Sestrinska skrb kod interventne
ezofagogastroduodenoskopije
Zrno, Lidija
Undergraduate thesis / Završni rad
2017
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj:
University of
Split, University Department of Health Studies / Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel
zdravstvenih studija
Permanent link / Trajna poveznica:
https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:176:423255
Rights / Prava:
In copyright
/
Zaštićeno autorskim pravom.
Download date / Datum preuzimanja:
2023-10-14
Repository / Repozitorij:
Repository of the University Department for Health
Studies, University of Split
SVEUČILIŠTE U SPLITU
Podružnica
SVEUČILIŠNI ODJEL ZDRAVSTVENIH STUDIJA
PREDDIPLOMSKI SVEUČILIŠNI STUDIJ
SESTRINSTVA
Lidija Zrno
SESTRINSKA SKRB KOD INTERVENTNE
EZOFAGOGASTRODUODENOSKOPIJE
Završni rad
Split, 2017.
Sretna sam što je moje školovanje uspješno završilo.
Veliko hvala mom suprugu i djeci na podršci, razumijevanju i toleranciji tijekom protekle
tri godine. Hvala vam što ste bili uz mene. Bez vas bi to bilo nemoguće.
Zahvaljujem na pomoći majci i svekrvi, koje su mi bile desna ruka kad god je to bilo
potrebno.
Posebnu zahvalu dugujem mentorici Raheli Orlandini koja mi je bila od velike pomoći u
pisanju završnog rada.
Hvala svim prijateljima i kolegama na suradnji, pomoći i podršci tijekom studiranja.
2
1.1. ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA PROBAVNOG SUSTAVA
Probava je proces kojim se hrana usitnjava do čestica dovoljno sitnih kako bi ih tijelo
moglo iskoristiti za rast, održavanje i energiju.
Probavni sustav čovjeka možemo globalno podijeliti na gornji i donji dio. U ovom
radu ćemo se baviti gornjim dijelom probavnog sustava. Isti se sastoji od: usne
šupljine, ždrijela, jednjaka i želuca. Kako bismo detaljnije mogli ući u problematiku
ezofagogastroduodenoskopije (EGDS), koja je i okosnica ovog rada, ukratko valja opisati
funkciju svakog dijela posebno.
Probava započinje u ustima, gdje se hrana počinje prerađivati uz pomoć zubiju, jezika
i sline, kako bi mogla nastaviti put kroz probavni sustav. Ovim procesom aktiviraju se i
žlijezde slinovnice. Kroz ždrijelo, hrana prolazi do jednjaka. Jednjak je cijev dugačka po
prilici 25 cm. Kroz njega hrana prolazi stezanjem i otpuštanjem mišića. Jednjak se
završava sfinkterom, prstenastim mišićem koji sprječava vraćanje hrane unatrag (2).
Želudac (lat.
gaster
; stomak) je prošireni dio probavnog trakta između jednjaka i
tankog crijeva. Specijaliziran je za skupljanje uzete hrane i kemijski i mehanički je
priprema za probavu i nastavak u dvanaesnik (lat.
duodenum
). Želudac miješa i
pohranjuje hranu, a njegova glavna funkcija je enzimatska probava (2).
Želudac tvore četiri osnovna dijela:
Pars cardiaca
: dio želuca koji okružuje kardijalni otvor,
antrum cardiacum
Fundus
: prošireni dio povezan s lijevom kupolom dijafragme, inferiorno je
ograničen horizontalnom ravninom kardijalnog otvora. Superiorni dio fundusa
obično dolazi do razine lijevog petog interkostalnog prostora.
Incisura
cardiaca
je prostor između jednjaka i fundusa. Fundus je moguće širiti plinom,
hranom, tekućinom, ili kombiniranjem navedenih sastojaka.
Corpus
: najveći dio želuca, prostor između
fundusa
i
antruma pyloricuma
.
Pylorus
: izlazni dio želuca; njegov široki dio,
antrum pyloricum
sužava se u
pilorični kanal.
Pylorus,
distalna, sfinkterska regija, obilježena je zadebljanjem
glatkih mišića koji kontroliraju otpuštanje želučanog sadržaja prema duodenumu.
