ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE I POSLOVNA 

ETIKA

Zaštita životne sredine i poslovna etika_____________________________________

SADRŽAJ

1. Uvod……………………………………………………………………………………………………………………………………………………1

2. O ekologiji………………………………………………………………………………………………………………………………………….2

   2.1.

 Globalna svest…………………………………………………………………………………………………………………..3

   

2.2

.

 

Suočavanje s iščezavanjem………………………………………………………………………………………………3

3. Zaštita životne sredine…………………………………………………………………………………………………..…...3-4

4. Kvalitet životne sredine i održivost razvoja etičke zaštite životne okoline……………………………5-6

5

Cilj i namena standrada ISO 14000……………………………………………………………………………………..6-7

6. Povezanost poslovne etike i životne sredine……………………………………………………………………...7-8

7. Etička dimenzija zaštite životne sredine…………………………………………………………………………….8-10

8. Etika umesto tehnologije……………………………………………………………………………………………………..10

   8.1.Braća po životu………………………………………………………………………………………………………………..11

   8.2. Etičko ponašanje……………………………………………………………………………………………………….11-12

9. Novi ustav Srbije u zaštiti životne okoline……………………………………………………………………....12-14

10. Sistem okolinskog upravljanja…………………………………………………………………………………………….14

11. Zaključak…………………………………………………………………………………………………………………………….15

12. Literatura……………………………………………………………………………………………………………………..…...16

background image

Zaštita životne sredine i poslovna etika_____________________________________

2. O EKOLOGIJI

  Ekologija je nauka koja proučava međusobne odnose živih bića i životne sredine, ili tačnije - to  

je nauka koja izučava odnose živih bića prema sredini u kojoj žive, odnos sredine prema živim 

bićima i međusobni odnos živih bića u određenoj sredini. Ova nauka je utemeljena tek u 20. 

veku. 

        Naglo   pogoršanje   stanja   prirode,   sve   veći   broj   zagađujućih   materija   koje   se   raznose 

atmosferom,   tlom   i   vodenim   površinama   usled   enormnog   razvoja   industrije   i   saobraćaja 

motornim vozilima, uz neštedljivo korišćenje fosilnih goriva uglja, nafte i zemnog gasa, dovodi 

čovečanstvo,   pa   i   ovu   nauku,   pred   velike   probleme   hoda   kroz   budućnost.   Porast   svetskog 

stanovništva do granica mogućeg opstanka, uz istovremeno smanjenje klasičnih izvora energije i 

ograničenih   zaliha   hrane   zahtevaju   ozbiljno   preispitivanje   čovekovih   želja   i   mogućnosti   da 

skladno živi na Zemlji i sa njenom prirodom koja se sve više uništava ljudskim aktivnostima. 

Izmene   globalne   klime,   sve   veći   porast   ugljendioksida   u   atmosferi   usled   njegove   velike 

produkcije u industriji, ali i smanjenjem zaštitnog šumskog Zemljinog pojasa, planetarni efekti 

"staklene bašte", smanjenje ozonskog omotača koji zaustavlja škodljivo ultraljubičasto zračenje, 

uz istovremeni porast radioaktivnog zračenja usled sve većeg korišćenja nuklearnih sirovina za 

dobijanje   neophodne   energije   i   upotrebe   i   gomilanja   atomskog   naoružanja,   kazuju   da   se 

čovečanstvo nalazi na tački velike prekretnice: ili će nastaviti dosadašnjim putem koji ga vodi u 

samoubilaštvo, ili će svoje aktivnosti i svoj život prilagoditi mogućnostima planete. 

  Jedna od najbitnijih i najraširenijih poruka ekologa je "misliti globalno a delovati lokalno". To 

znači da nije dovoljno znati šta čoveku preti, već je neophodno znati i kako se od tih pretnji 

sačuvati, pa i kako ih preduprediti da se kao pretnje i ne pojavljuju.

2

Zaštita životne sredine i poslovna etika_____________________________________

2.1.

Globalna svest

  Neki problemi zaštite su lokalni, kao što je obaranje starog stabla hrasta radi probijanja trase za 

novi   put.   Drugi   kao   što   je   reciklaža,   štednja   energije   i   spasavanje   životinjskih   vrsta   od 

isčezavanja, briga su čitavog sveta. Godine 1992. sastali su se vodeći stručnjaci sveta u Brazilu 

da sačine prvi globalni akcioni plan za spasavanje planete. Jedan od predstavljenih planova, koji 

treba da podstakne ljude da prestanu uništavati staništa, sečom drveća i isušivanjem močvara-je 

ideja "dugovanja za prirodom". To znači da se siromašnijim zemljma otpisuju neki od njihovih 

međunarodnih dugova, a one u zamenu za to izdvajaju područja za zaštitu. 

2.2.

Suočavanje s iščezavanjem

  Čak 100 retkih biljaka i životinja nestaje s lica zemlje svaki dan - mnogo više no što je izumrlo 

dinosaurusa pre 65 miliona godina. Tigar, nosorog, azijski snežni leopard, pa čak i neke vrste 

insekata, u opasnosti su da zauvek nestanu. Poslednjih nekoliko stotina planinskih gorila žive uz 

granicu Ruande, Ugande i Zaira, u Africi. Njihov dom, tropske vlažne šume uništavani su radi 

dobijanja drveta i poljoprivrednog zemljišta, a gorile su lovili gladni meštani.

3. ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE

 

Sredina - okruženje (okružujuci prostor) u kojem neka organizacija deluje, uključujuci vazduh, 

vodu i zemlju, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihovo međudelovanje.

1

 

Usled poremećene 

ravnoteže   između   prirodnih   sistema   za   održavanje   života   i   industrijskih,   tehnoloških   i 

demografskih potreba čovečanstva, dolazi do ekološke krize, krize okoli

1

 

Okruženje u ovom kontekstu se rasprostire od unutrašnjosti date organizacije sve do globalnog sistema (ISO 14000). (u skladu sa definicijom iz 

"Leksikona /okoline/okolinaa/životne sredine", autori: A.Kneževic, J.Comic)  

3

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti