Upotreba tipičnih neorganskih jedinjenja ugljen-dioksida, azota i kiseonika u prehrambenoj industriji
Upotreba tipičnih neorganskih jedinjenja ugljen-dioksida,
azota i kiseonika u prehrambenoj industriji
Profesor: Miloš B. Rajković
Student: Milan Miletić 12/10
April, XXIII
Specijalističke studije
•
SADRŽAJ
•
Sastav atmosfere................................................ ............................................................. ...3
•
Dobijanje gasova .................................................................................................................5
•
Linde-Klodov postupak.........................................................................................................6
•
Membranski postupak..........................................................................................................7
•
Parametri kvaliteta gasova..................................................................................................8
•
Tretman vode za piće...........................................................................................................9
•
Ozon....................................................................................................................................11
•
Regeneracija jonoizmenjivačke smole............................................................................ ...14
•
Otpadne vode.....................................................................................................................15
•
Suvi led...............................................................................................................................17
•
Kriogeno zamrzavanje........................................................................................ .......... 19
•
Sladoled..............................................................................................................................20
•
Zamrzavanje raspršivanjem ili umakanjem.........................................................................21
•
MAP....................................................................................................................................22
•
Materijali za pakovanje i mašine.........................................................................................24
•
Gurment..............................................................................................................................27
•
Meso...................................................................................................................................28
•
Riba i morski plodovi...........................................................................................................30
•
Pekarski proizvodi...............................................................................................................32
•
Skladišta žitarica..................................................................................................................34
•
Gasovi u industriji vina.........................................................................................................35
•
Kafa......................................................................................................................................37
•
Ulja i masti............................................................................................................................38
•
Čips......................................................................................................................................39
•
Voće.....................................................................................................................................40
•
Koštunjavo voće...................................................................................................................42
•
Suvo voće,povrće i začini....................................................................................................43
•
Mlečni proizvodi....................................................................................................................44
•
Gazirana i negazirana pića...................................................................................................45
•
Laboratorijska primena.........................................................................................................48

•
Upravo ova ideja je omogućila niz inovacija u oblasti čuvanja hrane. Gas kog najviše ima
u atmosferi je
•
Azot.
On je bez boje,mirisa i ukusa.Na sobnoj temperature ne reaguje
•
sa drugim supstancama pa za njega kažemo da je slabo reaktivan-inertan.Slabo se
rastvara u vodi.
•
-Kiseonik
je drugi po redu gas kog najviše ima u atmosferi. Neophodan je za život svih
živih organizama (izuzev anaerobnih bakterija).Učestvuje u ćelijskom disanju u kom se
hemijske veze iz molekula bogatih energijom,pretvaraju u energiju za životne procese.
Odgovoran je za razvoj aerobne mikroflore i za oksidaciju nekih hranljivih sastojaka
(vitamini, lipidi) što dovodi do gubljenja hranljive vrednosti i promene boje kao i pojave
neprijatnih mirisa. Međutim, njegovo prisustvo je neophodno da bi se očuvala crvena
boja mesa, određeni vitalni mikroorganizmi (tipično za mlečne proizvode) i sprečio rast
anaerobnih mikroorganizama.
•
Jednačina oksidacije teče na sledeći način:
•
C6H12O6 + 6O2 6CO2 + 6H2O + Energ( ATP)
→
•
Kada ovom procesu izuzmemo kiseonik, neće doći do razgradnje organske materije.
•
-
Ugljen dioksid
je nus proizvod ove reakcije sagorevanja.Ćelije se trude da ga se
oslobode.Njegovim nagomilavanjem inhibira se rad ćelije.
•
Kada poremetimo odnos ovih najvažnijih gasova, stvaranjem izmenjene atmosfere
•
(
MAP -Modified Athmosphere Packaging
),
inaktivira se proces disanja.
Dobijanje gasova
i
se vrši rektifikacijom tečnog vazduha na temperaturi ispod -185°C,
ili membranskim postupkom,
U industrijskim razmerama se obavlja sledećim metodama:

b)
membranskim postupkom, koji je
zasnovan na selektivnom propuštanju molekula gasa
(u zavisnosti od veličine) kroz pore membrana.
•
Metoda se zasniva na različitoj veličini molekula i različitoj ravnoteži adsorpcije. Imamo dva
povezana tornja za adsorpciju ispunjena odgovarajucim adsorbensom. U prvi toranj se uvodi
komprimovani gas, vrši se adsorpcija, zatim se neadsorbovani gas uvodi u drugi toranj
zajedno sa novom količinom komprimovanog vazduha. U tom drugom tornju se ponovo vrši
adsorpcija, a za to vreme se u prvom adsorbovani gas desorbuje i odvodi kao čist.
Neadsorbovani gas iz drugog tornja se uvodi u prvi zajedno sa novom količinom
komprimovanog gasa i tako u krug.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti