Instrumenti tržišta novca
SVEUČILIŠTE/UNIVERZITET „VITEZ“ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE INFORMATIKE
INSTRUMENTI TRŽIŠTA NOVCA
-SEMINARSKI RAD-
Fakultet: Poslovne informatike
Predmet: Financijski menadžment
Profesor:
Doc.dr Vujnović-Gligorić Bogdana
Asistent: Mr.sc. Arnaut Edin
Student: Djak Danijel
Index br: 0015-08/RPI
Semestar: Treći
TRAVNIK, prosinac, 2010.
SADRŽAJ
2

1.TRŽIŠTE NOVCA
Financijska tržišta tradicionalno su podijeljena na tržišta novca i tržišta kapitala.Instrumenti
novčanog tržišta uključuju kratkoročne, utržive, likvidne,nisko rizične dužničke
vrijednosnice.
1
Instrumenti novčanog tržišta ponekada se nazivaju novčani ekvivalenti ili
skraćeno novac. Nasuprot tome, tržišta kapitala međusobno se znatnije razlikuju od onih koje
se mogu naći na tržištu novca. Iz toga razloga podijet ćemo tržište kapitala na četiri dijela:
Dugoročnija tržišta s fiksnim dohotkom, tržišta dionica, te tržišta izvedenica za opcije i
terminske ugovore(futurese).
Novčana tržišta podsektor je tržišta s fiksnim dohotkom. Sastoji se od kratkoročnih dužničkih
vrijednosnica koje se lako utržuju. Mnogim od ovih vrijednosnica trguje se u velikim
apoenima pa su stoga nedostupne pojedinačnim ulagačima. Novčani fondovi su pak, s druge
strane, lako dostupni malim ulagačima. Ovi uzajamnifondovi udružuju sredstva mnogih
ulagača i u njihovo ime kupuju različite vrijednosnice na novčanom tržištu.
U instrumente tržišta novca ubrajamo:
Trezorske zapise, potvrde o depozitu, komercijalne zapise, bankovne avale, eurodolare, repo i
povratni reo, savezne fondove, brokerske opozive.
U tržište kapitala sa fiksnim dohotkom ubrajamo:
Trezorke obveznice i note, dug saveznih agencija, municipalne obveznice, korporativne
obveznice, hipotekarne vrijednosnice,
Na tržištu dionica razlikujemo: redovne dionice i povlaštene dionice.
1
Bodie Kane Maercus,Počela ulaganja,str.25
4
1.1.Trezorski zapisi
Američi trezorki zapisi su najlakše utrživi od svih instrumenata novčanih tržišta.Trezorski
zapisi predstavljaju najjednostavniji oblik pozajmljivanja
2
. Država zarađuje novac prodajući
zapise javnosti. Ulagači kupuju zapise s popustom u odnosu na navedenu vrijednost po
dospijeću. U trenutku dospijeća,država isplaćuje vlasniku iznos jednak nominalnoj vrijednosti
zapisa.razlika između kupovne cijene i krajnje vrijednosti prilikom dospijeća predstavlja
zaradu ulagača.
Trezorki zapisi s inicijalnim dospijećem od 91 i 182 dana izdaju se tjedno. Ponude 52-tjednih
zapisa daju se mjesečno.prodaja se nastavlja preko aukcija na kojima ulagači mogu dati
konkurentne ili nekonkurentne ponude. Konkurentna ponuda je nalog za određenu količinu
zapisa po određenoj ponuđenoj cijeni. Nalog se izvršava samo ukoliko je ponuda u odnosu na
druge ponude dovoljno dobra da bi se mogla prihvatiti. Na ovaj način ponuđač riskira
plaćanje najviše ponuđene cijene za isti zapis(ponuda na vrhu) u odnosu na očekivanja
ponude“na repu“,to jeste izaziva izbacivanje najniže cijene.
Nekonkurentna ponuda bezuvjetna je ponuda za kupnju zapisa po prosječnoj cijeni svih
prihvatljivih konkurentskih ponuda. Trezor rangira ponude prema ponuđenim cijenama i
prihvaća ponude prema principu padajućih cijena sve dok se ne proda cijelo izdanje svim
konkurentnim i nekonkurentnim ponudama. Konkurentni ponuđači suočavaju se s dvjema
opasnostima; mogu ponuditi previše i preplatiti zapis ili ponuditi premalo i ispasti s aukcije.
Suprotno tome, nekonkurentni ponuđači plaćaju prosječnu cijenu izdanja i sve nekonkurentne
ponude prihvaćaju do iznosa od 1 milijun dolara po ponudi. Posljednjih godina nekonkurentne
ponude asorbiraju između 10 i 25 % ukupne aukcije.
Pojedinačni ulagači mogu kupiti trezorske zapise izravno na aukciji ili na sekundarnim
tržištima od vladinog dilera vrijednosnicama. Trezorki zapisi su visoko likvidni, to jeste lako
se mogu unovčiti i prodati uz niske transakcijske troškove i uz mali cjenovni rizik. Za razliku
od mnogih instrumenata novčanog tržišta, koji se prodaju u minimalnim apoenima od 100.000
USD, trezorski zapisi se prodaju u minimalnim apoenima od 10.000 USD. Dok je dobit
zarađena na trezorkim zapisima oporeziva na saveznoj razini, ona je izuzeta od svih državnih i
lokalnih poreza, što je jedna od specifičnosti trezorkih zapisa u odnosu drugih instrumenata
novčanog tržišta.
2
Bodie Kane Maercus,Počela ulaganja,str.25
5

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti