SADRŽAJ:

Predgovor.........................................................................................3
1. Pojam  akcije................................................................................4
2. Karakteristike akcija ...................................................................4
3. Vrste akcija..................................................................................5
4. Izdavanje akcija...........................................................................7
5. Registracija emisije i akcionara i značaj upisa u Knjigu akcija i 
    Centralni Registar hartija od vrednosti.......................................8
6. Prava akcionara...........................................................................8
Zaključak........................................................................................12
Literatura........................................................................................13

PREDGOVOR

Hartije   od   vrednosti   predstavljaju   pismene   isprave   kojima   se   obećava   isplata 

novca, kamate, zarade ili dividende. Hartije od vrednosti u užem smislu su investicioni 
instrumenti. Prilikom kupovine hartije postoji odredjeni rizik ulaganja koji se sa druge 
strane kompenzuje potencijalnom zaradom. 

U grupi hartija od vrednosti svrstane su akcije, obveznice, menice, opcije, itd. 

Ove hartije su izraz ili vlasničkog (akcije) ili indirektno vlasničkog (opcije) ili kreditnog 
(obveznice) aranžmana. 

One   se   prodaju   i   kupuju   na   specijalizovanom   finansijskom   tržištu   tj.   tržištu 

kapitala i predstavljaju najznačajniju grupu finansijskih instrumenata kojima se trguje na 
finansijskim tržištima. 

Prema našim propisima hartije od vrednosti može emitovati Republika, Pokrajina, 

grad,   opština   i   pravna   lica.   Svaka   hartija   od   vrednosti   mora   da   poseduje   određena 
svojstva, odn. mora da je u pisanoj formi, da je u toj ispravi sadržano neko građansko, 
najčešće imovinsko pravo i da je postojanje i ostvarenje imovinskog prava povezano sa 
postojanjem hartija od vrednosti. 

Hartije od vrednosti u savremenom prometu mogu da igraju razne uloge i da se 

pojave kao sredstva plaćanja, kredita ili obezbeđenja potraživanja, itd. 

Akcija ili deonica, kao jedna od hartija od vrednosti koja označava da njen imalac 

ima u imovini društva odredejni osnovni udeo i koja u suštini predstavlja ispravu pomoću 
koje njen vlasnik stiče pravo učešća u raspodeli dobiti akcionarskog društva (dividende) 
jeste predmet ovog seminarskog rada. 

background image

Ipak, člansko pravo u društvu se ne stiče izdavanjem akcija – izdavanje akcija je 

deklarativne prirode. Člansko pravo u društvu se stiče i kad nije predvidjeno izdavanje 
akcija   ili   kada   je   predvidjeno,   a   one   nisu   izdate.   Članska   prava   i   obaveze   se   stiču 
preuzimanjem obaveze unošenja odredjenog uloga u akcionarsko društvo. 

Članska prava i obaveze su u principu jednaka visini učešća u osnovnom kapitalu 

društva. Prenosom akcije prenose se i članska prava u društvu.

Akcije   se   izdaju   na   odredjenu   vrednost.   Nominalni   iznosi   iste   klase   akcija   u 

jednom akcionarskom društvu moraju biti jednaki. Nominalni iznos akcija ne može biti 
ispod zakonom propisanog, dok maksimalni iznosi nisu propisani. Najniža nominalna 
vrednost  akcija  ne može biti manja  od  dinarske  protivrednosti pet evra po  srednjem 
kursu, s tim da se taj iznos zaokružuje do najvišeg broja koji je deljiv sa 10. Akcije sa  
nižim nominalnim iznosom su ništave. Zbir svih nominalnih vrednosti akcija čini osnovni 
(fiksni, trajni) kapital akcionarskog društva. Ostali kapital - rezerve i vanposlovna pasiva 
- nije reprezentovan akcijama.

U   principu,   svaka   akcija   iste   klase   i   iste   nominalne   vrednosti   daje   svakom 

akcionaru ista prava. Izuzetak od ovog prava čine tzv.pluralne akcije, koje su u nekim 
pravnim sistemima dozvoljene. U nekim zemljama, kao što je Kanada ili SAD, obične 
akcije   se   mogu   izdavati   i   bez   nominalne   vrednosti,   ali   i   to   se   može   činiti   samo   u 
izuzetnim situacijama.

Akcije su dugoročne hratije od vrednosti koje imaocu treba da osiguraju trajan 

prihod u vidu dividende. One predstavljaju masovne hartije od vrednosti i po pravilu se 
izdaju u velikom broju, u serijama od po nekoliko hiljda primeraka, mada je moguće da 
akcionarsko društvo ima i samo jednu običnu akciju, kada ima jednog akcionara. Akcije 
pripadaju grupi hartija od vrednosti sa promenljivim prihodom, jer se dividenda isplaćuje 
u   zavisnosti   od   ostvarene   čiste   dobiti   akcionarskog   društva,   za   razliku   od   hartija   sa 
stalnim prihodom kao što su obveznice dugoročnog zajma i blagajnički zapisi ili hartija 
bez prihoda kao što je ček.

Akcija je nedeljiva. Princip nedeljivosti akcija znači da u odnosu na akcionarsko 

društvo akcija predstavlja nedeljivu celinu, bilo da se radi o imovinskim ili upravljačkim 
pravima. Prava koja proizilaze iz akcije akcionar ne može da podeli na dva ili više lica.

U slučaju kada jedna akcija ima više vlasnika, postoji susvojina ili suvlasništvo na 

akciji, vlasnici prema akcionarskom društvu čine jednog akcionara i prava iz akcije se 
vrše preko zajedničkog punomoćnika, a za obaveze iz akcije odgovaraju solidarno.

Princip nedeljivosti akcije znači i da se ne može deliti pravo upravljanja u društvu 

od imovinskog prava. Sa druge strane, princip nedeljivosti akcija ne znači dase akcije ne 
mogu deliti na akcije manje nominalne vrednosti , po odluci skupštine akcionara i izmeni 
osnivačkog akta, čime se opet dobijaju akcije koje imaju svojstvo nedeljivosti. To isto 
važi i za spajanje akcija iste vrste i klase.

3. VRSTE  AKCIJA

Akcije se mogu podeliti u nekoliko grupa.

Prema redosledu izdavanja akcije se dele na:

1 Osnivačke akcije

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti