www.nasciturus.com

1. Navedite sve što znate o poveznici prebivalište, uključujući i razliku u poimanju te poveznice u mpp

kontinentalne Europe u odnosu na države common law-a?

Značajna poveznica u m procesnom pravu jer se njome najčešće određuje opća međ sudska nadležnost
fizičkih osoba. Postoje određene specifičnosti u common law državama, po eng pravu PREBIVALIŠTE
je poveznica osobnog statuta, no nekad i cjelokupnog pravnog posla; tako se sposobnost poduzimati
osobne i obiteljske poslove ocjenjuje po pravu prebivališta, a po tom pravu se određuju i ti poslovi (npr
pretpostavke za zaključenje braka). Postoje i drukčija rješenja pa se npr. sposobnost zaključenja
stvarnoprav ugovora o nekretninama ocjenjuje po lex rei sitae. ZRS ne sadrži definiciju pojma pa se za
potrebe tog zakona primjenjuje pojam prebivališta koji je određen u drugim hrv. Zakonima, a 2 sadrže
definiciju: Zakon o strancima 2007. (mjesto u kojem se stranac sa stalnim boravkom nastanio s
namjerom da u njemu živi) i Zakon o prebivalištu i boravištu građana 1991. (mjesto u kojem se
građanin naselio s namjerom da u njemu stalno živi). Prebivalište na najčešće određuje na osnovi prava
države čiji organ rješava predmet, tj po lex fori (ako se predmet rješava pred nadležnim hrv tijelom,
prebivalište se određuje po hrv pravu. Po ZRS prebivalište je poveznica podrednog kolizijskog pravila
koje se primjenjuje ako nije moguće prijeniti primarno pravilo s poveznicom državljanstva npr za osobe
bez državljanstva, za učinke braka, za odnose roditelja i djece. Prebivalište je iznimno poveznica
primarnog kolizijskog pravila (npr. cl 26. ZRS: za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo države
dužnikova prebivališta, odnosno sjedišta) i alternativnog pravila (čl. 31 ZRS: oporuka je pravovaljana u
pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih prava...po pravu oporuč prebivališta ...).
Prebivalište je značajno i kao poveznica u hmpp što se tiče isključive nadležnosti i priznanja te izvršenja
odluka inozemnih tijela ako se radi o stranci državljaninu RH.

2. Je li po hrvatskom mpp dopuštena revizija zbog neprimjene mjerodavnog prava? DA

Po hrvatskom mpp strano se pravo smatra pravom. Zbog toga se može izjaviti žalba, ako ono ne bude
uopće utvrđeno pa ne bude primjenjeno ili ako je ono pogrešno primjenjeno. Iz istih se razloga može
izjaviti i revizija (po čl.385 ZPP tj. izmjenama i dopunama iz 2008. koji određuje da se revizija može
izjaviti protiv zakonom utvrđenih 2st presuda zbog pogrešne primjene materijalnog prava). Do pogrešne
primjene ili do neprimjene mjerodavnog stranog prava može doći: a) u vezi s pogrešnom primjenom
polaznog kolizijskog pravila, još unutar primjene pravnog poretka legis fori. (npr. hrv sud je u
konkretnom slučaju trebao primjeniti polazno kolizijsko pravilo A koje bi uputilo na primjenu
austrijskog prava, a pogrešno je primjenio kolizijsko pravilo B koje je uputilo na mađarsko pravo; onda
tu imamo 2 razloga za reviziju: pogrešnu primjenu hrv prava, njenog kolizijskog pravila i pogrešnu
primjenu stranog prava) b) te nakon što je međ nadležni hrvatski sud pravilnim izborom polaznog
kolizijskog pravila uputio na strano pravo (npr hrv sud je ispravno povrgao pravno stanje pod domaće
kolizijsko pravilo koje upućuje na mjerodavno talijansko pravo, ali nije ispravno tumačio ni primjenio
norme mjerodavnog talijanskog prava).

3. Objasnite ulogu materijalnog i procesnog javnog poretka u mpp?

Procesni javni poredak je institut kojim se štiti domaći procesni javni poredak kojim se sprječava da
strane sudske i arbitražne odluke koje su nespojive s bitnim načelima domaćeg procesnog prava
ostvaruju učinke u tuzemstvu, te se uskraćuje pravna pomoć ako se traži na način bitno nespojiv s
domaćim procesnim pravom. U hrv kao ni u stranom pravu ne postoji opća klauzula ni definicija
procesnog pravnog poretka, ali posebne odredbe sadrži: ZRS (čl.91: strana sudska odluka neće se
priznati ako je u suprotnosti s URH utvrđenim osnovama državnog uređenja), ZPP (čl.181.st2: sud će
uskratiti pravnu pomoć inozemnom sudu ako se traži izvršenje radnje koja je protivna javnom poretku
RH), ZA (čl.36,st2: pravorijek se poništava ako sud utvrdi da je u suprotnosti s javnim poretkom RH).
Uz kontrolu procesnog javnog poretka, u fazi priznanja i ovrhe strane sudske arbitražne olduka,
kontrolira se u određenoj mjeri (bez ulaska u suštinu odluke) i njen sadržaj što se tiče primjene
materijalnog prava – to je materijanopravna dimenzija pravnog poretka. Npr: stranom sudskom
odlukom utvrđuje se dužnost zaključenja braka; time se povređuje načelo slobode zaključenja braka pa
se takva odluka ne može priznati. Općenito se smatra da u fazi priznanja i ovrhe stranih sudskih odluka,
materijalnopravni javni poredak treba vrlo restriktivno tumačiti. Dakle, materijalnopravni poredak je
usmjeren protiv sadržaja odluke; a procesni javni poredak sprečava priznanje inozemnih odluka ako su
donesene protivno osnovnim načelima procesnog prava države priznanja.

4. Objasnite strukturu kolizijskih pravila?

Samostalno kolizijsko pravilo sastoji se od dva elementa: kategorije vezivanja i poveznice. Kategorija
vezivanja je okvirni ili skupni pojam apstraktnih životnih odnosa, pravnih činjenica, pravnih situacija ili
pravnih odnosa koji se podvrgavaju pod određeno mjerodavno pravo (npr poslovna sposobnost, oblik
zaključenja braka). Kolizijsko pravilo upućuje na pravo po kojem će se prosuđivati njegova kategorija
vezivanja. Zavisno od sadržaja pravila na koje se tako upućuje postoje npr osobni, stvarni, ugovorni,
bračni statuti (statut=sadržaj mat pravila mjerodavnog prava). Poveznica je pravna činjenica (npr.
mjesto počinjenja protupravnog čina), ugovorna odredba (npr.stranke mogu pored ostalog sporazumom

www.nasciturus.com

određivati i mjerodavno pravo za uređivanje njihovih međusobnih ugovornih odnosa) ili pravni pojam
(npr. državljanstvo, prebivalište) što upućuje na mjerodavno pravo za kategoriju vezivanja.

5. Objasnite što je izbjegavajuća klauzula i kako se manifestira?

Katkada se utvrđuju odstupanja od primjene prava na koje upućuju kolizijska pravila, ako se drugim
pravnim poretkom postoji bliža veza. Njime se nastoji ostvariti primjena prava najuže veze, čak
protivno kolizijskim pravilima koja inače upućuju na mjerodavno pravo. Po pravima država u kojima
sudovi primjenjuju kolizijska pravila po služ dužnosti, (RH, Njem, Aust, Tursk), na isti način treba
primjenjivati i IZBJEGAVAJUĆE klauzule jer su i one dio kolizijskopr metode rješavanja pp situacija s
međunar obilježjem. Navedena se odstupanja utvrđuju: 1)općom klauzulom (koja se primjenjuje na
cjelokupno kolizijskopravno upućivanje; utvrđuje ih švicarski zakon: pravo na koje ovaj zakon upućuje,
iznimno se neće primjeniti, ako je prema ukupnim okolnostima očito da situacija s tim pravom ima
neznatnu, dok s drugim ima naprotiv mnogo užu vezu. Navedena se odredba ne primjenjuje: a)u slučaju
izbora prava, b)u slučaju kad su privatnopr situacije uređene međ ugovorima koje su u Švic na snazi, 2)
posebnim klauzulama što se odnose na određene kategorije vezivanja; takve propise nalazimo u
unutrašnjem mpp i nekim međ ugovorima. Neke od posebnih klauzula: 1. Zatvorene – utvrđuju to
pravo, po njima se odbacuje primjena inače utvrđenog mjerodavnog prava pa se propisuje primjena
određenog drugog prava, 2. Otvorene – upućuju na primjenu najbliže veze, 3. Samo isključuju primjenu
utvđenog mjerodavnog prava ostavljajući sudskoj praksi da odredi koje pravo treba potom primjeniti.

6. Koji unutrašnji izvori hrvatskog mpp uređuju renvoi? Koja rješenja sadrže? Kako ZRSZ definira

renvoi?

Renvoi uređuju: ZRSZ: ako bi prema odredbama ovog zakona trebalo primjeniti pravo strane države,
uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnog prava. Ako pravila strane države o
određivanju mjerodavnog prava uzvraćaju na pravo RH, primjenit će se pravo RH, ne uzimajući u obzir
pravila o određivanju mjerodavnog prava čl-6), Zakon o mjenici: Sposobnost osobe da se mjenično
obveže određuje zakon njezine zemlje. Ako taj zakon upućuje na zakon koje druge zemlje, onda se
primjenjuje zakon te druge zemlje čl-94.st1). Znači u pogledu sposobnosti za mjenično obvezivanje
priznaje se renvoi i to u obliku uzvrata i obliku upućivanje na daljnje treće pravo. U slučaju uzvrata
primjenjuje se hrv mat pravo, a u slučaju upućivanja na treće, samo to pravo. Zakon o čeku: upućuje na
zakon o mjenici čl-94 u svom članku 23.toč15)

7. Objasnite skriveni renvoi?

U komparativnom pravu govori se o vezi s primjenom obiteljskog mpp pojedinih država SAD te
izraelskog mpp nasljeđivanja o tzv. skrivenom renvoi. U određenim predmetima, posebno bračnog
prava i odnosa roditelja i djece postoje u tim pravima samo pravila o međunarodnoj nadležnosti koja se
zasnivaju na prebivalištu stranaka. Sudovi uvijek primjenjuju u takvim predmetima lex fori, a kako
njihovu nadležnost uvjetuju prebivalište stranaka na njihovom području, dolazi do primjene lex
domicilli stranaka. Npr. ako u konkretnom slučaju stranke nemaju prebivalište u takvoj državi (X) već u
jednoj europskoj državi (Y), tada nisu nadležni sudovi države X, već države Y. Zastupa se gledište da
primjena prava države Y odgovara smislu navedenog kolizijskog pravila države X, pa da dolazi zapravo
do skrivenog vraćanja s prava države X na pravo države Y. Može li se takav skriveni renvoi primjeniti u
sličnom slučaju pred hrvatskim sudom, o tome se naša praksa treba tek izjasniti.

8. Na primjeru osobnog statuta fizičke osobe objasnite renvoi? Navedite barem dvije vrste pravnih odnosa

s kojima je taj institut inkompatibilan? Tj. navedite kad se taj institut uboičajeno isključuje?
Pred hrvatskim se pravosudnim organom rješava pitanje poslovne sposobnosti engleza koji ima
prebivalište u RH. Prema hrvatskom kolizijskom pravilu za prosuđenje poslovne sposobnosti neke
osobe mjerodavno je njezino domovinsko pravo tj. englesko pravo. A prema engleskom kolizijskom
pravilu bit će mjerodavno pravo prebivališta tj. hrvatsko pravo jer englez ima prebivalište na području
RH. Dakle, hrv koliz pr upućuje na englesko pravo, a koliz pr englekog prava upućuje natrag na prijenu
hrvatskog prava. Renvoi se uobičajeno isključuje: 1. kod autonomije stranaka tj. ako je mjerodavno
pravo određeno sporazumom ugovornih stranaka, 2. kada je mjerodavno pravo određeno pravilom locus
regit actum (za vanjski oblik, formu pravnih akata je mjerodavno pravo mjesta gdje je pravni akt
sklopljen odnosno poduzet), 3. kod međunarodnih konvencija koje unificiraju kolizijska pravila. Barem
2 vrste pravnih odnosa s kojima je institut renvoi inkompatibilan su: 1. kod autonomije stranaka koju
predviđa npr. za opće bračne učinke i za protupravne čine, 2. izričito je ta metoda isključena za
ugovoren obveze, radi zaštite jedne ugovorne strane, za uzdržavanje, za oblik pravnog čina.

8. Kako renvoi uređuje ZRSZ, a kako Rimska konvencija?

ZRSZ, pitanje br. 6, a Rimska konvencija u svom čl. 15: primjena prava države određena ovom
konvencijom znači primjenu pravnih pravila koja su na snazi u toj državi, uz isključenje njezinih pravila
mpp. Znači, konvencija isključuje uzvrat i upućivanje na drugo pravo. To se odnosi na sve slučajeve
određivanja mjerodavnog prava, dakle, bilo sporazumom stranaka ili na osnovi objektivnog podrednog
upućivanja. Npr. ako su stranke ugovorile na ugovor primjenu prava države X, tada je mjerodavno

www.nasciturus.com

13. Objasnite određivanje mjerodavnog prava u slučaju nejedinstvenog pravnog poretka po ZRSZ? Koje

načelo o upućivanju na nejedinstveni pravni poredak ZRSZ prihvaća?
ZRSZ čl10: Ako je mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog zakona
ne upućuju na određeno pravno područje u toj državi, mjerodavno pravo određuje se prema pravilima
toga pravnog poretka. Ako se mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven ne može
utvrditi na način predviđen u st1 mjerodavno je pravo područja u toj državi s kojim postoji najbliža
veza. Problem nejedinstvenog pravnog poretka dolazi u obzir samo kada kolizijska pravila mpp ne
upućuju na određeno pravno područje (jer ako upućuje na pravo pojedinog mjesta u državi, bit će
mjerodavno pravo onog područja unutar države s nejedinstvenim prav poretkom u kojemu se to mjesto
nalazi) unutar države s nejedinstvenim pravnim poretkom. Rješenje treba tražiti u unutrašnjim
kolizijskim pravilima te države, a u nedostatku tih pravila upotrebljava se kriterij NAJBLIŽE VEZE za
određivanje mjerodavnog prava. Poveznica najbliže veze je posebni mpp pojam sadržaj kojeg određuje i
ispunjava tijelo prijemjene ovisno o konretnim okolnostima. Propisuje se upućivanje na najbližu vezu
ako se utvrdi da se ne može primjeniti pravo na koje upućuju prethodne poveznice. Nadležno tijelo
primjene u takvim situacijama, nakon ocjene relevantnih okolnosti, utvrđuje koje je pravo najbliže veze.

13. Vrste kolizijskih pravila?

Kolizijska pravila se mogu podijeliti na različite načine, zavisno od toga koji fundamentum divisionis se
uzme u obzir. Imamo: 1. izričita i skrivena (ova se nalaze u pravilima o sudskoj nadležnosti i to
uglavnom u pravu SAD, takva skrivena pravila ne postoje u HR ni u pravima drugih europskih država
civil lawa. Zato što tu kp donosi zakonodavac ili nastaju sudskom praksom. Kp nastaju primjenom nači
uređivanja privatnopr situacija s međ obilješjem upućivanjem na pravo koje s takvom vrstom situacije u
najbližoj vezi, Zato u hrv pravu za situacije za koje ne postoji izričita zakon kp norma, zakonska pravna
praznina se ispunjava na osnovi opće odredbe ZRS koja utvrđuje način popunjavanja zakonskih
praznina; 2.nepotpuna (upućuje samo na primjenu domaćeg prava) i potpuna pravila (upućuju na
primjenu domaćeg, odnosno stranog prava, ovisno od konkretne situacije; oba se donose u unutrašnjem
pravu, a sadrže ih i međunarodni ugovori; 3. samostalna (samo na osnovi samostalnog pravila se
upućuje na mjerodavno pravo, utvrđena su u posebnom dijelu kodificiranog mpp i njima se određuju
razni statuti) i nesamostalna (samo dopunjuju samostalnu normu; nemaju kategoriju vezivanja npr.
odredbe o javnom poretku, u renvoi, zabrani fraudoloznosti), 4. uvjetna (konstrukcija primjene
mjerodavnog prava na osnovi uvjetnih pravila je: mjerodavno je pravo države A, no pod određenim
pretpostavkama primjenjuje se pravo države B) i bezuvjetna (primjenjuju se bez obzira na to kakav će
biti u konkretnom slučaju rezultatu upućivanja na mjerodavno materijalno pravo).

14. Daje li ZRSZ odgovor na pitanje koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj

mjerodavnog stranog prava?

NE! O tome ne postoji u ZRSZ izričito rješenje. Ne daje ga ni čl.13. Teorija nudi dva rješenja; po
prvom slučaj se mora riješiti primjenom nekog drugog prava i uglavnom se propisuje primjena domaćeg
prava države suda odnosno legis fori. Novija hrv teorija mpp usvaja to gledište, stoga ako pravosudno
tijelo ni na koji način ne uspije utvrditi sadržaj stranog mjerodavnog prava, u tom se slučaju primjenjuje
domaće hrvatsko pravo. Po drugom rješenju, može se primjeniti lex fori, ali samo kao krajnji izlaz jer je
prije toga predlaže primjena prava najbliže veze.

15. Lacunae legis – koji izvor hrvatskog mpp najpotpunije uređuje ovaj institut i kako? Obrazložite vaš

odgovor?
Pravne (zakonske) praznine;
Najpotpunije ga uređuje PZ 2004. koji u čl. 986. kaže: ako u ovom zakoniku nema odredaba o pravu
mjerodavnom za koji odnos iz ovog djela zakonika na te se odnose na odgovarajući način primjenjuju
odredbe i načela ovoga Zakonika, drugih zakona koji uređuju odnose s međ obilježjem, načela pravnog
poretka RH i općeprihvaćena načela mpp-a. Najkraću odredbu donosi ZOMPZ u čl.229: ako u ovom
zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos primjenjuju se načela ppRH i
općeprihvaćena načela mpp. ZRSZ čl.2: ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za
neki odnos s međ elementom, odgovarajuće se primjenjuju odredbe i načela ovog zakona, načela
pravnog poretka RH i načela mpp.

15. Objasnite problem promjenjivosti statuta, te navedite opća rješenja?

Pojava koja se javlja kad za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene činjeničnog stanja na
kojem se zasniva poveznica, što može utjecati na promjenu mjerodavnog prava. Primjenjuje se isto
kolizijsko pravilo, no mijenjaju se okolnosti na kojima se zasniva poveznica (državljanstvo, prebivalište
i sl). Javlja se samo ako se mjerodavno pravo određuje pomoću promjenjivih poveznica.Npr. ZRS: za
osobe i zakonske imovinske odnose bračnih drugova mjerodavna je njihova lex patriae. U času
zaključenja braka oni su bili državljani države X, a pet godina nakon toga stekli su državljanstvo države
Y. Deset godina nakon zaključenja braka postavlja se pitanje mjerodavnog prava za njihove zakonske
imovinske odnose. Ili Ukradena umjetnička slika kupljena je u državi X od nevlasnika, po pravu te

www.nasciturus.com

države, na osnovi stvarnog statuta lex rei sitae, kupac nije postao vlasnikom. Nakon par mjeseci slika se
prenosi u državu Y po čijem pravu kupac postaje vlasnikom ukradene slike, ako je bio u dobroj vjeri.
Pitanje, da li se primjenjuje pravo države X ili Y? Opća rješenja: Promjenjivost statuta rješava se
uglavnom analognom primjenom pravila o rješavanju promjena kolizijskih pravila legis fori, a razlika je
da kod promjenjivosti kolizijskih pravila se radi o dva zakona istog zakonodavca, tim da jedan zakon
zamjenjuje drugi, a kod promjenjivosti statuta radi se od dva zakona različitih zakonodavaca koji ostaju
na snazi na svom području, a pitanje je samo koji od njih treba od određenog trenutka primjenjivati. U
svakom konkrenom slučaju treba utvrđivati o kakvim se vrstama situacija radi: završenim pravnim
situacijama, trajnim situacijama ili one koje tek nastaju. Na završene situacije ni promjenjivost statuta ni
kasnija promjena kolizijskog pravila ne utječu. Na njih se primjenjuje pravo po kojem su nastale, tj
priznaju se i po novom pravu. ALI, ako kolizijsko pravilo uređuje tzv. trajne situacije, njen pravni
nastanak uređuje mjerodavno pravo koje je u to vrijeme važilo, a ako dođe do promjene statuta, učinci
takve pravne situacije ocjenjuju se po novom pravu od časa te promjene. Postoje i posebna rješenja
str252.

16. Kakav stav treba zauzeti glede ugovora zaključenih između bivše SFRJ i stranih država? Jesu li ti

ugovori i danas na snazi? Pravni izvor i njegovo rješenje?
Izričit odgovor daje Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH od 25.6.1991. Njome se određuje
da će se međunarodni ugovori koje je sklopila i pristupila SFRJ, primjenjivati u RH ako: a)nisu u
suprotnosti s URH,b)nisu u suprotnosti s pravnim poretkom RH,c)na temelju odredaba međ prava o
skucesiji država u pogledu ugovora. Sve dok se materija sukcesije bivše YU u pogledu međunarodnih
ugovora ne riješi općenito ili za pojedine međ ugovore treba primjenjivati: 1. međunarodne konvencije
koje je zaključila bivša Yu, uz ograde utvrđene u ustavnoj odluci ako strane drž. ugovornice takvo
rješenje izričito ili prešutno prihvaćaju, 2. određene višestrane konvencije: RH se obraća njihovim
depozitarima notificirajući im svoje stanovište o primjeni konvencije na temelju načela o sukcesiji
država u odnosu na međunarodne ugovore, počevši od stjecanja nezavisnosti 8.10.1991., 3. dvostrane
međunarodne ugovore, RH ima s drugom drž ugovornicom potvrđenu tzv. generalnu sukcesiju (A,
ČŠ),a pregovorima je određeno koje takve konvencije vežu te države i RH. Sve se to odnosi na međ
ugovore zaključene poslije 1945., ali dijelom i na donesene prije, a u Yu su vrijedili na osnovi međ
kontinutiteta te države.

17. Navedite sve što znate o poveznici redovno boravište?

Lex firmae habitationis i lex residentiae habitualis – poveznica redovno boravište upućuje na pravo
redovnog boravišta (lex firmae haitationis)
Postojanje redovnog (uobičajenog) boravišta pretpostavlja slijedeće: da boravak traje duže vremena,
bilo da je već trajao ili da će prema okolnostima slučaja još duže vremena trajati, što dovodi do toga
da takva osoba ima u takvoj državi težište životnih odnosa. Smatra se vrstom činjeničnog prebivališta,
od pojma prebivališta ralikuje se: u nekim poretcima osoba može imati više prebivališta, a ne boravišta,
kod boravišta se voljni čin (animus manendi) pretpostavlja, i nesposobne osobe mogu imati samo
redovno boravište.
Smatra se da boravište mora trajati najmanje 6 mjeseci da bi postalo redovno. Pored uloge poveznice
kolizijskog pravila, redovno boravište je sve važnije u unificianom mpp za određivanje nadležnosti
sudova države redovnog boravišta. Pa ipak, taj se pojam samo iznimno određuje u zakonskoj definiciji.
(mađarski zakon, švicarski, belgijski). Do široke primjene te poveznice dolazi nakon 2svj.rata u raznim
međunarodnim ugovorima, kao i nekim kodifikacijama mpp. Ušla je u hrv pravo preko HK.

18. Navedite sve unutrašnje izvore mpp-a koji su trenutno na snazi?

1. Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991.

- bivši savezni ZRS iz 1982. koji je hrv. Zakonom o preuzimanju ZRS od 26.6.1991. postao hr

2. Zakon o mjenici 1946. – 1994. donesen je hrvatski ZM
3. Zakon o čeku iz 1946. – 1994. donesen je hrvatski ZČ
4. Zakon o pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi 1977, prestao važiti od PZ iz 2004.
5. Zakon o obveznim i osnovnim materijalnopravnim odnosima u zrač. Plovidbi 1977.

- Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnoj plovidbi donesen 1998.

6. Zakon o parničnom postupku 1976.

- Zakon o preuzimanju ZPP iz 1991.

7. Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju ili likvidaciji iz 1989.

- Zakon o preuzimanju tog zakona 1991. i pročišćeni tekst iz 1994.

8. Novi Stečajni zakon 1996.
9. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 1996.
10. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja 2003.
11. Zakon o arbitraži iz 2001.
12. Zakon o zaštiti potrošača iz 2003.

www.nasciturus.com

Mjerodavno pravo po kojem se prosuđuje glavni predmet općenito se naziva lex causae. U hrvatskom
zakonodavstvu se govori o: a)pravu prema kojem se ocjenjuju glavna prava i obveze, b)pravu koje je
mjerodavno za odnos u cijelosti, c)pravo koje se primjenjuje za sadržaj pravnog posla. Najadvekvatniji
izraz je: pravo koje uređuje glavni predmet. Lex causae mjerodavno je samo za sadržaj pravnog posla.
ZRSZ: opći dio: čl.8:za zastaru je mjerodavno pravo koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla, tj pr
radnju, posebni dio: čl. 25:za akcesorni pravni posao, ako nije drukčije određeno, primjenit će se pravo
mjerodavno za glavni pravni posao.

24. Objasnite načelo IURA NOVIT CURIA u kontekstu njegove primjene po ZRSZ?

Čl. 13.: Sud ili drugi nadležni organ po službenoj će dužnosti utvrditi sadržaj stranog mjerodavnog
prava.Polazi se od pretpostavke da domaći organ primjene ne može poznavati sve svjetske poretke, pa
se propisuje suradnja organa primjene sa strankama, odnosno sa nadležnim državnim tijelom, sve radi
utvrđenja sadržaja mjerodavnog stranog prava. Načelo znači sud poznaje pravo. Ako pravosudno tijelo
ne poznaje strano pravo, mora po službenoj dužnosti upoznati i utvrditi njegov sadržaj, koristeći se pri
tome svim dopuštenim pravnim sredstvima (suradnja stranaka, mišljenja svjedoka, vještaka, obavijesti
određenih državnih organa).

25. Navedite 2 kolizijska pravila koja su primjer za potpunu kumulaciju?

Čl.35st2: Ako su bračni drugovi državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod
braka mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.
Čl.44st2: Ako su usvojitelj i usvojenik državljani različitih država, za uvjete zasnivanja usvojenja i
prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.

26.

Navedite 2 potpuna kolizijska pravila iz ZRSZ i preoblikujte ih u:
a) nepotpuna kolizijska pravila koja upućuju samo na primjenu domaćeg prava?
- za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe koja ima državljanstvo RH mjerodavno je pravo
države čiji je ona državljanin – personalni kriterij
-za ugovore što se odnose na nekretnine koje leže u RH, isključivo je mjerodavno pravo države
na čijem se teritoriju nalazi nekretnina – teritorijalni kriterij
b) nepotpuna kolizijska pravila koja upućuju samo na primjenu stranog prava?
- za pravni i poslovnu sposobnost fizičke osobe koja ima državljanstvo strane države mjerodavno
je pravo države čiji je ona državljanin – personalni kriterij
- za ugovore što se odnose na nekretnine koje leže u inozemstvu, isključivo je mjerodavno pravo
države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina – teritorijalni kriterij

27.

ZRSZ – višestruko državljanstvo?
Čl.12.st1: Ako osoba koja je državljanin RH ima i državljanstvo neke druge države, za primjenu ovog
zakona smatra se da ima samo državljanstvo RH. Dakle, vladajuće je mišljenje da takvu osobu treba
tretirati kao da ima samo domaće državljanstvo. Ukratko rečeno, u sukobu između domaćeg i stranog
državljanstva daje se prednost domaćem državljaninu pred tijelima državne vlasti RH.
Čl.12st2:Ako osoba koja nije državljanin RH ima dva strana državljanstva ili više stranih državljanstava
za primjenu ovog zakona smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima
prebivalište, a u nedostatku toga da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i s kojoj je u
najbližoj vezi.

28. Navedite kolizijska pravila, sadržana u ZRSZ koja kao mjerodavno pravo određuju lex loci actus,

odnosno lex loci solutionis?
Lex loci actus – čl.31: Oporuka je valjana u pogledu oblika ako je pravovaljana po jednom od ovih
prava: po pravu mjesta gdje je oporuka sastavljena..
Lex loci solutionis – pravo mjesta ispunjenja, izvršenja: čl. 23: Pravo mjesta gdje se stvar mora predati
mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu drukčije dogovorile, za način predaje stvari i za mjere koje
treba poduzeti ako se odbije preuzimanje stvari..

29. Je li zastara, u smislu ZRSZ, procesnopravni ili materijalnopravni institut? Objasnite vaš odgovor?

Čl.8: Za zastaru mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla, odnosno
pravne radnje. Taj članak polazi od koncepcije da je zastara institut materijalnog prava i zbog toga je
za zastaru mjerodavno pravo kao i pravo mjerodavno za sadržaj pravnog posla. To je primjena legis
causae glede zastare. Kao pravni institut zastara je prema našoj teoriji predmet izučavanja

građ mat prava. U angloameričkom pravu je zastara procesnopravni fenomen, pa vrijedi zakon suda
lex fori.

30. Fraus legis?

Čl. 5. ZRSZ: Ne primjenjuje se pravo strane države koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ovoga
ili drugoga zakona ako bi cilj njegove primjene bio izbjegavanje primjene prava RH.
To predstavlja iznimku od načelne primjene stranog prava. O zaobilaženju zakona u mpp govorimo
kada stranke nastoje namjerno izbjegnuti primjenu redovito mjerodavnog prava, na način što
svojevoljno mijenjaju državljanstvo, domicil ili neku sličnu poveznicu u kolizijskim pravilima kako