Krvarenje: vrste, uzroci i zaustavljanje
PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON
FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA FIZIOTERAPIJA I
RADNA TERAPIJA
SEMINARSKI RAD
KRVARENJE
MENTOR:
STUDENT:
Doc.dr Saša Dragić
Tatjana Praštalo
Broj indeksa: 124-16 RFT
Banja Luka, januar 2020.
2
SADRŽAJ
1. UVOD............................................................................................................................................ 3
5. KRVARENJE PREMA VREMENU KADA KRVARENJE NASTUPA........................................8

4
Prema povređenom krvnom sudu krvarenje može biti:
•
Arterijsko
•
Vensko
•
Kapiralno
•
Kombinovano
1)
Kapilarna krvarenja su neznatna površinska krvarenja, pri čemu ističe nekoliko kapi krvi.
Ona se obično zaustavljaju sama, bez neke naročite pomoći i ne predstavljaju opasnost po
život. Međutim, u slučajevima kad postoje izvesna krvna oboljenja koja sprječava
zgrušavanje krvi, mogu biti opasni po život povrijeđenog.
2)
Venska krvarenja poznajemo po tome što je krv koja ističe iz vena tamnocrvene boje i što
iz povređenog krvnog suda krv curi, a ne izlazi u mlazevima. Vensko krvarenje može biti
opasno po život. Naročito su opasne po život povrede velikih vena, posebno vena na vratu
i u blizini srca, jer kroz otvorene vene može da isteče ogromna i nenadoknadiva količina
krvi. Sem toga, srce može kroz otvor vene da usisa i vazduh, koji u vidu vazdušnog
mjehura prođe kroz srce, uđeu plućnu arteriju i začepi je, što vrlo brzo izazove smrt. Ova
pojava se naziva vaѕdušna embolija.
3)
Arterijska krvarenja prepoznamo na prvi pogled, jer krv iz povrijeđene arterije izlazi u
mlazevima (pulsira radom srca), a boje je svetlocrvene. Svako arterijsko krvarenje može
biti opasno po život, jer krv iz arterije ističe brzo zbog pritiska srca na krv i povrijeđenu
arteriju. Potpuno iskrvarenje može često nastati u roku od nekoliko minuta i iz manjih
arterija ako su u pitanju stariji ljudi sa povišenim krvnim pritiskom i zakrečenim
arterijama. Kod povreda velikih arterija vrata, ruku i nogu, smrt može nastupiti u roku od
2 do 5 minuta. Kod povreda najvećih arterija smrt nastupa u roku od nekoliko sekundi.
Prema lokalizaciji krvarenje može biti:
•
Unutrašnje
•
Spoljašnje
5
2. UNUTRAŠNJE KRVARENJE
Može nastati na bilo kojem mestu u organizmu, pri čemu se krv izliva u spoljašnju sredinu.
Razlikujemo dva vida unutrašnjeg krvarenja:
•
krvarenja u tkivima
•
krvarenje u šupljine organizma
1.
Razlikuju se 4 oblika krvarenja u tkiva:
1.
ekhimoza (ecchymosis) – tačkasto
krvarenje
2.
hemoragična infiltracija – natapa tkivo ali
ga ne razara
3.
hematom (haematoma)- difuzno natapa tkivo i razara ga
4.
sufizija(suffusio)-krvni izliv (modrica)
KRVARENJA U ŠUPLJINE ORGANIZMA
1.
hematotoraks (haematothorax)- u pleuralnoj,
2.
hematoperitoneum (haematoperitoneum)- u trbušnoj,
3.
hemoperikard (haemopericardium)-u perikardnoj,
4.
hematocefalus (haematocephalus)- u moždane komore,
5.
hematonefros (haematonephros)- u bubrežnu karlicu.
Slika br. 2

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti