Preciscavanje otpadnih voda
SADRŽAJ
SVOJSTVA OTPADNIH VODA..............................................................................................4
NAČINI PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA...................................................................6
MEHANIČKO PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA.........................................................7
BIOLOŠKO PREČIŠĆAVANJE OADNIH VODA AKTIVNIM MULJEM..........................11
ZAKLJUČAK...........................................................................................................................16
LITERATURA..........................................................................................................................17
UVOD
XXI vijeku životna sredina postaje sve više zagadjena, a
površinske i podzemne vode su direktno ili indirektno ugrožene
usled svakodnevnog izbacivanja otpadnih voda najrazličitijeg
sastava. Razvoj naselja i povečanje standarda stanovništva uslovljavaju zagađenje čovjekove
okoline, a među najteže oblike zagađenje svakako ubrajamo i zagađenje voda. Potrošnja vode
za razne potrebe postaje sve veća što uzrokuje i porast količina otpadnih voda.
U
Otpadne vode predstvljaju mešavinu raznih vodom nošenih otpadaka i prema svom
poreklu mogu se podeliti na:
Komunalne otpadne vode
– upotrebljene vode iz
domaćinstava,škola,ustanova,bolnica
Industrijske otpadne vode
– upotrebljene vode iz industrijskih pogona
Atmosferska (meteorska) otpadna voda
– padavine koje sa površine terena spiraju i
odnose različite materije.
Otpadne vode se kanalizacionim sistemima odvode iz naselja i ispuštaju u vodoprijemnike:
rijeke, kanale, jezera, mora ili u zemljište. Otpadne vode imaju takve osobine, isadrže u sebi
različite supstance, koje kada se otpadne vode neprečišćene ispuste u vodoprijemnik na
različite načine zagadjuju životnu sredinu.
2

o
Mikroorganizmi razlagači biološki razgradjuju organsku materiju do
neorganske,troše rastvorljivi kiseonik,pa se može pojaviti neželjeni manjak
kiseonika,odnosno anaerobno stanje.
o
Mikroorganizmi iz probavnog trakta ljudi i životinja su temeljni pokazatelji
otpadnih voda iz domaćinstava,ali ih ima i u industrijskim otpadnim
vodama.
Među ovom skupinom mikroorganizama su posebno značajni patogeni mikroorganizmi koji
mogu bitiuzročnici oboljenja (tifusa, paratifusa, hepatitisa, poliomijelitisa, kolere,
tuberkuloze, dizenterije). Bolesti semogu preneti kupanjem u nečistoj vodi (zbog dodira s
kožom ili zbog gutanja vode) i naročito konzumiranjem proizvoda iz vode (npr. školjki koje
se jedu sirove).
4.
Hranjive soli nastaju procesom razgradnje organske materije iz otpadnih voda
ispuštanjem u prirodne
prijemnike. Ovaj je proces prvenstveno vezan za nastanak soli azota
i fosfora, koje učestvuju ustvaranju belančevina i time podstiču razvoj planktona (lebdećih
mikroorganizama čije je kretanje zavisi od strujanja vode) i zelenih biljaka.
5.
Postojane materije su organske i sintetske biološki nerazgradive ili teško razgradive
materije.
I u razdoblju doktraje njihova eventualna razgradnja nepovoljno deluju na akvatični
život, a mogu se i gomilati uorganizmima.
Od ovih materija u otpadnim vodama od prvenstvenog interesa su:mineralna ulja i njihovi
derivati (naročito nafta i naftni derivati),pesticidi,deterdženti,plastične materije.
6.
Otrovne materije su materije koje prema svojim količinama i svojstvima uzrokuju
bolesti živih organizama,
nenormalno ponašanje, kancerogene i genetičke promene,
fiziološke smetnje, fizičke deformacije i smrt.
U otpadnim (prvenstveno industrijskim) vodama opasne ‚materije su predstavljene:
a)teškim metalima
(živa, kadmijum, olovo, nikl, cink, srebro, selen, mangan, hrom, bakar,
gvožđe),
(b) otrovnim jedinjenjima
(cijanidi, hromati, flouridi).
Mada su neke od ovih materija u manjim količinama potrebne za razvoj organizma, u većim
količinama postaju otrovne materije s vrlo nepovoljnim posledicama.
7.
Radioaktivne materije mogu u vodi biti prirodnog i antripogenog porekla.
4
Prirodni izvori
zračenja su radioaktivni elementi litosfere i svemirska zračenja.
Antripogeni izvori
zračenja su radioaktivne materije koje se nalaze u industrijskim otpadnim
vodama, prvenstveno vodama nulearnih elektrana, a potom i vodama iz industrijskih pogona u
kojima se koriste radionukleidi.
8
.Rastvorljivi gasovi su u otpadnim vodama prisutni u različitim koncentracijama.
Među najvažnijima je kiseonik koji je bitan za život velikog broja organizama u vodi.
Određena količina kiseonika se dobija i njegovim obnavljanjem (oksigenacijom) iz vazduha
(dodirom vazduha i slobodne površine otpadnih voda), kao i procesom fotosinteze.
Pored kiseonika otpadne vode vrlo često sadrže ugljen dioksid, koji dolazi iz vazduha i
razgradnjom organske materije, te sumporovodik, koji prvenstveno nastaje razgradnjom
organskih i nekih neorganskih jedinjenja.
9.
Temperatura
. Komunalne otpadne vode obično imaju temperaturu za nekoliko stepeni
višu od temeprature vode iz vodovoda. Neke indistrijske otpadne vode (rashladna voda, na
primer)mogu imati značajno povišene temperature. Povišenjem temperature u vodoprijemniku
ubrzavaju se biohemijske reakcije u vodi i smanjuje se količina rasvorenog kiseonika.
NAČINI PREČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA
Prečišćavanje upotrebljene vode obuhvata niz operacija i postupaka kojima se iz vode
uklanjaju suspendovane i rastvorene supstance, odnosno vrši se smanjenje zagađujućih
materija do onih količina ili koncentracija sa kojima prečišćene upotrebljene vode ispuštene u
prirodne vodene sisteme ne predstavljaju opasnost za žive organizme i ne uzrokuju neželjene
promene u životnoj sredini.
Obrada otpadnih voda
Sadržaj opasnih materija u otpadnim vodamamože da bude različit, kako po količini, tako i
po vrsti prisutnih materija.Obrada otpadnih voda u cilju precišćavanja izvodi se na više
nacina, koji su prilagođeni pojedinim kategorijama voda i čijom se primenom mogu ukloniti
neke od opasnih materija.
Za prečišćavanje otpadnih voda mogu se koristiti sledeći načini:
Mehanički
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti