Nega i rehabilitacija nakon amputacije
Srednja strukovna škola Fojnica Školska 2019./2020.godina
u Kiseljaku
Medicinska sestra-tehničar
ZAVRŠNI RAD
PREDMET: ZDRAVSTVENA NJEGA
TEMA: NJEGA I REHABILITACIJA NAKON AMPUTACIJE
Učenik: Mentor:
Doris Ostojić Mirela Stojanović, prof.
Kiseljak, svibanj 2020.
SADRŽA
J
5. REHABILITACIJA AMPUTIRANIH PACIJENATA......................................................9

2. AMPUTACIJA
Amputacija
(
lat.
amputatio
=odsjecanje
) je kirurški postupak kojim se uklanja neki
dio tijela ili organa. Kod amputacije uklanjaju se meki dijelovi zajedno s kostima, a kad linija
prelazi kroz jedan ili više zglobova postupak se zove
egzartikulacija
(lat.
articulus
, zglob).
Amputacija se primjenjuje kod oboljenja i ozljeda kod kojih nema mogućnost izlječenja ili
pri teškim infekcijama i malignim izraštajima gdje postoji opasnost po čitav organizam.
Traumatska amputacija je otrgnuće uda ili dijela uda pri ranjavanju (eksplozivom, hladnim
oružjem, ili pak ugrizom životinje, odnosno u prometnoj ili bilo kojoj drugoj nesreći), ali
može biti i posljedica neke bolesti kao što je dijabetes. Pri kirurškoj amputaciji liječnik
odstranjuje neizlječiv ili nepopravljivo oštećen ud ili dio uda, kako bi zaštitio organizam, a
time i život. Amputacija je radikalan zahtjev koji omogućava uklanjanje onoga što ozbiljno
ugrožava život pacijenta
Amputacija može biti:
mjera za spas života bolesnika ili
kazna po Šerijatskom pravu za ordređena kažnjiva djela u dijelu Islamskih država (Iran,
Saudijska Arabija, Sudan itd.).
2.1. Povijest amputacije
Amputacija je jedna od najstarijih kirurških zahvata, primjenjivala se već u starom vijeku.
Međutim, sve do novijeg doba ova operacija je bila izuzetno teška i opasna zbog česte pojave
jakih krvarenja, a velika rana koja je sporo zacijeljivala, skoro redovno se inficirala. Opojni
napici i neobično velika brzina operiranja nisu mogli da smanje bolove koji su pratili gotovo
svaku amputaciju. Tek su medicinska otkrića u drugoj polovici 19. stoljeća (opća anestezija,
antisepsa i asepsa, i naposljetku hemostatska poveska) omogućila da se metode amupatije
postepeno razviju i usavrše.
2.2. Vrste amputacija
Po vremenu primjene amputacije mogu biti
primarne
ili
sekundarne
odnosno, kasne.
Primarna amputacija
se vrši neposredno nakon povrede, i obično je sastavni dio primarne
obrade rane. Primjenjuje se kada je ekstremitet povredom u većem dijelu ili i cijelosti
prekinut. Kada su prekinuti velike krvne žile i živce ili onda kada postoji prostrano
uništenje opekotinom.
Sekundarna ili kasna amputacija
primjenjuje se naknadno, ukoliko nastupe komplikacije
koje se ne mogu otkloniti na drugi način. Pojava komplikacija koje ugrožavaju život
ranjenika: Gangrena poslije prekida krvnih žila ili uslijed ozeblina odnosno opekotina. U
nekim slučajevima sekundarnog krvarenja i kroničnog gnojenja kada prijelom ne zarasta, a
ranjenik je izložen opasnosti trajne intoksikacije. Ako se na batrljku pojave komplikacije koje
smetaju protezi, često se pribjegava reamputaciji.
Slika 1. Pacijent kojemu su amputirane ruka i noga
2.3. Uzroci amputacija
- Vaskularna oboljenja – 70 %
- Trauma – 20-25 %
https://hr.wikipedia.org/wiki/Amputacija#Vrste_amputacija

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti