Uticaj agroekoloških faktora na proizvodnju žita

Uvod:
U ovom radu saznaćemo prije svega sve o žitu(pšenici),kao i o uticaju agroekoloških faktora na proizvodnju žita. Strna žita gaje se od 67° sjeverne geografske širine do 40° južne geografske širine. Pšenica je jedna od najvažnijih ratarskih kultura,koja predstavlja osnovu ljudske ishrane.Proizvodi se u cjelom svjetu, te na taj način nije samo najvažnija ratarska kultura, već i najvažniji poljoprivredni proizvod ljudske djelatnosti. Dovoljno je reći da je to proizvod od kojeg se dobija „nasušni“ hljeb i čitav niz prehrambenih proizvoda bez kojih nema opstanka. Da bi se iskoristio njen privredni potencijal neophodno je proizvesti visoko kvalitetno sjeme. Bez kvalitetnog semena nema visokih prinosa. Drugim rječima, ako želimo da dobijemo visoke prinose, mora se voditi računa o upotrebi visoko kvalitetnog sjemena, a ono se dobija u mukotrpnom proizvodnom procesu od sjetve i obuhvata kontrolu stanja usjeva u polju, preko ispitivanja kvaliteta sjemena u laboratoriji, a završava se doradom i daljom distribucijom sjemena. Bez poznavanja ekologije rejona gajenja, ne može se uspješno vršiti kako selekcija, tako ni izbor sorte pšenice. A bez poznavanja sorte pšenice i ekologije, ne može se usjpešno razraditi tehnologija (agrotehnika) proizvodnje, koja sve više mora biti sortna. U osnovne pokazatelje životne sposobnosti sjemena, od koje zavisi i njena upotrebna vrednost, je svakako klijavost. Sjeme odlične klijavosti daje ponik koji će u polju ostvariti najbolji sklop, ujednačeno nicanje usjeva, što omogućuje postizanje stabilnih prinosa izvanrednog kvaliteta. Pšenici najbolje odgovaraju plodna,duboka i umjereno vlažna zemljišta,blege reakcije tzv.normalna zemljišta.

Značaj i podjela žita

Značaj žita
Zbog svog hemijskog sastava, relativno jednostavne prerade i mogućnosti dugotrajnog čuvanja, žita imaju dominantnu ulogu u ishrani stanovništva svih zemalja svjeta. Ona učestvuje u ishrani ljudi, u zavisnosti od životnog standarda, sa 25 do 80%, a pored toga se koriste i kao stočna hrana. U nerazvijenim zemljama žita su jedini izvor energije potreban za život ljudi. U razvijenim zemljama, gdje se prioritet u ishrani daje bjelančevinama životinjskog porjekla, ona su samo dopuna hrani, a sa razvojem „makrobiotičke“ ishrane u tim zemljama ona ponovo postaju značajna.

Podjela žita
Žita ili cerealiae, u botaničkom smislu, pripadaju familiji trava (Gramineae). Za ljudsku i stočnu hranu koriste se sledeći rodovi žita: pšenica (Triticum), raž (Secale), ječam (Hordeum), ovas (Avena), kukuruz ( Zeamays), proso (Panicum) i pirinač (Oryza). Za ljudsku ishranu se koristi i heljda čiji je sastav sličan žitima i koja spada u familiju trokotnica ili Polygonaceae.
Ova žita se dele na:

• bjela, ili prava, ili strna žita, gdje spadaju pšenica, raž, ječam i ovas i 
• prosolika žita: kukuruz, proso, pirinač i sirak.

Prema načinu upotrebe za ljudsku ishranu, žita se djele na sledeći način:

• žita koja se koriste za proizvodnju hljeba, tzv. hljebna žita, gdje spadaju pšenica i raž i
• žita koja se koriste u obliku krupica za spravljanje raznih kaša: pirinač, kukuruz, ječam (geršla), ovas, proso i sirak.