background image

Funkcija skeletnog mišića

1.

Šta je princip veličine

?

Kada izvodimo neka lakša kretanja ili samo pravo držanje tela, naše telo 
svakodnevno prvenstveno aktivira motorne jedinice najvišeg praga, 
međutim kada treba da savladavamo neko maksimalno opterećenje 
(npr.duboki čučanj ili bendz pres), u tim slučajevima neophodno je 
regrutovanje motornih jedinica najvišeg praga. U toj situaciji imamo bitan 
zakon koji se koristi u biomehanici, to je 

princip veličine

.

 

2.

Šta je aktivna, a šta pasivna mišićna insuficijencija

?

Postoje dva nedostatka funkcije dvozglobnih i višezglobnih mišića:

Ne mogu se skratiti do nivoa neophodnog da se proizvede pokret 
punog opsega u svim zglobovima koji su ukršteni istovremeno – 

aktivna mišićna insuficijencija.

Ne mogu se istegnuti do nivoa zahtevanog za pokret punog opsega u 
suprotnom pravcu u odnosu na ukrštanje svih zglobova – 

pasivna 

mišićna insuficijencija.

 

3.

Objasniti povratni režim rada

.

Kada je mišič rastegnut pre kontrakcije, kontrakcija koja sledi je jača nego u 
slučaju odsustva prerastezanja. Ovaj obrazac u koje je ekscentrična 
kontrakcija pre koncentrične naziva se 

povratni režim rada. 

Mišić može 

uraditi značajno više rada kada je aktivno rastegnut pre skraćivanja. 
Metabolička cena izvođenja datog mehaničkog rada je manja kod SSC. 
Mehanizmi nisu shvatljivi, ali se smatra da elastična komponenta ga aktivira. 
Ekscentrični trening poboljšava sposobnost mišićno-tetivne jedinice da 
skladišti I uzvraća elastičnu energiju. Još jedan faktor koji doprinosi je 
aktivacija refleksa na istezanje, koji se dešava zbog forsiranog izduživanja 
mišića. SSC doprinosi razvoju koncentrične mišićne sile u mnogim 
sportovima. SSC uvećava skladištenje I korišćenje elastične energije tokom 
trčanja. 

4.

Kakva je razlika između mišićne jačine, šta mišićne snage I mišićne 
izdržljivosti

?

Mišićna jačina – komponenta mišićne sile koja deluje paralelnu u 
odnosu na pripajajuću kost ne proizvodi obrtni moment, jer je 
usmerena kroz centar zgloba I ima momentum ruke 0. Ovakva 
komponenta može proizvesti stabilizirajući uticaj ili uticaj disokacije. 

background image

Sposobnost razvijanja tenzije mišića u vezi je sa poprečnim  
presekom mišića I stanjem utreniranosti. Sposobnost generisanja sile 
po poprečnom preseku mišića je otprilike 90N/cm.

Mišićna snaga – mehanička snaga je produkt sile I brzine. Dakle, 
produkt je mišićne sile I brzine skraćenja mišića. Max snaga se 
dešava otprilike na jednu trećinu max brzine I na otprilike jednu 
trećinu max koncentrične sile. Ikstraživanja ukazuju da trening koji 
cilja uvećanje snage dešava se najefikasnije sa opterećenjima jedne 
trećine max ponavljanja.

5.

Kako relacija sila-brzina utiče na mišićnu jačinu?

Sa povećanjem brzine skraćenja mišića sila opada I obratno, sa povećanjem 
sile, brzina opada.

6.

Koje su karakteristike mišićnog zamora?

Karakteristike zamora su umanjenje mišićne sile I brzine skraćenja, kao I 
prolongirana relaksacija motornih jedinica između regrutovanja.

7.

Mišić može generisati otprilike 9N sile po kvadratnom centimetru 
poprečnog preseka. Ako biceps brahi ima poprečni presek 10cm², 
koliko sile može proizvesti?

F=9N/cm² x 10cm²

F=90N

8.

Koliko obrtnog momenta je proizvedeno u laktu od strane bicepsa na 
uglu od 50°, kada je tenzija u mišiću 250N? Mišićni pripoj je udaljen 
od centra rotacije 2.65cm u zglobu. 

Fm=250N   α=50°   d₁=2.65cm=0.026m

Fp= Fm sin α

Fp= (250N) (sin50)= 191.5N

Tm= Fp d₁= ( 191.5N) ( 0.026m) = 4.9N-m