Utjecaj globalizacije i zaštita okoliša na razvoj Željeznice
Veleučilište u Rijeci
Vukovarska 58
Prometni odjel
Stručni studij prometa
(Promet i ekologija)
Utjecaj željeznice na globalnu zaštitu okoliša
SEMINARSKI RAD
Kolegij
:
Promet i ekologija
Mentor:
Student:
, lipanj 2013
4
Veleučilište u Rijeci
Vukovarska 58
Prometni odjel
Seminarski rad
:
Utjecaj globalizacije i zaštita okoliša na razvoj Željeznice
Kolegij
: Promet i ekologija
Mentor:
Studenti,broj indeksa i smjer:

6
1.UVOD
Međunarodna željeznička unija (UIC) i Zajednica europskih željeznica (CER)
obavijestile su javnost o tome da su pristupile izradbi studije pod nazivom «Željeznica i
klimatske promjene» o utjecaju različitih prometnih grana na okoliš te o velikim
mogućnostima što ih željeznički promet ima u smanjivanju ispuštanja tzv. stakleničkih
plinova u atmosferu.
Budući da je u Hrvatskoj skrb za okoliš većinom samo deklarativna i daleko od toga da
bude institucionalizirana, to je promišljena i proekološka prometna politika tek u
povojima. U gospodarskim i političkim krugovima malo se govori o tome da se od svih
prometnih grana željeznički promet prema okolišu odnosi najprijateljskije te da bi ga
zbog toga bilo potrebno unapređivati.
U Hrvatskoj i političari i gospodarstvenici favoriziraju izgradnju cesta, što je orijentacija
sasvim suprotna orijentaciji u zemljama Europske unije gdje željeznica doživljava
preporod. Budući da znatno manje onečišćuje okoliš nego milijuni cestovnih vozila i kako
postaju sve brži i sve udobniji, to vlakovi ondje bivaju sve konkurentniji ne samo
automobilima nego i zrakoplovima.
Mi vas ovim putem želimo upoznati s prednostima željeznice u usporedbi s drugim
prometnim granama, i želimo vas upozoriti na ekološke prednosti željeznice kao
prijevoznice. O nama ovisi to hoće li Hrvatska biti ekološki čist prostor ugodan za
življenje ili ćemo se sve više gušiti u otpadcima moderne civilizacije, u prvome redu u
otrovnim plinovima iz automobilskih ispušnih cijevi.
7
2. ZAŠTIĆENO 11%TERITORIJA REPUBLIKE HRVATSKE
U Republici Hrvatskoj postoje dva stroga rezervata prirode u kojima nije dopuštena
nikakva ljudska djelatnost, nego je priroda prepuštena vlastitoj evoluciji. Osam
nacionalnih parkova obuhvaća 1.474 četvorna kilometra, a deset parkova prirode
obuhvaća površinu od 2.206 četvornih kilometara. Zajedno sa svim drugim zaštićenim
dijelovima prirode sada su na području Republike Hrvatske zaštićena ukupno 4.804
četvorna kilometra ili 10,83% državnog teritorija.
U Hrvatskoj zakonom su zaštićene 44 biljne vrste i 567 životinjskih vrsta.
Strogi rezervati prirode su:
1. Bijele i Samarske stijene u Gorskom kotaru
2. Rožanski i Hajdučki kukovi na Velebitu
Nacionalni parkovi na području RH su:
1. Brijuni
2. Risnjak
3. Plitvička jezera
4. Sjeverni Velebit
5. Paklenica
6. Krka
7. Kornati
8. Mljet
Parkovi prirode na području RH su:
1. Kopački rit
2. Papuk
3. Lonjsko polje
4. Medvednica
5. Žumberak i Samoborsko gorje
6. Učka
7. Velebit
8. Vransko jezero
9. Telašćica
10. Biokovo

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti