Slika 2.

 Istorijski razvoj ronjenja na dah je drevna aktivnost koliko i samo čovečanstvo. 

Najstariji arheološki nalaz datira najmanje 500 godina pre Hrista. Korene tzv. Ronilačkog 
sporta potiču iz 1949. godine. 

Slika 3. 

Sportske discipline u ronjenju na dah. Discipline se dele na takozvane bazenske i 

u moru i ukupno ih je osam . Bazenske discipline podrazumevaju: Postizanje i merenje 
određene   dužine;   Vreme   trajanje   apnee.   Morske   discipline   podrazumevaju   merenje 
postignute dubine. Posebno se rangiraju žene i muškarci a postoji i ekipno rangiranje.

Slika 4. 

Bazneske discipline se dele na: 

             - 

Statička apnea (STA)

 - Kod ove discipline cilje je što duže držati dah u stanju 

miraovanja, ležeći na površini vode pri čemu je lice potopljeno u vodi. Može se izvoditi u 
bazenu, jezeru ili moru.

  -  

Dinamička apnea sa perajima (DYN) i bez peraja (DNF)

  - Kod dinamičke 

apnee  je  potrabno   preći   što   veće   rastojanje   roneći  u   horizontalnom   položaju   po   dnu 
bazena. Ronioc može da se kreže kroz vodu pokretima ruku i nogu kao kod prsnog 
plivanja (DNF) ili da vrši potisak kroz vodu pomoću peraja ili monoperaja (DYN).

 - 

Brzinsko ronjenje na dah

 - Ovo je disciplina kod koje je potrebno za što manje 

vremena preroniti zadatu distancu. Izvodi se u bazenu sa ili bez peraja.

Slika 5.  

Ronilačka oprema. Dobra oprema je važan faktor u ronjenju na dah. Dobrom 

roniocu ona je sredstvo koje mu pomaže da sigurnije roni i postiže bolje rezultate. Pod 
ronilačkom opremom spadaju:

- Ronilačko odelo
- Maska
- Peraja
- Pojas sa olovom

Slika   6.  

Ronilačko   odelo

  je   neizostavan   deo   ronilačke   opreme   u   preko   90   posto 

slučajeva, izuzetak su ronjenja u ekstremno toplim vodama na svega nekoliko lokacija 
širom sveta gde ronioci zbog okolnosti koriste samo majice i šorts. Postoji jako puno 
različitih ronilačkih odela, a podela se generalno svodi na dve kategorije. Prva podela je 
po vrsti odela, gde imamo mokra i suva, a druga je po debljini. Postoje i pododela koja se 
koriste u kombinaciji sa odelima, a u narednih nekoliko koraka ćemo se bliže upoznati sa 
svim detaljima.

Ronilačko odelo

 

nam je potrebno iz dva razloga, prvi i osnovni je da se zaštitimo 

od gubitka toplote jer telo u vodi gubi toplotu oko 25 puta brže nego u vazduhu, a drugi 
je mehaničke prirode to jest da nas zaštiti od eventualnih povreda, ogrebotina i uboda 
koje  mogu  nastati  u  eventualnom dodiru  sa  podvodnim svetom.  Sva  ronilačka odela 

imaju pozitivnu plovnost koja zavisi od vrste materijala od koga su napravljena, kao i od 
njegove debljine. Za neutralisanje pozitivne plovnosti i pravilno balansiranje koristimo 
tegove.

Maska   za   ronjenje

 

  služi   da   bi   se   jasno   videlo   pod   vodom,   sastoji   se   od 

temperovanog sigurnosnog stakla bez ili sa dioptrijom, obrazine, okvira i kaiša 

Peraja

  služe da olakšaju kretanje pod vodom i povećaju propulziju - mogu biti sa 

zatvorenim stopalom ili sa otvorenim stopalom, takođe postoje meka, tvrda i polutvrda u 
zavisnosti koliki otpor stvaraju prilikom pokreta pod vodom, isto tako mogu biti za svako 
stopalo po jedno peraje (iz milja kod ronilaca nazvane stereo) ili mono peraja kod kojih 
se oba stopala smeštaju jedno kraj drugog i pokret se vrši sa obe noge istovremeno.

Pojas sa olovom  

-radi se u nekoliko estetski različitih modela, ali u pravilu, na 

tržištu je moguće pronaći modele od 1 do 2.5 kg u rasponu od 0.5 kg. Mogu biti okrugli, 
kockasti ili hidrodinamičko duguljasti, a u novije vrijeme je moguće kupiti i olovnice 
obložene gumom. 

Slika 7. 

Rekordi u statičkoj APNEI

- Nacionalni rekord Srbije kod muškaraca iznosi 9 minuta i 20 sekundi, a drži ga 

Branko Petrović, a postignut je 15.04.2011.godine.

- Nacionalni rekord Srbije kod žena iznosi 5 minuta i 10 sekundi a ostvaren je 

02.04.2011. godine i drži ga Ljubica Trutić.

- Svetski rekord kod   muškaraca iznosi 11 minuta I 35 sekundi, ostvario ga je 

Stefan Mifsud 08.06.2009. godine

- Svetski rekord kod žena iznosi 8 minuta i 23 sekunde ostvarila ga je Natalia 

Molčanova 21.08.2009. godine. 

Slika 8. 

Rekordi u dinamičkoj APNEI sa perajima 

             -

Nacionalni rekord Srbije za muškarce iznosi 157 metara a ostvario ga je Goran 

Pejčić 06.12.2009. 

             -

Rekord Srbije kod žena drži Nataša Bošković a on iznosi 132 metara i ostvaren 

je 02.04.2011.
              -Svetski rekord kod muškaraca drži Dejv Mulins i iznosi  neverovatnih 265 
metara, 02.09.2010. 
             -Svetski rekord kod žena drži ruskinja Natalia Molčanova i iznosi 225 metara 
25.04.2010.

background image

Želiš da pročitaš svih 3 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti