PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“
FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA 
BANJA LUKA

Majda Aljić

Prva   pomoć,   zbrinjavanje   i   liječenje   bolesnika   sa   prijelomima 
femura na Klinici za ortopediju i traumatologiju UKC Tuzla

Diplomski rad

Banja Luka, oktobar, 2014. godine

PANEVROPSKI UNIVERZITET „APEIRON“
FAKULTET ZDRAVSTVENIH NAUKA 
BANJA LUKA

Student: Majda Aljić

Br. indexa:XXXXXXXXX

Prva   pomoć,   zbrinjavanje   i   liječenje   bolesnika   sa   prijelomima 
femura na Klinici za ortopediju i traumatologiju UKC Tuzla

Diplomski rad

Predmet: 

Mentor

Prof.dr.med.sci.Fahrija Skokić

Banja Luka, oktobar, 2014. godine

background image

5

1. U V OD

Jedan od najvažnijih zglobova lokomotornog sistema kod čovjeka je, zglob kuka. Ovaj 

zglob omogućava kretanje i uspravan hod. Zglob kuka i proksimalni dio femura su elementi 
lokomotornog sistema čovjeka koji su tokom životnog vijeka izloženi različitim uticajima, što 
za posljedicu ima oštećenja koja mogu onemogućiti njegovo pravilno funkcionisanje

.

 Jedno 

od najznačajnijih poglavlja savremene traumatologije predstavljaju  prijelomi femura koji su 
karakteristični za stariju dob. 

Ova vrsta prijeloma u starijoj životnoj dobi, predstavljaju rizik za preživljavanje zbog 

komplikacija, Letalni ishod zbog prijeloma kuka u starijoj životnoj dobi  kreće se  od 20% do 
36%   u   prvih   godinu   dana.  Osim   toga   OVI   prijelomi     dovode   do   značajnog   povećanja 
materijalnih troškova u zdravstvenom sistemu. Godišnje, na svjetskom nivou oko 1.700.000 
osoba zadobije prijelom zgloba kuka pa se procjenjuje da će se za narednih 30 godina taj broj 
povećati na 6.500.000 osoba.. 

Prijelom zgloba kuka je značajan lični, porodični i javno-zdravstveni problem koji 

smanjuje kvalitetu života pacijenta i njegove porodice te povećava troškove zdravstvenog 
sistema.  U Sjedinjenim Američkim državama  procjena godišnjih troškova liječenja za 340 
000 prijeloma zgloba kuka je od 10 do14 milijardi dolara  Pacijenti s prijelomom zgloba kuka 
zauzimaju od 25% do 50% kapaciteta ortopedskih odjeljenja.  Incidenca prijeloma kuka u 
cjelokupnoj traumatologiji iznosi 10% svih prijeloma. 

1.1.Uopšteno o prijelomima 

Fractura ili prijelom je   predstavlja delimičan ili potpun prekid kontinuiteta koštanog 

integriteta  prouzrokovan   mehaničkom   silom   koja   prevazilazi   granice   prirodne   elestičnosti 
koštanog tkiva

Prema etiologiji

 fracture kosti možemo podijeliti na 

traumatske fracture

, zatim 

patološke 

fracture i fracture usljed zamora

.

 

Traumatska   fractura

  zdrave   kosti   ili   hrskavice   predstaavlja   prekid     koštanog 

integriteta ili hrskavice izazvan delovanjem mehaničke sile 

Spontana ili patološka fractura

  je prekid koštanog integriteta patološke promjenjene 

kosti ili hrskavice nastao kao posljedica bolesti pri traumi manjeg intenziteta ili kod jače 
mišićne konstrakcije pa i prilikom normalnih kretnji.Čvrstina i otpornost koštanog tkiva može 
biti smanjenja usljed prisustva nekih patoloških procesa u organizmu ili na samoj kosti. 

Patološki procesi u  koštanom tkivu  kao što su   osteomijelitis, primarni malignom 

kosti, koštane metastaze maligni tumori, mladelačke koštane ciste,  osteogenezis imperfekta 
zbog   promjene   koštane   strukture   mogu   biti   uzrok   ove   vrste   prijeloma   i   nakon   neznatne 
povrede.Takođe u ovu vrstu prijeloma spadaju i prijelomi kod starije populacije a uzrok je 
osteoporoza.

background image

7

Najčešće se viđa kod pada sa visine i u saobraćajnim nesrećama kada obično nastaje 
prijelomnatkoljenice, potkoljenice, nadlaktice, podlaktice,   prijelom rebara, kičmenog 
stuba i   lobanjskih kostiju. Kost   osim toga može polomiti   i sama akcija mišića 
tkz.unutrašnja   trauma.   Indirektni   prijelomi   mogu   nastati   samostalno   ili   se   mogu 
nadovezati na direktne prijelome.

Prema stanju kontinuiteta koštanog tkiva prijelomi se dijele: 

Potpuni prekid kontinuiteta kosti u cijeloj njenoj debljini ili cijeloj njenoj dužini naziva se 
potpuni   prijelom,   dok   prijelom   kosti   kod   kog   kost   ili   hrskavica   nije   prekinuta   se   naziva 
nepotpuni prijelom.
Nepotpuni prijelom se može manifestovati u tri osnovna oblika:

1. 

Infractio

 -napuknuće, zalom (delimični prekid kontinuiteta kosti u njegovoj debljini)

2. 

Fragmentum, abris fractura

 odlom -otkinuće dijela kosti, najčešće neke kvrge)

3. 

Fissura

 pukotina -prekid kontinuiteta kosti u kome je kost dJelomično prijelomljena 

u njenoj dužini, pri čemu je prvobitni oblik kosti očuvan.

  1.2.Zarastanje prijeloma

Koštano   tkivo    posjeduje   sposobnost   prirodnog   samoobnavljanja.   Ovaj   proces 

zapravo   predstavlja   povratak  embrionalnom  stadijumu   razvoja   sa   kasnijom   strukturalnom 
remodelacijom, koja je karakteristična za  koštano  tkivo. Stvaranje koštanog tkiva-koštano 
zarastanje   je   kompleksan   i   dinamičan   proces   na  ćelijskom  i  biohemijskom  nivou   sa 
sukcesivnim promjenama u toku samog procesa koji ima za cilj ponovno spajanje razdvojenih 
dijelova kosti. 

Da bi započeo proces zarastanja prijeloma dijelovi slomljene  kosti  se moraju namjestiti 

jedan   uz   drugi   tako   da   se   dodiruju   kako   bi   se   stvorili   uslovi   za   nesmetano   odvijanje 
kompleksnih procesa koji će dovesti do kompletanog strukturnog i funkcionalnog oporavka 
slomljene  kosti.   Normalan   proces   reparacije   karakteriše   se   sljedećim   fazama   u   procesu 
zarastanja preloma; 

1. formiranja hematoma i inflamacije, 
2. formiranja granulacionog tkiva,
3. membranozna i enhondralna osifikacije 

4.

remodeling

 

Slika 1.- I faza - Formiranje hematoma i inflamacija

Želiš da pročitaš svih 45 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti