Aktivni bankarski poslovi
PRISTUPNI RAD AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI
SADRŽAJ
Uvod
3
Kjučne reči
3
1. Banke
4
2. Razvoj bankarskih poslova i banaka
4
3. Bankarski poslovi - pojam i vrste
5
3.1. Podela bankarskih poslova
6
4. Ugovor o kreditu
7
5. Aktivni bankarski poslovi
8
5.1. Kratkoročni aktivni bankarski poslovi
9
5.2. Dugoročni aktivni bankarski poslovi
11
2
PRISTUPNI RAD AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI
Zaključak
13
Literatura
13
Uvod
Prema Zakonu o bankama, banka je definisana kao akcionarsko društvo sa
sedištem u Republici Srbiji, koje ima dozvolu za rad od strane Narodne banke
Srbije i obavlja depozite i kreditne poslove, a može obavljati i drugre poslove u
skladu sa Zakonom
.
Bankarstvo je sistem poslovanja, u čijoj se osnovi nalazi interes.
Najvažniji posao banke kao osnovnog subjekta u sistemu bankarstva je ineres
na zajam – što znači da banka daje novac na zajam na određeni vremenski
period a nakon isteka tog perioda dobija novac nazad uz uvećanu vrednost to
jest kamatu. Postoje i drugi poslovi koje banka obavlja ali ovo je suština
bankarstva.
Kjučne reči:
banke, bankarstvo, aktivni bankarski poslovi, krediti, kratkoročni,
dugoročni...
Zakon o bankama i drugim finansijskim organizacijama
3

PRISTUPNI RAD AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI
kreiranjem depozita poznat je u finansijskoj literaturi pod nazivom multiplikacija
kredita.
Usluge koje vrše banke u oblasti plasiranja sredstava dele se u tri grupe:
Individualno bankarstvo,
Institucionalno bankarstvo i
Globalno bankarstvo.
Postiji više kriterijuma za podelu banaka. Ako se kao kriterijum uzme kreiranje i
trgovina finansijskim instrumentima, onda je banke moguće podeliti na:
Univerzalne,
Komercijalne i
2. Razvoj bankarskih poslova i banaka
Prvi bankarski poslovi nastali su već u ranim periodima razvoja ljudskog društva.
Začeci ovih poslova mogu se istoriski pratiti još od 3000 godine pre nove ere, a
sigurniji materijalni dokazi o vrsti i načinu razvoja bankarskih poslova, od VII
veka pre nove ere. U periodu od VII do V veka pre naše ere, u Vavilonu su se
pojavile privatne kuće koje su se bavile pretečom danasnjih bankarskih poslova,
poznati pod nazivom tezaurisanje, a ljudi koji su se njima bavili zvali su se
tezauri. Ti prvi poslovi odnosili su se na organizovano sklanjanje odgovarajuće
robe, obično žita i druge vrste sličnih proizvoda, na čuvanje. Primljenu robu
tezauri su čuvali ili davali dalje u promet na određeni rok i uz odgovarajuće
priznanice o deponovanim proizvodima koje su i same postojale predmet
samostalnog finansiskog prometa za obračune i plaćanje.
U istom razdoblju u staroj Grčkoj bankarski poslovi se razvijaju u okviru čuvenih
hramova,posebno hramova u Efesu na ostrvu Rodos. Pojavom kovanog novca
na ovom tlu javljaju se i prvi privatni menjači i ti poslovi su se nazivali „trapeziti“
a u današnjem smislu reč „trapeza“ označava banku.
U periodu postojanja Rimske imperije stiču se još povoljniji uslovi za razvoj
novčanih transakcija i drugih finansiskih poslova.Lice koje se u Rimskoj imperiji
Prof. dr. Milenko Dželetović
FINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTRUMENTI
Beograd 2008 st.42
Mirko Kulić
FINANSIJSKA TRŽIŠTA
Beograd 2003 st.56 preuzeto iz knige Prof. dr. Milenko
Dželetović
FINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTRUMENTI
Beograd 2008 st.42
Prof. dr. Milenko Dželetović
FINANSIJSKA TRŽIŠTA I INSTRUMENTI
Beograd 2008 st.42
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti