PEDAGOŠKI FAKULTET
Razredna nastava
VUKOV RAD
S E M I N A R S K I R A D
Ime i prezime profesora:
Ime i prezime
studenta:
Broj indeksa:
SADRŽAJ
UVOD ……………………………………………………………………………………2
I Značaj Vuka Karadžića za srpsku
književnost……………………………………. 3
II Vukov reformatorski rad…………………………………………………………… 5
III Vukov rad na sakupljanju narodnih
pjesama……………………………………. 9
IV Vukov rad na klasfikaciji narodnih
pjesama……………………………………..11
V Vuk Karadžić kao književni
kritičar……………………………………………….12
Zaključak……………………………………………………………………………….14
Literatura……………………………………………………………………………….15
1
svog voljenog prosvjetitelja. Ovaj ga grubo otjera od sebe i Vuk razočaran
odlazi u Jadar i počinje raditi kao pisar kod Jakova Nenadovića. Kad je
otvorena Velika škola u Beogradu, Vuk je postao njen đak. Ubrzo oboljeva i
odlazi na liječenje u Peštu. Kasnije se vraća u Srbiju i kada ustanak
propada, odlazi u Beč. U Beču upoznaje Jerneja Kopitara koji mu dalje
pomaže u ostvarenju planova. Započeo je svoj rad na reformi srpskog
jezika i pravopisa i uvođenju narodnog jezika u književnost. Zbog
problema s knezom Milošem bilo mu je zabranjeno tiskati knjige u Srbiji, a
i u austrijskoj državi, svojim radom stiče prijatelje i pomoć u Rusiji, gdje
dobija stalnu penziju 1826. godine. Volio je nauku i književnost, te im je
posvetio čitav svoj život. Bio je uporan i dosljedan sebi. Svojim radom je
obogatio jugoslovensku kulturu i istoriju. Vuk Karadžić je najznačajnija
ličnost srpske književnosti prve polovine XIX vijeka. Da nije bilo njega,
danas ne bi imali našu azbuku, ovakvu kakva jeste - skoro perfektnu. Vuk
je bio ispred svog vremena, gledao je u budućnost, ali je ipak volio i
poštovao tradiciju, običaje i sve što je domaće i narodno. Cijenio je
zaostavštvinu naših predaka i isticao značaj narodne kulture posebno
srpske. Vuk je umro u Beču. Njegove kosti prenesene su u
Beograd 1897.godine i s velikim počastima sahranjene u Sabornoj crkvi
pored Dositeja Obradovića. U ovom radu želim da istaknem sve bitne stvari
koje je Vuk Stefanović Karadžić učinio sa srpski narod. Pomenuću njegova
značajna djela, njegove reforme pravopisa, sakupljanje proze i poezije,
njegovu ulogu kao istoriografa, filologa, književnog kritičara.
I ZNAČAJ VUKA KARADŽIĆA ZA SRPSKU KNJIŽEVNOST
3
Vuk Karadžić je jednom prilikom izjavio sljedeće: "
Jezik je hranitelj naroda.
Dokle god živi jezik, dokle god ga pazimo i poštujemo, njim govorimo i
pišemo, pročišćavamo; dotle živi narod, može se među sobom razumevati i
umno sjedinjavati; ne preliva se u drugi, ne propada".
Te njegove riječi
simbolično znače da treba da poštujemo i cijenimo - odakle potičemo, ko
smo i ko su nam preci, starosjedioci. Nacionalnost i jezik nas određuju i
upravo zbog njih pripadamo određenom društvu, zajednici, narodu. Zbog
problema sa Milošem Obrenovićem nije mogao da izdaje svoja djela u
rodnoj Srbiji, a jedno vrijeme mu je to bilo zabranjeno čak i u Austiji. On
svojim dugim, plodnim i mukotrpnim radom, stiče mnogobrojne prijatelje,
kako u inostranstvu, tako i kod nas. U Beču se sprijateljio sa Jernejem
Kopitarom, cenzorom slovenskih knjiga. Kopitar je gajio veliku ljubav
prema slovenskim narodima, a posebno se interesovao za pjesme. Zato, on
vrši pritisak na Vuka Karadžića da počne da prikuplja stare srpske narodne
pjesme. Na Kopitarevo insistiranje, Vuk rješava i da reformiše ćirilicu i
uvede narodni jezik u srpsku književnost. Vuk je radio na gramatici i
ujedno je počeo da se bavi pitanjem književnog jezika, koji je u njegovo
doba bio izuzetno komplikovan i teško razumljiv. Sastojao se od
slavenoserbskog jezika, ruskog, crkveno-književnog i još raznih
modifikacija tih i sličnih jezika. Kao i svaki veliki reformator i Vuk
Karadžić je imao svoje protivnike i pristalice. Pristalice su činili mnogi
učeni ljudi tog doba i njegovi prijatelji, kao što su: Đ. Daničić, J. Kopitar,
Njegoš, D. Obradović, braća Grim i mnogi drugi. Protivnik mu je u početku
srpska crkva, koja je bila protiv Vukovog potiskivanja crkveno-književnog
jezika. Potom u "protivnike" ulazi i Jovan Hadžić, predsjednik Matice
srpske i jedan od najobrazovanijih Srba tog vremena. Hadžić je prvo bio
4
