Upravni spor
Objavio juliarmin 14. januar 2025.
Seminarski radovi, Skripte, Pravo
Objavio Ivanap@ntic1995 05. avgust 2014. Prijavi dokument
UVOD
Položaj gradova u Srbiji, kao jedinica lokalne samouprave, do danas nije konsekventno izveden u pravnom sistemu Republike Srbije. Bez adekvatnog pravnog statusa gradova, ne postoji ni mogućnost zadovoljenja mnogih značajnih potreba građana koji u njemu žive. Odsustvo statusa onemogućuje efektivnije i funkcionalnije povezivanje različitih teritorijalnih nivoa organizacije vlasti, otežava strategijsko razvojno planiranje, i usporava saradnju sa evropskim gradovima. Ove činjenice nameću potrebu za pokretanjem stručne javne rasprave, naročito kada se uzmu u obzir rešenja utvrđena novim Ustavom Republike Srbije koja daju mogućnost da se gradovima zakonom mogu poveriti i druge nadležnosti od onih koje imaju opštine. Ustavom Srbije 1990. godine i nizom zakonskih akata koji su sledili tokom devedesetih godina prošlog veka, u Srbiji je izvršena snažna centralizacija sistema kojom je sužen
funkcionalni prostor lokalnoj samoupravi. Sistem je postao monotipski; nadležnosti opština i gradova bile su smanjene i stavljene pod kontrolu centralne vlasti; opštinama i gradovima je oduzeta imovina (Zakon o sredstvima u svojini Republike Srbije) i uspostavljen je sistem potpune finansijske zavisnostni lokalnih vlasti od centralne. Na žalost, ni posle 2000. godine nisu izvršene neophodne promene statusa, nadležnosti i organizacije gradova u Srbiji.
Neke promene i unapređenja beležimo kroz donošenje Zakona o lokalnoj samoupravi 2002. godine. Ovim zakonom je unapređen položaj jedinica lokalne samouprave u Srbiji, ali samo u opštem kontekstu, jer sâm zakon ne pravi značajniju razliku između opština i gradova u Srbiji. Sa donošenjem Ustava Republike Srbije 2006. godine, stvoren je formalni ustavni osnov za vraćanje oduzete imovine jedinicama lokalne samouprave u Srbiji, uključujući i gradove. Takođe, novim Ustavom se stvara mogućnost za napuštanje monotipskog sistema lokalne samouprave, kroz ustavnu odredbu da se gradovima mogu zakonom poveriti i druge nadležnosti osim onih koje su Ustavom utvrđene za osnovne jedinice lokalne samouprave.
U Srbiji, pojedina naselja imaju status grada, shodno odredbama (dopunama i izmenama)Zakona o teritorijalnoj organizaciji usvojenog 1991. godine. Izuzimajući status Beograda, kao glavnog grada i specifičnog oblika teritorijalne organizacije čiji položaj još uvek nije uređen posebnim zakonom, ali o čemu se vodi stručna javna rasprava već dve godine (svoj doprinos je dao i PALGO1 centar ponudivši javnosti Model zakona o graduBeogradu u novembru 2006.), status grada imaju Niš, Kragujevac, Novi Sad i Priština.
Ostali gradovi Srbije su se našli na marginama sistema, i na njihovim primerima je najočiglednija neophodnost ustanovljavanja novih izvornih nadležnosti gradova. Takođe, 3specifičan položaj gradova zahteva i potpuno i trajno prenošenje određenog broja nadležnosti sa centralnog na ovaj nivo jedinice lokalne samouprave, eliminacijom subordinacije, čime bi otpočeo proces dekoncentracije vlasti u Srbiji.
Objavio juliarmin 14. januar 2025.
Objavio anadzoniccc 14. januar 2025.
Objavio Vlada797 14. januar 2025.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio lelanna 11. februar 2025.
Objavio Avdas 11. februar 2025.
Objavio zver9 11. februar 2025.
Objavio anitatorbica 11. februar 2025.
Komentari
You must be logged in to post a comment.