Devizna tržišta
Uneverzitet "Braca Karic"
Fakultet za trgovinu i bankarstvo
"Janicije i Danica Karic"
Seminarski rad:
Devizna tržišta
Profesor: Studenti:
Beograd
Novembar 2011.
SADRŽAJ:
1.1. Finansijska tržišta.................................................................................................................. 3
1.2. Vrste finansijskih tržišta........................................................................................................ 4
1.3. Berza......................................................................................................................................4

1.2. Vrste finansijskih tržišta
Klasična podela finansijskog tržišta na osnovne vrste je:
1. novčano tržište;
2. tržište novčanog kapitala;
3. devizno tržište.
Novčano tržište je do finansijskog tržišta na kome se traže i nude kratkoročna novčana sredstva
i hartije od vrednosti, te samim tim ono omogućuje imaocu slobodnog novca da transformiše svoj
novac u novčane – tržišne finansijske instrumente koji se mogu brzo zameniti za novac ili druga
likvidna sredstva.
Ovo tržište se sastoji od više specijalizovanih tržišta i to:
a) tržište kratkoročnog žiralnog novca;
b) kreditno tržište;
c) eskontno tržište;
d) lombardno tržište
e) primarno i sekundarno tržište
f) tržište zlata i plemenitih materijala.
Na tržištu novčanog kapitala i hartija od vrednosti predmet kupoprodajnih transakcija je
isključuvo kapital, odnosno novčana sredstva dugoročnog karaktera pri čemu se pod kapitalom smatra
ukupan novčani iznos sredstava za investiranje koji se stavlja na raspolaganje na rok duži od jedne
godine.
Tržište kapitala čine:
a) kreditno – zajmovno i depozitno investiciono tržište;
b) hipotekarno tržište;
c) tržište kapitala učešča;
d) tržišta akcija i zajmovnih efekata (tržište dugoročnih hartija od vrednosti ).
Devizno tržište predstavlja finansijsko tržište na kome se kupuju i prodaju strana sredstva
plaćanja, usklađuje ponuda i tražnja, utvrđuje devizni kurs u okviru intervencionističkih tačaka i
upravlja deviznim nacionalnim rezervama.
Ono kao takvo u sebi objedinjuje sledeće:
a) devizno kreditno – zajmovno i depozitno tržište;
b) valutno tržište;
c) devizno tržište;
d) primarno i sekundarno tržište.
1.3. Berza
Berza predstavlja posebno stalno tržište na kojem se po unapred utvrđenim kriterijumima i
pravilima kupuje određena roba. Predmet na berzama može biti novac, devize, hartije od vrednosti
( akcije, obveznice ) i roba.
Sa stanovista poslovanja berze se mogu podeliti na:
1. Efektne berze ( tržište kapitala );
2. Novane berze ( tržište novca );
3. Devizne berze;
4. Robne ili produktne berze.
1.3.1. Devizne berze
Na deviznim berzama se vrši kupovina i prodaja deviznih sredstava. Na deviznom tržištu se
usklađuju ponuda i tražnja deviza, utvrđuje devizni kurs i cena deviza.
Na bezama sve devizne radnje vrše brokeri bez mogućnosti kupovine u svoje ime i na svoj
račun. Postoje i dileri kao trgovci devizama koji u ovlašćenim bankama obavljaju kupovinu i prodaju
deviza.
Na deviznim berzama se obavljaju promtni i terminski poslovi.
1.4. Dileri i brokeri
Pojam dilera ima dva značenja:
-To je lice koje kupuje i prodaje hartije od vrednosti u svoje ime i za svoj račun. Ono ne radi za
proviziju, već zaradu ostvaruje iz svog poslovanja, iz razlike u ceni. Ovo je zastupljenije značenje
pojma diler.
-To je lice koje kupuje robu ili usluge radi prodaje krajnjim potrošacima.
U Srbiji se pojam dilera često upotrebljava sa negativnom konotacijom. U ovom smislu,
dilerom se naziva lice koje se ilegalno bavi prodajom stranih valuta.
Dileri predstavljaju značajnu kategoriju berzanskih posrednika. Oni posreduju u trgovini
finansijskim instrumentima, ali su ujedno i vlasnici finansijskih instrumenata kojima se trguje.
Dileri su snažna i samostalna karika u lancu finansijskih tržišta. Oni ne deluju samo kao agenti uz
proviziju, već kupuju i prodaju finansijske instrumente sa ciljem da ostvare profit na razlici u
ceni. Javljaju se na više tržišta, a obavljaju i vanberzanske poslove. Često obavljaju i poslove
brokera. Njihova aktivnost odvija se brzo, zahvaljujući savremenim komunikacionim sistemima,
pa se sve više govori o posebnom medju dilerskom tržištu. Dileri ostvaruju prihode po nekoliko
osnova:
-na osnovu razlike u ceni hartija od vrednosti koje kupuju i prodaju. U pitanju je kotacioni
raspon;
-na osnovu kapitalnih dobitaka. U pitanju je razlika u visini tržišnih cena hartija od vrednosti koje
dileri zadržavaju u svom posedu na osnovu devizne arbitraže. U pitanju je promena u visini
deviznih kurseva, kada se vrši poslovanje na segmentu deviznih tržišta na osnovu razlike u visini
stope troškova kapitala i stope prinosa, razlike u visini cene po kojoj dolaze po sredstva i prihod
koji ostvaruju od investicije hartija od vrednosti.
Pojam brokera ima tri značenja:
To je lice koje u poslovima na berzi posreduje između kupaca i prodavaca i za svoje
usluge uzima proviziju.Brokeri nisu vlasnici finansijskih instrumenata kojima se trguje. Kada se
broker specijalizuje samo za poslove pojedinim tipom hartija od vrednosti, onda on ima ulogu
agenta. Za ovu ulogu mora biti registrovan na berzi, zbog čega se naziva registrovani posrednik.
Ovo je najzastupljenije shvatanje pojma broker.
To je lice koje u poslovima trgovanja nekretninama predstavlja prodavca i koje uzima
proviziju kada proda nekretninu.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti