1

SADRZAJ

1. Uvod……………………………………………………………........................................ 2
2. Zastita sabirnica………………………………………………………………………...... 3
3. Zastita sabirnica bez koriscenja posebnih sabirnickih zastita……………………………..4
4. Prekostrujna zastita sabirnica……………………………………………………………...4
5. Zastita sabirnica distantnim relejima instalisanim u susednim cvorovima………………..5
6. Zastita sabirnica distantnim relejima insatlisanim u istom cvoru…………………………6
7. Zastita jednostrukih sabirnica posebnim sabirnickim zastitama………………………….7
8. Visokoomska diferencijalna zastita sabirnica…………………………………………….8
9. Nisko ili srednjeomska stabilizovana diferencijalna zastita sabirnica…………………9-10
10. Staticka diferencijalna  zastita sabirnica………………………………………..…10,11,12
11. Zastita poduzno sekcionisanih jedostrukih sabirnica………………………………...13-14
12. Zastita visestrukih sabirnica……………………………………………………….…15-16
13. Zakljucak………………………………………………………………………………...17
14. Literatura……………………………………………………………………………...…18

2

UVOD

              Sabirnice omugucavaju medjusobno povezivanje  razlicitih elemenata sistema.Spojni 
provodnici   sluze   za   povezivanje   generator   I   transformatora   sa   sabirnicama   ili 
medjusobno.Sabirnice i spojni provodnici   mogu biti izvedeni ok krutih provodnika   (krute 
sabirnice) I uzadi (uzaste sabirnice). Kruti provodnici se koriste za napone do 35kV . Provodnici 
su neizolovani od bakra ili najcesce su pravougaonog oblika a mogu biti cevni, kruzni , L-profil I 
U-profil. Kruti provodnici su najcesce simetricno rasporedjeni u horizontalnoj ili vertikalnoj 
ravni, A moze I u kosoj ravni ili u uglovima trougla. Presek krutih provodnika se bira na osnovu 
zagrevanja u trajnom pogonu. U slucaju kada su radne struje veoma velike , faze se izvode iz dva 
ili vise provodnika manjeg preseka i na taj nacin se formira paket provodnika po fazi. Minimalno 
rastojanje izmedju provodnika unutar paketa jednako je sirini jednog provodnika radi boljeg 
hladjenja a takodje je bolje i provodnik postavljati u horizontalnoj ravni nego u vertikalnoj. 
Provodnici se mogu I obojiti radi boljeg odvodjenja  toplote a time se jasnije uocavaju I razlikuju 
faze provodnika. Uzaste sabirnice se  izradjuju od aluminijuma-celicnih provodnika (AL

¿

Cel) za 

napone do 110kV. Postavljaju se u horizontalnoj ravni. Presek uzastih provodnika se bira na 
osnovu zagrevanja u trajnom pogonu.U slicaju kada su radne struje veoma velike ili se jednim 
provodnikom   ne   moze   izbeci   koroba,   faze   se   izvode   iz   vise   provodnika,   odnosno   sa 
provodnicima u snopu. Sabirnice se mogu spajati uzduzno pod nekim uglom (najcesce pravim) 
ili u obliku slova T pomocu vijaka,podloski I navrtka.

background image

4

ZASTITA SABIRNICA BEZ KORISCENJA POSEBNIH SABIRNICKIH ZASTITEA

       Za zastitu sabirnica na kojima  se moze dozvoliti izvesno trajanje kvara, mogu se iskoristiti 
postojece zastite elementa koji su vezai za te sabirnice. Na sabirnicama   distributivne mreze 
( 10,20 i 35)kV i na nekim sabirnicama  110kV mreze  ( to su sabirnice  sa umerenima strujama 
kratkog spoja ) , kvarovi  ne moraju da se iskljucuju ekstremno brzo. Postoje vise varijanta za 
realizaciju   sabirnickih   zastita   postojecim   zastitama   u   postrojenju.   Te   varijante   su   uslovljene 
postojecim zatitama elemenata koji su vezani na sabirnicam..

PREKOSTRUJNA ZASTITA SABIRNICA

       U srednje naponskom distributivnim radijalnima i transformatorskima stanicama nejcesce se 
za   zastitu   vodova   koriste   prekostrujne   zastite   .   Te   zastite     je   moguce   iskoristiti   za   zastitu 
sabirnica sa pasivnim odvodom, kao sto je prikazano na Sl.6.1. Da bi se ovakva zastita  sabirnica 
mogla   realizovati   prekostrujni   releji   (1,3   i   s)   moraju   biti   dvokontaktni   .   Prvi   kanal   (   desni 
kontakti na sl.6.1. ) ima definisano vreme reagovanja a drugi ( levi kontakt na sl. 6.1 ) je bez 
vremenskog kasnjenja  ( brzi prekostrujni relej 0). Potrebno je razlikovati kratak spoj na sabirni 
cam od   kratko spoja na nekim od odvoda.Zastita sabirnica   zasniva se   na blokiranju brze 
prekostrujne zastite   aktivnog dovoda ( obicno je je to transformator ) brzim prekostrujnim 
relejima, sa mirnim kontaktima, pasivnih odvoda. Na Sl.6.1. prikazana su samo dva pasivna 
odvoda ,mada ih moze biti proizvoljan broj . Ako se kvar desi na nekim od pasivnih odvoda,brze 
prekostrujnih releja toga odvoda   blokirace vremenski relej (2) , zbog toga brza   prekostrujna 
zastita aktivnog dovoda na moze da iskljuci svoje prekidac. Kvar se eliminise posle   isteka 
vremena definisanog na prekostrujni relej pasivnih  odvoda  nece reagovati .Vremenski relej (2) 
nece   biti   blokiran   i   kvar   iskljucuje   brzi   prekostrujni   relej   (1)   aktivnog   dovoda   posle   isteka 
vremena  definisanog  na vremenskom releju (2). Vremenski relej  (2) je neophoda da bi se prvi 
kvar na pasivnom   odvodu sprecilo reagovanje brze zastite dovoda pre nego shto brzi relej 
odvoda izvrsi blokiranje. U praksi se za prekostrujnu zastitu sabirnica koriste prekostrujni releji 
na sekundarnoj strani energeckog transformatora jer je tesko podesiti brzi prekostrujni relej kada 
iza   velike   reaktanse   transformatora   (desetak   i   vise   oma).   S   druge   strane   distributivne 
transformatori   su   mahom   regulacioni   te   bi   mrtva   zona   brzog   prekostrujnog   releja   bila   jako 
varijabilna. Ppekostrujnom zastito postizu se vremena iskljucenja kvarova na sabirnicama od 
(0,2 do 0,3)s.

5

ZASTITA SABIRNICA DISTANTNIM RELEJIMA  INSTALISANIM U SUSEDNIM 

CVOROVIMA

         Ako se vodovi mreze stite distantnim zastitama, sabirnicam nekog cvora mreze mogu se  
zastita drugim stepenima distantnim zastitama, sabirnice nekog cvora moze   mogu se zastititi 
drugim   stepenom   distantne   zastita   insatalisanim   susednim   cvorovima   mreze,   kao   sto   su   je 
prikazano na sl.1.1. Kod ovakve sabirnice se tretiraju kao deo   dolazecih vodova iz okolnih 
postrojenja, koji se stite drugim stepenima distantnih zastita. Vreme reagovanja drugog stepena 
distantnih  zastita krece se u opsegu od ( 0,2 do 0,6)s. Kod dvostrukog sistema sabirnica, spoljnih 
spjnim poljem,kvar na jednom sistemu izazvao bi ispad i  drugog sistema sabirnica. Da bi se ovo 
sprecilo u spojno polje ugradjuje se  brza prekostrujna zastita,koja kod kvara na jednom sistemu 
sabirnica izvrsi razdvajanje sabirnica pre nego sto deluju drugi stepeni distantnih zastita. Tako se 
postize da distantne zastite izbace samo sistem sabirnica  pogodjen kvarom...

Sl.11 Zastita sabirnica distantnim relejima instalisanim u susedni cvorovim mreze; 1 do 8- distantne zastite; SP- spojno polje ; 9- 

brzi prekostrujni relej u SP; S-sabirnice.

background image

Želiš da pročitaš svih 19 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti