Gajenje kupine
Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji
Biotehni
č
ki institut - Trg Kralja Nikole bb, 81000 Podgorica
Tel: 081 206 713 Fax: 081 206 712 Mail: [email protected]
GAJENJE KUPINE
Kupina pripada jagodastom vo
ć
u. Plod
kupine je specifi
č
ne crne boje posut
pepeljkom ili bez njega, krupan, slatko-
nakisjelog ukusa, specifi
č
ne arome.
Ova vo
ć
na vrsta slabo je zastupljena u
zasadima naših vo
ć
ara, ali zbog visokih
prinosa i dobre cijene koju postiže na
tržištu zaslužuje da se zna
č
ajno pove-
ć
aju proizvodne površine.
Zna
č
aj kupine je višestruk. Rano stupa
na rod, u drugoj godini, kada može da
da 30-40% od punog roda. Kada je u
punom rodu, uz primjenu neophodnih
agrotehni
č
kih mjera daje prinos od 25
t/ha, a nerijetko i više. Plodovi kupine
imaju visoku hranljivu vrijednost. Bo-
gati su sa še
ć
erima, organskim kise-
linama, vitaminima. Koristi se u svje-
žem stanju, zamrznuta ili u obliku pre-
ra
đ
evina (sok, sirup, slatko, džem,
marmelada ili kao kupinovo vino). Ku-
pina dobro medi i odli
č
na je kao p
č
e-
linja paša. Dosta se koristi i u farma-
ceutskoj industriji, jer skoro svi njeni
djelovi imaju ljekovito svojstvo.
U našim uslovima kupina se sa velikim
uspjehom može gajiti na terenima do
700 metara nadmorske visine. Na vi-
so
č
ijim terenima postoji opasnost od
izmrzavanja pošto kupina rano kre
ć
e pa
je velika opasnost od prolje
ć
nih mra-
zeva koji mogu izazvati štete. Pogoduju
joj južniji i osun
č
aniji tereni sa blagim
nagibom. Odgovara joj ph od 5,5-6,5.
Nije zahtjevna za velikim koli
č
inama
đ
ubriva, pa se uspješno može gajiti
upotrebom stajnjaka, bez koriš
ć
enja
mineralnih
đ
ubriva. Zemljište u zasadu
treba redovno održavati i sprije
č
iti po-
javu korova, naro
č
ito višegodišnjih. Te-
ža zemljišta, naro
č
ito glinovita i ona na
kojima se duži vremenski period zadr-
žava voda, kao i terene izložene jakom
vjetru treba izbjegavati za sadnju ku-
pine.
Kao i kod podizanja bilo kojeg višego-
dišnjeg zasada obavezno je uraditi pe-
dološko-hemijsku analizu zemljišta.
Kupina se naj
č
eš
ć
e gaji u obliku špalira.
Na ovom sistemu uzgoja lako se spro-
vode sve neophodne agrotehni
č
ke mje-
re, ostvaruju visoki i stabilni prinosi,
omogu
ć
ava lakša berba, dobijaju kvali-
tetniji plodovi i bolje je zdrvenjavanje
ljetorasta što je veoma važno tokom
zimskog mirovanja. Ukoliko ljetorasti
nijesu dobro zdrvenjeli postoji opasnost
da izmrznu tokom zime. Prilikom sad-
nje, rastojanje u redu treba da bude
1,5 m, dok medjuredno rastojanje tre-
ba da iznosi 3 metra. Na ovaj na
č
in
ostvaruje se gustina sadnje od 2.220
sadnica po hektaru. U proizvodnji se
naj
č
eš
ć
e susre
ć
e špalirski sistem uzgo-
ja sa 3 reda žica. Stubovi mogu biti od
Savjetodavna služba u biljnoj proizvodnji
- 2 -
razli
č
itog materijala (drveni, armirano-
betonski, metalni ili plasti
č
ni), mada su
u upotrebi naj
č
eš
ć
e drveni. Dužina stu-
bova treba da se kre
ć
e od 2,8-3 metra,
s tim što se u zemlju pobadaju 60-70
cm, dok iznad zemlje treba da budu
visoki 2,2 metra. Pre
č
nik stubova mora
biti najmanje 10 cm, dok
č
eoni stubovi
moraju biti deblji. Rastojanje od stuba
do stuba ne bi trebalo da bude ve
ć
e od
5-6 metara. Žice se postavljaju na 70,
140 i 200 cm od nivoa zemlje.Koristi se
pocin
č
ana žica debljine od 3,5 do 4,0
mm.
Na dobro pripremljenom zemljištu sad-
nju je mogu
ć
e obaviti od novembra do
sredine aprila. Za podizanje zasada
obavezna je upotreba zdravog, sertifi-
kovanog sadnog materijala.
Tokom prve godine iz sadnice
ć
e se raz-
viti nekoliko novih izdanaka (naj
č
eš
ć
e 2
ili 3). Njih ne treba proredjivati, ve
ć
ka-
da dostignu dužinu od 1m pinsirati
(zakinuti vrhove). Ovom pomotehni
č
-
kom mjerom pospješuje se rast bo
č
nih
mladara koji
ć
e donijeti rod naredne
godine.
U toku druge godine vrši se prorje-
đ
ivanje i rezidba kupine. Kod izdanaka
koji imaju bo
č
ne ljetoraste, oni se pre-
kra
ć
uju na dužinu od 20-25 cm, od-
nosno na 3 pupoljka. Orezani ljetorasti
se vezuju za žice u vidu lepeze
č
itavom
dužinom špalira. Na ovaj na
č
in se for-
mira proizvodni špalir.
Rezidba kupine u rodu je veoma važna
mjera koja ima za cilj obrazovanje
dobro razvijenog žbuna, postizanje sta-
bilnih i visokih prinosa kao i dobar kva-
litet plodova. Rezidba kupine obavlja se
rano u prolje
ć
e, prije kretanja vege-
tacije. Po žbunu se ostavljaju 3-4 iz-
danka koja su zdrava i bez vidljivih
ošte
ć
enja. Centralni izdanak se reže
20-40 cm iznad najgornje žice, a isti je
postupak i sa izdancima koji se razvode
lijevo ili desno od centralnog. Na ostav-
ljenim izdancima bo
č
ni izdanci se skra-
ć
uju na 3 pupoljka, odnosno na dužinu
od 20-25 cm. Svi ostali izdanci se
uklanjaju do osnove. Ukoliko na
centralnom, ili na izdancima koji su
ostavljeni sa strane ima previše bo
č
nih
izdanaka potrebno ih je ostaviti
naizmjeni
č
no na rastojanju 10 cm
jedan od drugog, dok se ostatak
izdanaka uklanja do osnove. Na ovaj
na
č
in se spre
č
ava prevelika gustina i
zasijenjenost u špaliru.
Vezivanje ostavljenih izdanaka vrši se
na isti na
č
in kao i kod maline, rafijom.
Prilikom vezivanja treba voditi ra
č
una
da se ostavljeni izdanci ne stegnu pre-
više, kao ni da budu labavo privrzani i
klize duž žice.
Uklanjanje mladih izdanaka kupine je
sli
č
no kao i kod maline i veoma je
zna
č
ajna mjera. Uklanjanje mladih
izdanaka se sprovodi u nekoliko navrata
do kraja maja. Mladi izdanci koji se
ostavljaju za rod za narednu godinu
pinsiraju se kad dostignu dužinuod 1
metra, kako bi se pospješilo grananje i
na taj na
č
in obezbijedio rod za narednu
godinu
.
Zelena rezidba je višestruko zna
č
ajna.
Na ovaj na
č
in se reguliše bujnost
špalira, bolja osun
č
anost i provjetrenost
špalira što povoljno uti
č
e na manje
prisustvo bolesti i šteto
č
ina, omogu
ć
ava
se lakša berba plodova i bolji su uslovi
za diferencijaciju cvjetnih pupoljaka koji
treba da daju rod naredne godine.
Izdanci kupine koji su donijeli rod, kao i
kod maline, posle obavljene berbe ukla-
njaju se do zemlje. Svi orezani izdanci
iznose se iz kupinjaka i spaljuju. Na

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti