Odlomak

 
1. UVOD

Sintagme kakve su govor mržnje, zapaljivi govor, širenje međuetničke netrpeljivosti i tenzija, antisemitizam ili islamofobija često se mogu čuti u javnosti. Kada se uzmu u obzir temeljne karakteristike društva – kao što su još uvek snažni odjeci konflikta, etnička ustavno-politička struktura, dominacija kolektivnih identiteta, podeljenost društva po etničkim linijama, medijska isključivost, monoetnički narativi o proteklom ratu, te monoetnički obrazovni sistemi – najrazličitiji akti bazirani na mržnji i predrasudama (od govora mržnje do fizičkih napada) čine se kao sastavni deo postkonfliktnog paketa pre nego anomalije tranzicijskog političkog sistema.
S jedne strane, svaka od pomenutih kategorija zvuči dovoljno ozbiljno i zabrinjavajuće da označi suštinu u demokratskim državama nepoželjnog ponašanja, pa nije iznenađujuće da se sve ove kategorije u javnom govoru često koriste kao sinonimi. S druge strane, pak, razumevanje prirode dela zasnovanih na mržnji i predrasudama i njihova odgovarajuća kategorizacija od suštinske su važnosti jer određuju arsenal mogućih zakonskih i drugih mera usmerenih na njihovo suzbijanje.
2. DEFINICIJA ZLOČINA IZ MRŽNJE

Regulativa u ovoj oblasti, koja vodi poreklo iz aktivizma pokreta za ravnopravnost u SAD u šezdesetim i sedamdesetim godinama, dobila je na intenzitetu i značaju tek u poslednjih dvadesetak godina. Ipak, na međunarodnom planu ne postoji konsenzualna definicija takvih krivičnih dela koje zbog svoje specifične prirode dobijaju karakter krivičnih dela počinjenih iz mržnje. U mnoštvu sličnih, radna definicija krivičnih dela počinjenih iz mržnje koju je razvio OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) vredna je zbog njene preciznosti, ali i zbog autoriteta institucije koja ju je utvrdila. Definicija se sastoji od dva suštinska elementa:
A) Svako krivično delo, uključujući dela protiv lica i imovine, u kojem su žrtva, prostor ili meta izabrani na osnovu njihove stvarne ili percipirane veze, povezanosti, pripadnosti, podrške ili članstva u grupi definisanoj u delu B.
B) Grupa može biti zasnovana na njihovom stvarnom ili percipiranom rasnom, nacionalnom ili etničkom poreklu, jeziku, boji kože, religiji, polu, starosnoj dobi, mentalnoj ili fizičkoj onesposobljenosti, seksualnoj orijentaciji ili nekom drugom sličnom faktoru.
Dakle, elementi ovog krivičnog dela su: radnja koja je krivičnim zakonom već definisana kao krivično delo, te pristrasnost, odnosno motiv koji se sastoji u tome da je počinilac krivičnog dela odabrao žrtvu upravo zbog njene zaštićene karakteristike (rasa, etnicitet, religija, seksualna orijentacija i sl.).
Pritom, treba imati u vidu da je Motiv zločina iz mržnje relevantan za krivično delo koje je već propisano zakonom. Taj motiv, međutim, nije zabranjen sam po sebi. On implicira [povećanu kaznu samo onda kada je izražen u vidu kriminogenog ponašanja.
Ono što je važno jeste da u izvršenju takvog krivičnog dela nema elemenata ličnog animoziteta, te je žrtva posve slučajna, u smislu da je svaki pripadnik konkretne grupe, iz perspektive počinioca, jednako dobra i jednako legitimna meta. Drugim rečima, žrtve se kod takvih krivičnih dela biraju na osnovu onoga što one predstavljaju, a ne onoga ko su one. Poruka koja se prenosi je upućena ne samo žrtvi, nego i široj zajednici čiji je član ta žrtva.
Upravo zbog te grupne dimenzije, krivična dela počinjena iz mržnje se ponekad nazivaju i simbolička krivična dela. Istovremeno, takva dela su uvek i nužno politička u naravi, jer se njima šalje poruka koja uveliko prevazilazi okvire odnosa dvaju individua. Štaviše, često se upravo taj javni, politički aspekt takvog krivičnog dela namerno koristi kako bi se poslala određena poruka javnosti ili njenom delu.
Krivična dela počinjena iz mržnje predstavljaju oblike nasilnog izražavanja netolerancije i imaju dubok uticaj ne samo na žrtvu samu po sebi, nego i na grupu sa kojom se ta žrtva identifikuje. Ona utiču na koheziju zajednice i društvenu stabilnost. Energična reakcija je stoga važna i za bezbednost pojedinca i zajednice.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Pravo

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari