Širenje ekumene na Aljasci
Širenje ekumene na Aljasci
Geografski fakultet, Beograd Dragana Laketić 81/11
Prirodno-geografske karakteristike
Aljaska je poluostrvo na krajnjem sjeverozapadnom dijelu SAD i 49.
savezna država Sjedinjenih Američkih Država. Najveća je savezna država
po površini sa 1 717 854 km2, od čega 1 481 347 km2 otpada na povrišinu
kopna, a 236 507 km2 na povrišinu vode.
Slika 2. – Geografski položaj Aljaske
Sa Kanadom ima međunarodnu granicu na istoku, na jugu i zapadu
okružena je Pacifičkim okeanom, na daljnjem zapadu odvojena je od Rusije
Beringovim moreuzom, a na sjeveru okružena je Arktičkim okeanom. Uz
rasprostanjene Aleutskih ostrva istočnom hemisferom, Aljaska je
istovremeno najistočnija i najzapadnija savezna država, a takođe i
najsjevernija.
Aljaska ima dužu obalu od svih drugih američkih država zajedno. Jedina je
američka država koja se ne „graniči“ sa drugim saveznim državama na
kontinentalnom dijelu Sjeverne Amerike, oko 800 km od granice sa
britanskom Kolumbijom (Kanada) razdvaja Aljasku od savezne države
Vašington. Aljaska je tako enklava Sjedinjenih Američkih Država i
vjerovatno najveća enklava na svijetu.
2

Geografski fakultet, Beograd Dragana Laketić 81/11
Slika 3. - NP Denali, Tundra, Aljaska
Veći dio Aljaske (središnji dio) prekriven je tajgama u kojima su zastuljene
razne vrste jela, smrča, borova.. U središnjem dijelu Aljaske imamo razne
vrste smeđeg medvjeda i grizlija, vukova, irvasa, raznih riba (losos…),
brojnih ptica (najveći je orao), te ljeti insekata, komaraca.. Na jugu uz obalu
Tihog okeana zastupljene su i morske životinje: morski lavovi, grbavi kitovi,
kitovi ubice.. Na Aljasci se nalazi osam nacionalnih parkova, tako da je
Aljaska, pored Kalifornije, savezna država sa najvećim brojem nacionalnih
parkova.
Slika 4. - Grizli
4
Geografski fakultet, Beograd Dragana Laketić 81/11
Istorija Aljaske
Aljaska je otkrivena u 18. vijeku, u drugoj polovini vijeka tamo su Rusi
osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi usljed velikih finansijskih
teškoća bojali su se da će Aljasku osvojiti Britanci, pa su počeli pričati da ju
je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su
kupili Luizijanu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki
ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom
caru Aleksandru II prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je
izvršena 7 godina kasnije. 18. oktobra 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku
Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta
zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a.
Naime, SAD su kupile milion i po kvadratnih kilometara potpune divljine po
cijeni od 4 centa po jedinici (za oko 90 miliona dolara prema današnjim
vrijednostima), što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih
transakcija u istoriji. Tadašnji državni sekretar Vilijam Suard obavio je
pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je
zemlja snijega i leda, pa su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”.
Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su
na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, prirodnog gasa i ruda.
Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i
danas slave 18. oktobar kao dan Aljaske.
Slika 5. – Potpisivanje ugovora o prodaji Aljaske, 30. mart 1867.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti