Carl Gustav Jung, kolektivno nesvjesno i
suvremene teorije
www.BesplatniSeminarskiRadovi.com
1
1. Uvod........................................................................................
з
2. Carl Gustav Jung i kolektivno nesvjesno
2.1. Carl Gustav Jung......................................................................
4
2.2. Kolektivno nesvjesno................................................................
6
2.3. Struktura psihe i odnos sa kolektivno nesvjesnim....................
7
2.3.1. Persona.......................................................................
8
2.3.2. Ja.................................................................................
9
2.3.3. Svijest..........................................................................
9
2.3.4. Individualno nesvjesno.................................................
9
2.3.5. Sadržaj kolektivno nesvjesnog i arhetipovi................
10
2.3.6. Anima i animus...........................................................
11
2.3.7. Sjena..........................................................................
11
2.3.8. Jastvo........................................................................
11
2.4. Epilog drugog poglavlja...........................................................
1з
3. Fizika kolektivno nesvjesnog
3.1. Slijepa ulica kvantne fizike......................................................
14
3.2. Kvantni vakuum.......................................................................
15
3.3. Zapis kolektivno nesvjesnog u kvantnom vakuumu................
16
3.4. Torus i Implozijska fizika.........................................................
17
3.5. Epilog trećeg poglavlja............................................................
18
4. Biologija kolektivno nesvjesnog
4.1. Hologramsko pamćenje..........................................................
19
4.2. DNK kao komunikator.............................................................
20
4.3. Epilog četvrtog poglavlja.........................................................
21
5. Fizika Jastva
5.1. Analogija torusa i Jastva..........................................................
22
6. Zaključak.............................................................................
26
7. Literatura..............................................................................
27
1. Uvod
2
Jungova autobiografija
1
otkriva zanimljivost njegova djela. Rođen je 26. srpnja 1875. godine
u švicarskom selu Keswill, ali od četvrte godine živi s roditeljima u Baselu. Djetinjstvo
obilježava egzistencijalnim pitanjima koji se očituju u zanimljivim unutarnjim doživljajima npr.,
dok je sjedio na kamenu ukopanom na jednoj kosini, započeo je izmišljenu igru.
«Ja sjedim
na ovom kamenu i on se nalazi ispod mene»
2
,
zatim bi kamen preuzeo Ja,
«Ja ležim ovdje
na ovoj kosini, a on sjedi na meni»
3
.
Niknulo je pitanje,
«Jesam li ja onaj koji sjedi na
kamenu, ili sam ja kamen na kojem sjedi on».
Drugi primjer je izrada malenog čovječuljka,
obojenog u crno, obučen vunenim kaputom, koji je boravio na zabranjenom tavanu u krevetu
napravljenom u školskoj pernici. Čovječuljak je ležao pored njegovog duguljastog kamena
kojeg je Jung izvadio iz Rajne te vodenim bojicama podijelio na gornju i donju polovicu.
Figurica je prvo nastojanje za izražavanjem
tajne. Tajna
je bila ključ njegova djetinjstva te je
on neprestano bio u potrazi za njom. Doduše,
tajna
se nije mogla izraziti, ali on je jasno
osjećao da postoji nešto
«veoma tajanstveno o čemu ljudi ne znaju
4
». Beskonačnu
potencijalu tajne, Jung je otkrivao tokom života. Godine unutar njegove psihijatrijske
djelatnosti su prolazile naslučivajući smisao shizofrenije. Osjećao je dubinu simptoma
shizofrenije usprkos tadašnjoj (a i današnjoj) psihijatrijskoj ignoranciji. Famozan i legendaran
odnos sa Freudom prekinut je
tajnom.
Freuda je više od istine zanimalo vodstvo kao
autoriteta nad psihoanalitičkom seksualnom dogmom te nije bio u stanju pratiti Jungove ideje
koje su izlazile iz dječačke tajne nadilazeći psihoanalizu. Njegove su ideje poprimale
mističan, okultan karakter. Godine 1913. Jung i Freud prekinuli su svaki kontakt. Junga su
kolege odredom napuštali, njegova knjiga je proglašena bezvrijednom, a on mistikom. Jung
je znao da će ga
tajna
uvijek nositi u usamljena područja gdje ga drugi neće htjeti i moći
pratiti. Ovaj raskid je rezultirao kaotičnim stanjem odkojeg se konačno i oporavio. Misterija je
dosegla vrhunac 1916.g. kada je
tajna
imala potrebu da izađe na vidjelo. Jungova obitelj i
posluga su bili ushićeni onime što se počelo događati na njihovom imanju. Jung je osjećao
nemir i zloslutno ozračje. Zvono je počelo mahnito zvoniti, napetost se mogla dotaknuti. Jung
je rekao
«Čitava je kuća bila puna kao da se u njoj nalazi gomila naguranih duhova»
5
.
Jung
se drhteći pitao što se događa, a rezultat pitanja je djelo Septem Sermones ad Mortuos
6
.
Djelo je napisao gnostički pisac Bazilid (2. st.) kojeg je Jungovo nesvjesno reproduciralo.
Septem sermones sadrži nit kojom će Jung biti vođen tokom života. Propovjedi sadrže
učenje o vječnom i beskonačnom ništavilu i punoći - Pleromi, odnosu sa Creaturom,
principima individuacije te đavlu i bogu Abraxsasu. Vrijedno i zanimljivo djelo je njegova
tajna
1
Jung C.G., Sjećanja, snovi, razmišljanja, Zagreb: Fabula Nova 2004
2
Isto, str 42.
3
Isto, str 42.
4
Isto. str 45
5
Isto str. 263
6
Jung, C.G., Sedam propovjedi mrtvima,. Zagreb: TELEdisc, 2000
4
koju je objavio nakon oklijevanja pod pseudonimom gnostika Bazilida iz Aleksandrije.
Postmortalno je objavljeno da on stoji iza djela.
Jung je tokom svoga života aktivno
proučavao svoj bogati svijet te je među svojim
pacijentima primjećivao simbole, snove i iskustva
koja su do najmanjeg detalja povezane sa
principima koje je
nalazio unutar sebe. Vremenom i aktivnim
studiranjem mistike, alkemije, okultizma, religije,
mitologije, filozofije itd. došao je do zaključka da je
psiha povezana sa izvorom koji
je univerzalan za svakog pojedinca. Npr. kod fizičara Wolfganga
Paulia koji je tražio pomoć od Junga te postao njegov kolega u istraživanju fizike i psihe,
pojavila se slika u snovima, tzv. Svjetski sat (vidi sliku 1.). Jung je otkrio povezanost sa
alkemijskim i kabalističkim sustavima. Zapanjujuća podudaranja koje je Jung
zamjećivao još od rada se shizofrenim pacijentima, dovela su ga do teze o kolektivnom
nesvjesnom. Kroz daljnja istraživanja i privatnu praksu je ustanovio i oblikovao
analitičku psihologiju ujedinjujući teoriju i praksu.
Carl Gustav Jung je ostavio iza sebe bogato nasljeđe autentičnog znanja i
istraživanja za kojeg u konvencionalnoj psihologiji i psihijatriji nema
istinskog razumijevanja. Unatoč tome, on je jedan od najznačajnijih istraživača psihe,
preciznije rečeno,
tajne
o ljudskoj psihi.
2.2. Kolektivno nesvjesno
Ispod sloja individualno
nesvjesnog nalazi se gotovo
beskonačno polje kolektivne psihe.
Kolektiv sadrži povijest (i budućnost)
psihičkog sadržaja na razinama
individue, obitelj, plemena, nacije,
etniče skupine, ljudskih te
životinjskih prapredaka. (vidi sl. 2).
Isto kako tijelo ima svoju povijest
5
8
Nacrtao Byers-Brown; Peat., F.D., Sinkronicitet, Čakovec: Dvostruka Duga 2000 str. 27
San je moguće interpretirati na mnogo razina. Ugl. Jung je sliku uzeo kao primjer višerazinske mandale
Slika 1. Paulijev
svjetski sat
8
2. prikaz sustava kolektivno
nesvjesnog
sveučilišta
diljem
svijeta
koji
su
spojeni
na
glavno
računalo
na
Princeton-u.
Rezultat
je
bio
značajno
odstupanje
slučaja
u
RNG-a
prije
događanja
11.rujna
Slika 3. Zapis
RNG
uređaja 11.9.2001.
12
2 001. g. (vidi sl.3) Dakle, polje
kolektivno nesvjesnog uronjenog u polje akaše/ etera/ astrala je u konstantnoj interakciji
sa čovjekom.
2.3. Struktura psihe i odnos sa kolektivno nesvjesnim
Jung je tvrdio da je nemoguće potpuno spoznati psihu. Jedan dio nje je uvijek
nesvjestan. Preciznije rečeno, jedan dio nje je uvijek uronjen u kolektivno nesvjesno koji
poput potoka teče nakupljajući se na brani psihološke strukture.
Jungova teorija obuhvaća širok spektar psihe. On je prvi znanstveno zakoračio u trans-
personalno. Prvi velikan koji se usudio šokirati kolege odlaskom u duboke slojeve psihe
gdje je ležalo carstvo kolektivno nesvjesnoga. Prateći sebe i svoje pacijente razradio je
strukturu psihe daleko proširujući dotadašnje konvencionalne uvide. Na slici 4. je
prikazana Jungova struktura psihe uronjena u akašu/ eter/ astral.
2.3.1. Persona
Izvorno značenje grčke riječi
persona znači maska. Ona je
kompromis između unutarnjeg i
vanjskog svijeta. Približno
odgovara Freud-ovom egu.
Temelj persone je već sa 5-6
godina utvrđen. Uloga koju smo
preuzeli od društva zauzima
bitno mjesto u personi. Dojam o
7
http://noosphere.princeton.edu/
,13. travanj.2008.
Ovo se uobičajno naziva telepatija (grč. tele -. daleko, grč. patos - osjećaj - «komunik. osjećajima»)
Nelson, R.
Sep.11
2001: Exploratory and Contextual Analyses,
http://noosphere.princeton.edu/terror.html
13. travanj 2008.
Slika 4. Jungova struktura psihe (u
budnom stanju)
1
3
