VISOKA POSLOVNO TEHNIČKA ŠKOLA DOBOJ

 

STUDIJSKI PROGRAM : POSLOVNA EKONOMIJA 

 

 

SEMINARSKI RAD 

 

TEMA:

 

POSLOVI I ULOGA BANAKA NA TRŽIŠTU 

NOVCA 

I TRŽIŠTU 

KAPITALA 

 PREDMET: 

FINANSIJSKA TRŽIŠTA I BERZE

 

 

 

 

 

MENTOR :                                                                                                  KANDIDAT : 

Dr Dejan Gligović

                                                                                                          Amira 

Halilović

 

                                                                                                                                           155-E-240/16                                              

 

 

DOBOJ,2018 

 

 

SADRŽAJ :

 

Uvod...............................................................................................................3 

1. Pojam Banki ...............................................................................................4 

2.Centralna banka.........................................................................................7 

3. Poslovno bankarstvo i finansijsko tržište..

................................................10 

         3.1.Depozitne ili komercijalne banke....................................................12 

         3.2.Investicione banke..........................................................................12 

         3.3.Hipotekrane banke..........................................................................13 

         3.4.Univerzalne banke...........................................................................13 

Zaključak...........

...........................................................................................14 

Literatura......................................................................................................16 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

background image

 

1.POJAM BANKI  

Kroz razvoj  banake, pojam banke je

 

različito

 

tumačen zbog različitih uslova sistema u k

ojima 

je banka djelovanja,također definicija pojma banke zavisi od kriterijuma na osnovu kojih se 

pojam banke razdvaja od pojma ostalih finansijskih institucija.

 

Kod preciziranja pojma banke navode se određeni kriterijumi: 

 

1) učestvovanje u kreiranju novc

a,  

2) profesionalno bavljenje poslovima uzimanja i davanja kredita,  

3) funkcija ostvarivanja ciljeva ekonomske politike i  

4) funkcija obavljanja platnog prometa. 

Također  za 

banke 

možemo  reći  da 

  se  one   

u  suštini  bave  uzimanjem  i  davanjem  kredita  i 

posredovanjem  u  platnom  prometu,  odnosno  poslovima  kreiranja  novca,  prikupljanja 
depozita i poslovima platnog prometa.  

Mnogi    autori,  smatraju  da  je  najbolju  i    najpotpuniju  definiciju  banke  dao  F.  Somari,  po 

kome je banka ustanova kojoj je uzimanje kredita u obliku novca glavno zanimanje. To znači 
da  su  primarni  bankarski  poslovi,  poslovi  zaduživanja  banke.

 

Slične  definicije  pojma  banke 

nalazimo i kod nekih drugih autora. "Tako npr. bankom se naziva ono privr

edno preduzeće 

koja se kao glavnim predmetom svoga poslovanja bavi uzimanjem i davanjem kredita, kao i 

posredovanjem u platnom prometu.” 

 

Banka je posebna finansijska institucija monetarno - kreditnog sistema koja se profesionalno 
bavi uzimanjem i davanjem 

kredita i posredovanjem u plaćnju.

  

Uzimanje  i  davanje  kredita  je  funkcionalna  suština  banke,  zajedno  sa  poslovima  kreiranja 

novca  i  finansijskog  posredovanja  u  platnom  prometu.  Kreiranje  novca  bazira  se  na 
depozitnim  poslovima  banke,  a  funkcija  finansijskog  posrednika  na  poslovima  prikupljanja 

(mobilizacije),  koncentracije  i  plasiranja  (alokacije)  finansijskih  (novčanih)  resursa.  Ovim  bi 
bila zaokružena i data potpuna definicija pojma banke. Sadržani su svi poslovi banke: aktivni, 

pasi

vni i posrednički (n

eutralni). Pojava banaka vezana je za pojavu novca. 

U  reprodukciji  privrede  jedne  države  postojanje  novca  i  mogućnosti  kreditiranja 
predstavijaju bitne činioce. U kontekstvu ovog kruga, banke imaju posebno mesto i ulogu jer 

su  specijalizovane  institucije, 

čija  je  osnovna  funkcija  da  privredu  i  njenu  reprodukciju 

snabdevaju  potrebnom  količinom  i  novca  i  kredita.  Stoga  je  bankarstvo  u  celini  kao 
specifična privredna delatnost određena vrstom i sadržinom bankarskih poslova.

 

 

Banke i druge finansijske organizaci

je su pravna lica. Banku mogu da osnuju domaća i strana 

pravna  i  fizička  lica.  Banku  mogu  da  osnuju  najmanje  dva  osnivača.  Strana  lica  mogu  da 

osnuju banku pod uslovima uzajamnosti. 

Zavisno od poslovne aktivnosti i sadržine konkretnih poslova kojima se neka banka pretežno 
bavi, moguće je banke razvrstati na više tipova (vrsta), ali su sledeći tipovi bankarskih i drugih 
finansijskih institucija najčešće u

 okviru bankarskog poslovanja: 

1.

 

centralna ili emisiona banka 

2.

 

depozitne banke (komercijalne banke); 

3.

 

univerzalne banke (komercijalne banke); 

4.

 

specijalizovane i granske banke; 

5.

 

poslovne banke; 

6.

 

štedno

-

kreditne organizacije zadruge i štedno

-

kreditne službe

 

7.

 

ostale bankarske i finansijske institucije (konzorcijumi, ustanove osiguranja, fondova i 
dr.); 

8.

 

među

narodne i reg

ionalne banke i međ

unarodne finansijske organizacije. 

9.

 

 

Banke mogu da se razvrstavaju i prema drugim kriterijumima, na primer prema: 

1.

 

ročnosti  odobrenih  kredita,  banke  se  mogu  razvrstati  na  banke  koje  se  bave 
odobravanjem kratkoročnih, srednjoročnih dugoročnih ili investicionih kredita;

 

2.

 

pravnoj formi, banke se razvrstavaju na; inokosne ili jednovlasničke banke, banke 
u  vidu  društava  sa  ograničenim  jemstvom,  u  vidu  akcionarskih  društava,  u  vidu 

zadruga i u vidu javno-pravnih ustanova; 

3.

 

regionalnom  rasporedu,  banke  se  razvrstavaju  na:  lokalne  (mesne),  oblasne 
(regionalne) i savezne banke 

Temeljni  zadatak  tržišta  novca  je  trajna  i  svakodnevna  opskrba  banaka  novcem  kao 
prometnim  i  plaćevnim  sredstvom  kako  bi  one  postigle  likvidnost  kojom  se  omogućuju 
tekuća

 

plaćanja  njihovih  komitenata.  Na  ovom  tržištu  trguje  se  bankovnim  likvidnim 

rezervama koje se pozajmljuju i kratkoročnim vrijednosnim papirima tržišta novca. Likvidne 
rezerve kod centralne i poslovnih banaka pozajmljuju se na tržištu novca na kratke rokov

e od 

četiri, sedam dana, do opoziva, na jedan, tri ili više mjeseci ili na izrazito kratke rokove .

 

Poslovna banka je drugi tip učesnika na tržištu novca i može se javiti u dvostrakom odnosu. U 
prvom slučaju ona može imati odnos sa centralnom bankom, a u drugom slučaju ona može 
imati poslovni odnos sa drugim učesnicima na tržištu novca. 

 

 

 

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti