Zakon o genetski modifikovanim organizmima Republike Srbije
P a g e
|
0
Fakultet za primenjenu ekologiju „Futura“
PREDMET: Ekološko pravo
SEMINARSKI RAD:
GMO – Zakon o genetski modifikovanim organizmima
Beograd, oktobar 2014
P a g e
|
1
Fakultet za primenjenu ekologiju „Futura“
SADRŽAJ
Ključne reči.................................................................................................................................2
1.
Propisi Evropske unije u oblasti gajenja i prometa genetski modifikovanih organizama. .7
Zakon o genetski modifikovanim organizmima Republike Srbije.....................................8
Analiza o dozvoljenosti proizvodnje i upotrebe genetski modifikovanih organizama u

P a g e
|
3
Fakultet za primenjenu ekologiju „Futura“
1. UVOD
U doba renesanse, na Zapadu, rođena je moderna nauka koja uvodi eksperiment u
svoju metodologiju. Njen uticaj na društvo dolazi kasnije sa pojavom industriske revolucije. I
pored velike koristi koju je nauka donela društvu, prema njoj i novom znanju oduvek je
postojalo nepoverenje, skepticizam, pa čak i strah.
S obzirom na strah, svet je danas podeljen na dva dela – na onaj koji misli da nauka
može sve i onaj koji se boji da će se to i ostvariti. Stalno se postavlja pitanje da li je nauka
dobra ili loša? Da li je za ili protiv čoveka? Da li je opasna? Da li nas vodi u katastrofu?...
Veliki broj naučnih otkrića, posebno poslednjih decenija, doživela su brz transfer u
veoma moćnu, pa i zastrašujuću tehnologiju.
Vekovima čovek genetski modifikuje i biljke i životinje. Međutim, u prošlosti je
postojala samo jedna metoda i to selekcija.
Kad se pojavila ideja o genetskoj modifikaciji organizama, obećanja su bila zaista
velika. Smatralo se da će genetski modifikovani organizmi omogućiti da se dobije hrana veće
nutritivne vrednosti, da će se dobiti hrana sa određenim osobinama pogodnim za ljude koji
zbog alergije ili iz nekih drugih razloga ne mogu da konzumiraju uobičajnu hranu. Smatralo
se da će se dobiti voće koje će proizvoditi vakcine, tako da će deca i odrasli lakše moći da se
vakcinišu: pojedete bananu, i budu vakcinisani! Da će se dobiti poljoprivedni proizvodi koji
će moći da uspevaju u limitirajućim uslovima poljoprivredne proizvodnje. Očekivalo se da će
se dobiti mikroorganizmi putem kojih će se jeftinije proizvoditi lekovi, hormoni i slično.
Zatim se očekivalo da će se uzgajati životinje sa organima pogodnim za transplantaciju, tako
da neće biti odbacivanja od strane ljudskog organizrma. Problem gladi u svetu je trebao biti
rešen ovom metodom jer se ovom metodom postiže duže trajanje proizvoda, bolja otpornost
na transport proizvoda, kao i bolja otpornost useva na bolesti, korove...
Pojava genetiski
modifikovanih organizama trebala je da bude početak efikasnijeg biloškog puta rešavanja
problema sa kojima se čovek suočio.
Kontraverze oko kreiranja GMO podelile su naučnike, političare, medije, eksperte i
društvo u celini.
2. Genetski modifikovani organizmi
Genetski modifikovan organizam predstavlja biljni ili životinjski organizam na kom su
pri uzgoju metodom genetičkog inžinjeringa uneti geni drugog organizma Promene genoma
mogu da budu i promene u broju hromozoma, ili krupnije promene u njihovoj strukturi.
Genetička modifikacija može da bude izvedena na nivou gena, ili manje grupe gena,
tehnikama molekularne genetike, odnosno genetičkog inženjeringa.
Prvi genetski modifkovani organizmi bili su mikroorganizmi koji su proizvodili
insulin. Oni su ga proizvodili daleko jeftinije nego ranije, pa samim tim i pristupačnije. Danas
smo došli do toga da se genetski modifikovani organizmi najčešće upotrebljavaj u
poljoprivredi.
Genetski modifikovani organizmi (GMO) ili transgeni organizmi provociraju raspravu
i razdvajanje na dva tabora – za i protiv proizvodnje ovakvih organizama, prirodno protiv
neprirodnog, organska i frankenštajn hrana.
P a g e
|
4
Fakultet za primenjenu ekologiju „Futura“
3. Genetički inžinjering
“Genetički inženjering je proces tokom koga se direktno manipuliše genetičkim
materijalom neke vrste u laboratoriji, dodavanjem, oduzimanjem ili izmenama redosleda
delova DNK. Najčešće se uzimaju delovi DNK različitih vrsta i spajaju u novu DNK koja
sada sadrži gene odgovorne za neke osobine koje odgovaraju čoveku, kao što su ubrazan rast,
otpornost na bolesti i parazite ili bolju nutritivnu vrednost.”
Razlikuju se genski,
hromozomski i genomski inžinjering u zavisnosti od toga koji se deo genetičkog materijala
prenosi.
Glavni cilj genetičkog inžinjeringa biljaka je konstrukcija novih kultivisanih biljaka,
odnosno poljoprivrednih kultura. Izučavanja su usmerena na razvoj varijateta koji će dati veći
prinos sa istim ili povećanim hranljivim kvalitetom biljke. Konstruisane su genetički
modifikovane biljke koje poseduju: rezistenciju na insekte, patogene herbicide, određene
stresne uslove sredine, biljke čiji plodovi sporije trule ili biljke sa izmenjenim kvalitetom ulja
ili proteina.
Postoji i genetički inžinjering kod životinja. Posebno interesantne su životinje sa
ugrađenim stranim genima: ovce koje u mleku proizvode faktore koagulacije, koze sa genom
za proizvodnju svile, kokoši čija jaja mogu da sadrže od lekova do dodataka za hranu
(aditiva)...
4. Genetski modifikovana hrana
Genetski modifikovana hrana se dobija ubacivanjem ili brisanjem gena. GM hrana se
prvi put pojavila na tržištu početkom devedesetih godina, i to u vidu modifikovanog
paradajza koji je izmenjen tako da zri bez omekšavanja ploda. Zbog komercijalnog neuspeha
brzo je povučena sa tržišta.
Podatak iz 2006 godine kaže da
najveće površine pod GMO imaju: SAD,
čak 59 odsto, zatim Argentina 20, Kanada i
Brazil po šest i Kina pet odsto. Od kultura
najviše zauzima soja, čak 60 odsto
površina, zatim kukuruz 23 odsto i pamuk
11 odsto.
Greenpeace upozorava da ovakava vrsta
hrane nije dovoljno ispitana za ljudsku
upotrebu.
4.1.
Dileme
Već duži niz godina polemike na račun genetski modifikovanih organizama se ne
smanjuju. GM hrana
daje veće prinose uz ista ulaganja, otpornija je na bolesti
i korove.
Treba nahraniti što više gladnih usta, a zdrave hrane je sve manje. Sve manje ljudi je
zainteresovano da se bavi poljoprivredom, a poljoprivredna područija postaju industriske
oblasti. Ljudi migriraju u gradove i zato se našao način da se uz manje muke i sa manje
ulaganja proizvede više hrane.
Doc.dr Bartula M. “Nauka o zaštiti životne sredine” Fakultet za primenejnu ekologiju “Futura” strana 11
Slika 1:
http://www.vaseljenska.com/misljenja/americki-eksperimenti-u-srbiji/

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti