SEMINARSKI RAD

TEMA:

JP Aerodrom “Nikola Tesla”

PREDMET: Upravljanje javnim sektorom 

PROFESOR: 

STUDENT:      

 2026. godine-

SADRŽAJ :

1.

Uvod

3

2.

Geografski podatci aerodroma

4

3.

Ime aerodroma

5

4.

Istorija aerodroma

6

5.

Službe aerodroma

10

6.

Analiza četvorogodišnjeg poslovanja JP “Nikola Tesla”           
12

           

           7.

Analiza poslovanja JP „Nikola Tesla“ u 

2006.godini

15

8.

Vođenje aviona i oprema za sigurno letenje

          

19

2

background image
background image

Aerodrom Nikola Tesla Beograd 

IATA

: BEG - 

ICAO

: LYBE

Sažetak

Vrsta aerodroma

Međunarodni

Operater

JP Aerodrom Nikola Tesla

služi

Beograd

Visina AMSL

332 ft (102 m)

Koordinate

44°49′06″N, 020°18′33″E

Runways

smer

dužina

površina

ft

m

12/30

11.155 3.400

Asfalt

2. 

   GEOGRAFSKI

 

    PODACI

 

    AERODROMA

 

 

Koordinate geografskog položaja WGS-84

Mesto na -{AD: 444909, 78N 0201825, 44E / 122° GEO/ 1500 m}- od - 
THR 12

Pravac   i   udaljenost   od   grada:   -{275   °   GEO,   18   km}-   od   glavne 
železničke stanice u Beogradu

Nadmorska visina: 98 -{m}-

4

background image

Prosečna temperatura: 27°-{C}- 

Godišnja promena: 3°E (2000) / +4.7`

Tip dozvoljenog saobraćaja: -{IFR / VFR}-

Vremenska referenca: leto (mart—sept.) -{UTC+2}-, zima (okt.—feb.) -
{UTC+1}-

Radno vreme aerodroma: 05:00 - 23:00 -{LT}-

3. IME AERODROMA

Vlada   Republike   Srbije  je  2.   februara  2006.   godine   odobrila   Javnom 
preduzeću   Aerodrom   "Beograd"   da   promeni   ime   u   Aerodrom   "Nikola 

5

background image
background image

4.   

   ISTORIJA AERODROMA

 

 

Priča   o   JP   Aerodrom   Beograd   -   „Nikola   Tesla“   počinje   još   davne  1910. 
godine. Od tada do danas, letilište je menjalo lokaciju, raslo i razvijalo se. 

1) Banjica 1910. godine
 

Prvo   letilište   u   Beogradu   nastalo   je   krajem   1910.   godine   na   vojnom 
vežbalištu   u   predgrađu   Banjica.   Ovde   su   letenje   avionom   prikazivali 
pioniri avijacije — Simon, Maslenikov, Vidmar i Čermak.

Početkom 1912. godine, na Banjici je podignut prvi drveni hangar za avione 
namenjen   ratovanju   sa   Turskom.   Dve   godine   kasnije   na   Banjici   se 
stacionira srpska aeroplanska eskadrila i balonska četa. 

Banjički   aerodrom   korišćen   je   i   posle   prvog   svetskog   rata   za   potrebe 
poštanskog saobraćaja na relaciji Skoplje — Niš — Beograd — Novi Sad i 
Beograd—Sarajevo—Mostar. 
U blizini mesta gde se nalazio ovaj aerodrom danas je Vojno-medicinska 
akademija (VMA).  
  
 

7

Želiš da pročitaš svih 28 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Slični dokumenti

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.