Odlomak

UVOd

Kisela kiša je padavina koja je zagađena sumpornim i dušičnim oksidima,
amonijakom i drugim kemijskim spojevima.Ljudsko djelovanje prouzročilo je neravnotežu u omjeru plinova u atmosferi što je uzrok kiša sa sniženom pH vrijednošću koje nazivamo kiselim kišama. PH vrijednost normalne kišnice iznosi otprilike 5.5, dok vrijednost kisele kiše iznosi u prosjeku 4 do 4.5., to je otprilike 40 puta veća količina kiselina u odnosu na običnu kišnicu.
Pojava koju promatramo zove se kiselo taloženje i javlja se u dva oblika:
– suhom
– vlažnom
Suho taloženje čini otprilike polovinu taloženja koje dolazi na Zemlju, a odnosi se na
kisele plinove i čestice u zraku koje vjetar raznosi na sve što nas okružuje. Taj suhi
talog najčešće ispere kiša i on završi u zemlji ili vodi.
Vlažno taloženje je ono koje je već poznato kao kisela kiša i ima veliki učinak na
biljni i životinjski svijet. Neki od važnih faktora su:
– kiselost vode
– kemijski sastav tla
– vrasta biljnog i životinjskog svijeta
Ispitivanja pokazuju da ugljični (najčešće CO,COn), dušični (najčešće NO,NOn)
i sumporni (najčešće SO,SOn) oksidi u kemijskim reakcijama sa vodom iz atmosfere
stvaraju ugljičnu, dušičnu i najopasniju sumpornu kiselinu, a one snose najveću odgovornost za kiselost kiše, snijega ili magle.Najveći zagađivači zraka su rafinerije nafte koje u atmosferu otpuštaju amonijak, različite organske kiseline, sumporne okside, spojeve ugljikovodika. Veliki su zagađivači zraka i nadzvučni avioni koji otpuštaju mnogo dušikova oksida, također i
motorna vozila u atmosferu otpuštaju velike količine ugljičnog dioksida, ugljičnog
monoksida i dušikove okside, tu su naravno i druge velike tvornice, termoelektrane i
sl.Navedeni izvori su samo neki od glavnih zagađivača neposredno zraka, a posredno i
vode i zemlje, svega neophodnog čovjeku za život.
Možemo i spomenuti da neki štetni plinovi nastaju i prirodnim putem naprimjer
aktivnošću vulkana, biološkom razgradnjom, te šumskim požarima, no te su količine
vrlo male u odnosu na one koje izravno proizvodi čovjek.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari