INTEGRIRANA PROIZVODNJA MALINA
Stranica 1
INTEGRIRANA PROIZVODNJA MALINA
UVOD
Malina, kao i ostale voćne vrste, najbolje će uspijevati u idealnim klimatskim uvjetima i na
dobrom tlu, stoga moramo pronaći uvjete koji su najbliži idealnima.
Malina traži svježu klimu sa dovoljno oborina. Izboji maline podnose temp. I do -250C, dok
je korjenov sustav nešto osjetljiviji (zbog plitkog ukorjenjivanja) pa bez snježnog pokrivača
smrzava ispod 150C.
Međutim, kasni proljetni mrazevi ne oštećuju cvijet maline jer ona cvate kasno, u svibnju, ali
veća kolebanja temp. U proljeće mogu oštetiti mlade izboje. Malina je kultura koja voli svježa
ljeta, što znači da joj ne odgovara vrlo hladna zima i vruća ljeta. Malina mora imati dovoljno
svjetla za normalan rast, pa joj ne odgovaraju zasjenjeni položaji.
Za uspješnu proizvodnju malina vrlo je važna količina oborina, a ona mora biti veća od 800
mm godišnje. Zbog toga se obrada i gnojidba moraju prilagoditi količini i terminu oborina.
Obzirom na plitki korjenov sustav maline, nedostatak vlage može predstavljati veliki problem.
Malini odgovaraju blago nagnuti tereni koji omogućavaju dobro strujanje zraka. Zadržavanje
hladnog zraka u proljeće ne pogoduje dobrom rastu biljke, dok zadržavanje vlage tijekom
rasta i zriobe ploda pogoduje razvoju gljivičnih bolesti.
INTEGRIRANA PROIZVODNJA MALINA
Stranica 2
Ukoliko smo na vrijeme odlučili gdje želimo uzgajati malinu, tada možemo izvesti kvalitetnu
pripremu tla. Ona uključuje čišćenje terena i dubokog oranja u jesen prethodne godine.
Ukoliko je na parceli bilo drveća i grmlja, tada je neophodno da se tlo dobro očisti od
korijenja, a preporuka je da se s podizanjem nasada pričeka najmanje dvije ili tri godine. U
međuvremenu se na parceli mogu uzgajati različite ratarske kulture, a po mogućnosti one koje
obogaćuju tlo organskom tvari (lucerna, djetelina i sl.).
Treba izabrati tlo dobre strukture i vodozračnog režima, bogato humusom, te dobro propusno,
jer su te osobine najprimjerenije za intenzivnu proizvodnju maline. Bez obzira na to što ćemo
teško pronaći tlo koje zadovoljava navedene kriterije, ono se uvijek može prilagoditi našim
zahtjevima.
Ako u tlu nema dovoljno humusa tlo treba obogatiti dodavanjem stajnjaka i zelenom
gnojidbom. Teška tla, slabe propusnosti, u kojima se zadržava voda izazivaju gušenje korjena
maline. U ljetnim mjesecima takva tla pucaju od suše te oštećuju korjen.
Malina zahtjeva neutralna do slabo kisela tla. Na alkalnim tlima pojavljuje se kloroza, a na
vrlo kiselim tlima poremećuje se opskrba mikroelementima.
Iako se malina lako ukorjenjuje, kvalitetne sadnice jamče najbolji primitak, brzo dozrijevanje
te zdrav i otporan nasad.
PRIPREMA TLA ZA SADNJU
Kao i kod drugih višegodišnjih voćnih nasada, i kod maline očekujemo da bude
visokoisplativa.
Zbog toga, priprema mora biti pomna i temeljita. Analizom tla doznat ćemo kakve je kakvoće
tlo, količine osnovnih hraniva te kiselost tla. Na osnovu tih podataka odredit će se količine
potrebnih mineralnih gnojiva, te potreba dodavanja kalcija i stajnjaka.
Nakon osnovne pripreme tla koju smo već spomenuli imamo i pripremu tla za sadnju. U
kasno ljeto (za sadnju u proljeće) obično oko dva mjeseca prije sadnje, oranje se provodi na
dubinu od 30 cm, dok je kod težih tala potrebno i nešto dublje oranje na 40 cm. Ukoliko ranije
nije provedena meliorativna i gnojidba stajnjakom, tada je neophodno prije samog oranja
ravnomjerno rasporediti gnojivo po površini s razbacivačima. Nakon što se tlo usitni i slegne,
neposredno pred samu sadnju pristupa se tanjuranju i frezanju tla krajem listopada ili
početkom studenog. Treba izbjegavati obradu suviše vlažnog tla, jer tada dolazi do kvarenja
njegove strukture. Ako je jesen duga i topla tada se priprema može odvijati i kasnije, a
ukoliko su mrazovi s niskim temperaturama i većom vlagom tla nastupili rano tada se sama
sadnja odlaže za rano proljeće slijedeće godine. U principu bi trebalo izbjegavati područja
