, svi ekonomski principi, zakoni, teorije i stavovi su proizvod ljudskog uma gdje znanstvena metoda utvrđuje istinitost. Ovo upravo predstavlja glavnu razliku između suvremene ekonomije i islamske ekonomije. Islam prepoznaje ulogu razuma ali daje prednost Objavi (vahju). Stoga, primarni izvor ekonomskih principa, a i kompletnog znanja u islamu je Objava (Kur’an) i sunnet (praksa Poslanika), dok su razum i iskustvo stečeno putem ljudskih osjetila dodatak O javi. onačan zaključak je da glavni fokus islamske ekonomije nije racionalno iće, već je to “homoislamicus”.”Homoislamicus” je osoba koja živi po islamskim principima i načelima te je društveno odgovorna i osjećajna osoba.
Općenito možemo definirati islamski ekonomski sistem kao skup institucija koje je on stvorio kako bi se bavio alokacijom resursa, proizvodnjom i razmjenom dobara i usluga te raspodjelom stvorenih vrijednosti. Da bi fukncionirao, taj sistem mora imati formalna i neformalna pravila ponašanja te načine i procedure njihova poređenja kako bi se ostvarili određeni ciljevi. Pravila ponašanja usmjeravaju članove zajednice u njihovim postupcima kako bi se sprječavali sukobi, usklađivale razlike te omogućila saradnja među pojedincima. Provođenje islamskih pravila podrazumijeva individualnu odgovornost svakog pojedinca kako prema Stvoritelju, tako i prema drugim članovima zajednice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari

Click to access the login or register cheese