Proizvodnja biljaka u zaštićenom prostoru
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Ekologija
Objavio studenti.rs 11. april 2016. Prijavi dokument
UVOd
Kisela kiša je padavina koja je zagađena sumpornim i dušičnim oksidima,
amonijakom i drugim kemijskim spojevima.Ljudsko djelovanje prouzročilo je neravnotežu u omjeru plinova u atmosferi što je uzrok kiša sa sniženom pH vrijednošću koje nazivamo kiselim kišama. PH vrijednost normalne kišnice iznosi otprilike 5.5, dok vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4.5., to je otprilike 40 puta veća količina kiselina u odnosu na običnu kišnicu.
Pojava koju promatramo zove se kiselo taloženje i javlja se u dva oblika:
– suhom
– vlažnom
Suho taloženje čini otprilike polovinu taloženja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na
kisele plinove i čestice u zraku koje vjetar raznosi na sve što nas okružuje. Taj suhi
talog najčešće ispere kiša i on završi u zemlji ili vodi.
Vlažno taloženje je ono koje je već poznato kao kisela kiša i ima veliki učinak na
biljni i životinjski svijet. Neki od važnih faktora su:
– kiselost vode
– kemijski sastav tla
– vrasta biljnog i životinjskog svijeta
Ispitivanja pokazuju da ugljični (najčešće CO,COn), dušični (najčešće NO,NOn)
i sumporni (najčešće SO,SOn) oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere
stvaraju ugljičnu, dušičnu i najopasniju sumpornu kiselinu, a one snose najveću odgovornost za kiselost kiše, snijega ili magle.Najveći zagađivači zraka su rafinerije nafte koje u atmosferu otpuštaju amonijak, različite organske kiseline, sumporne okside, spojeve ugljikovodika. Veliki su zagađivači zraka i nadzvučni avioni koji otpuštaju mnogo dušikova oksida, također i
motorna vozila u atmosferu otpuštaju velike količine ugljičnog dioksida, ugljičnog
monoksida i dušikove okside, tu su naravno i druge velike tvornice, termoelektrane i
sl.Navedeni izvori su samo neki od glavnih zagađivača neposredno zraka, a posredno i
vode i zemlje, svega neophodnog čovjeku za život.
Možemo i spomenuti da neki štetni plinovi nastaju i prirodnim putem naprimjer
aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom, te šumskim požarima, no te su količine
vrlo male u odnosu na one koje izravno proizvodi čovjek.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.