Zaštita sabirnica
1
SADRZAJ
1. Uvod……………………………………………………………........................................ 2
2. Zastita sabirnica………………………………………………………………………...... 3
3. Zastita sabirnica bez koriscenja posebnih sabirnickih zastita……………………………..4
4. Prekostrujna zastita sabirnica……………………………………………………………...4
5. Zastita sabirnica distantnim relejima instalisanim u susednim cvorovima………………..5
6. Zastita sabirnica distantnim relejima insatlisanim u istom cvoru…………………………6
7. Zastita jednostrukih sabirnica posebnim sabirnickim zastitama………………………….7
8. Visokoomska diferencijalna zastita sabirnica…………………………………………….8
9. Nisko ili srednjeomska stabilizovana diferencijalna zastita sabirnica…………………9-10
10. Staticka diferencijalna zastita sabirnica………………………………………..…10,11,12
11. Zastita poduzno sekcionisanih jedostrukih sabirnica………………………………...13-14
12. Zastita visestrukih sabirnica……………………………………………………….…15-16
13. Zakljucak………………………………………………………………………………...17
14. Literatura……………………………………………………………………………...…18
2
UVOD
Sabirnice omugucavaju medjusobno povezivanje razlicitih elemenata sistema.Spojni
provodnici sluze za povezivanje generator I transformatora sa sabirnicama ili
medjusobno.Sabirnice i spojni provodnici mogu biti izvedeni ok krutih provodnika (krute
sabirnice) I uzadi (uzaste sabirnice). Kruti provodnici se koriste za napone do 35kV . Provodnici
su neizolovani od bakra ili najcesce su pravougaonog oblika a mogu biti cevni, kruzni , L-profil I
U-profil. Kruti provodnici su najcesce simetricno rasporedjeni u horizontalnoj ili vertikalnoj
ravni, A moze I u kosoj ravni ili u uglovima trougla. Presek krutih provodnika se bira na osnovu
zagrevanja u trajnom pogonu. U slucaju kada su radne struje veoma velike , faze se izvode iz dva
ili vise provodnika manjeg preseka i na taj nacin se formira paket provodnika po fazi. Minimalno
rastojanje izmedju provodnika unutar paketa jednako je sirini jednog provodnika radi boljeg
hladjenja a takodje je bolje i provodnik postavljati u horizontalnoj ravni nego u vertikalnoj.
Provodnici se mogu I obojiti radi boljeg odvodjenja toplote a time se jasnije uocavaju I razlikuju
faze provodnika. Uzaste sabirnice se izradjuju od aluminijuma-celicnih provodnika (AL
¿
Cel) za
napone do 110kV. Postavljaju se u horizontalnoj ravni. Presek uzastih provodnika se bira na
osnovu zagrevanja u trajnom pogonu.U slicaju kada su radne struje veoma velike ili se jednim
provodnikom ne moze izbeci koroba, faze se izvode iz vise provodnika, odnosno sa
provodnicima u snopu. Sabirnice se mogu spajati uzduzno pod nekim uglom (najcesce pravim)
ili u obliku slova T pomocu vijaka,podloski I navrtka.

4
ZASTITA SABIRNICA BEZ KORISCENJA POSEBNIH SABIRNICKIH ZASTITEA
Za zastitu sabirnica na kojima se moze dozvoliti izvesno trajanje kvara, mogu se iskoristiti
postojece zastite elementa koji su vezai za te sabirnice. Na sabirnicama distributivne mreze
( 10,20 i 35)kV i na nekim sabirnicama 110kV mreze ( to su sabirnice sa umerenima strujama
kratkog spoja ) , kvarovi ne moraju da se iskljucuju ekstremno brzo. Postoje vise varijanta za
realizaciju sabirnickih zastita postojecim zastitama u postrojenju. Te varijante su uslovljene
postojecim zatitama elemenata koji su vezani na sabirnicam..
PREKOSTRUJNA ZASTITA SABIRNICA
U srednje naponskom distributivnim radijalnima i transformatorskima stanicama nejcesce se
za zastitu vodova koriste prekostrujne zastite . Te zastite je moguce iskoristiti za zastitu
sabirnica sa pasivnim odvodom, kao sto je prikazano na Sl.6.1. Da bi se ovakva zastita sabirnica
mogla realizovati prekostrujni releji (1,3 i s) moraju biti dvokontaktni . Prvi kanal ( desni
kontakti na sl.6.1. ) ima definisano vreme reagovanja a drugi ( levi kontakt na sl. 6.1 ) je bez
vremenskog kasnjenja ( brzi prekostrujni relej 0). Potrebno je razlikovati kratak spoj na sabirni
cam od kratko spoja na nekim od odvoda.Zastita sabirnica zasniva se na blokiranju brze
prekostrujne zastite aktivnog dovoda ( obicno je je to transformator ) brzim prekostrujnim
relejima, sa mirnim kontaktima, pasivnih odvoda. Na Sl.6.1. prikazana su samo dva pasivna
odvoda ,mada ih moze biti proizvoljan broj . Ako se kvar desi na nekim od pasivnih odvoda,brze
prekostrujnih releja toga odvoda blokirace vremenski relej (2) , zbog toga brza prekostrujna
zastita aktivnog dovoda na moze da iskljuci svoje prekidac. Kvar se eliminise posle isteka
vremena definisanog na prekostrujni relej pasivnih odvoda nece reagovati .Vremenski relej (2)
nece biti blokiran i kvar iskljucuje brzi prekostrujni relej (1) aktivnog dovoda posle isteka
vremena definisanog na vremenskom releju (2). Vremenski relej (2) je neophoda da bi se prvi
kvar na pasivnom odvodu sprecilo reagovanje brze zastite dovoda pre nego shto brzi relej
odvoda izvrsi blokiranje. U praksi se za prekostrujnu zastitu sabirnica koriste prekostrujni releji
na sekundarnoj strani energeckog transformatora jer je tesko podesiti brzi prekostrujni relej kada
iza velike reaktanse transformatora (desetak i vise oma). S druge strane distributivne
transformatori su mahom regulacioni te bi mrtva zona brzog prekostrujnog releja bila jako
varijabilna. Ppekostrujnom zastito postizu se vremena iskljucenja kvarova na sabirnicama od
(0,2 do 0,3)s.
5
ZASTITA SABIRNICA DISTANTNIM RELEJIMA INSTALISANIM U SUSEDNIM
CVOROVIMA
Ako se vodovi mreze stite distantnim zastitama, sabirnicam nekog cvora mreze mogu se
zastita drugim stepenima distantnim zastitama, sabirnice nekog cvora moze mogu se zastititi
drugim stepenom distantne zastita insatalisanim susednim cvorovima mreze, kao sto su je
prikazano na sl.1.1. Kod ovakve sabirnice se tretiraju kao deo dolazecih vodova iz okolnih
postrojenja, koji se stite drugim stepenima distantnih zastita. Vreme reagovanja drugog stepena
distantnih zastita krece se u opsegu od ( 0,2 do 0,6)s. Kod dvostrukog sistema sabirnica, spoljnih
spjnim poljem,kvar na jednom sistemu izazvao bi ispad i drugog sistema sabirnica. Da bi se ovo
sprecilo u spojno polje ugradjuje se brza prekostrujna zastita,koja kod kvara na jednom sistemu
sabirnica izvrsi razdvajanje sabirnica pre nego sto deluju drugi stepeni distantnih zastita. Tako se
postize da distantne zastite izbace samo sistem sabirnica pogodjen kvarom...
Sl.11 Zastita sabirnica distantnim relejima instalisanim u susedni cvorovim mreze; 1 do 8- distantne zastite; SP- spojno polje ; 9-
brzi prekostrujni relej u SP; S-sabirnice.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti