Proizvodne karakteristike poljoprivrede Argentine, Filipina i Nemačke
Univerzitet u Novom Sadu
Ekonomski fakultet Subotica
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA EKONOMIKA I
POLITIKA AGRARNOG RAZVOJA:
Proizvodne karakteristike poljoprivrede Argentine, Filipina i
Nemačke
Mentor: prof. dr Milivoj Gajić Student:
Novi Sad, 2014. godina
Sadržaj
1. Uvod………………………………………………………………………...….…….1
2. Resursni potencijali poljoprivrede Argentine, Filipina i Nemačke…………………..2
3. Ekonomska relevantnost poljoprivrede……………..…………….….…………...….4
4. Proizvodne karakteristike poljoprivrede….………………………..………....………7
4.1. Rast poljoprivredne proizvodnje i strukturne promene….….……………….….7
4.2. Rast produktivnosti rada i zemljišta i resursna struktura…….….….………......8
4.3. Izvozne performanse poljoprivrede…………………………………………….12
5. Zaključak………….………….……….……………………………….….…………13
Literatura……………………………………………………………………………….14

2
Republika Filipini predstavlja državu u Jugoistočnoj Aziji, tačnije arhipelag od 7.107
ostrva smeštenih između Tajvana na severu i Indonezije na jugu. Glavni grad je Manila.
Filipini se svrstavaju u zemlje u razvoju. Privreda se najviše bazira na poljoprivredi,
lakoj industriji i uslužnim delatnostima. Glavni usevi su šećema trska, manila-konoplja,
pirinač, kukuruz, duvan, banane. Rude i minerali su nafta, zlato, hrom, mangan,
gvozdena ruda, bakarna ruda, olovo, srebro, ugalj, živa. Izvozi se pretežno električna
oprema i proizvodi, kokos, hemijski proizvodi, drvna građa, bakarni koncentrati, nikl.
Uvozi se nafta, industrijska oprema, sirovine, itd.
Savezna Republika Nemačka je jedna od najvećih industrijskih sila sveta. Smeštena je u
centralnom delu Evrope. Nemačka ima najrazvijeniju ekonomiju u Evropi i četvrtu po
redu u svetu, određeno prema merenom bruto društvenom proizvodu. Sve grane
industrije su visoko razvijene, što je i omogućilo visoko produktivnu poljoprivredu.
Nemačka je bila tradicionalno veliki uvoznik hrane. U novije vreme njena poljoprivreda
najvećim delom zadovoljava potrebe zemlje, a goveđe meso i maslac se dosta izvoze.
Veliki je uvoz jedino onih proizvoda koji se u zemlji uopšte ne proizvode: pamuk, južno
voće, pirinač i dr. Po izvozu i uvozu robe, Nemačka je na drugom mestu u svetu posle
SAD. Izvoz je mnogo veći od uvoza.
Tabela 1:
Prikaz ukupne, poljoprivredne i obradive površine u 1000 ha
Zemlja
Ukupna površina
Poljoprivredna površina
Obradiva površina
Argentina
273.669
147.548
39.048
Filipini
29.817
12.100
10.600
Nemačka
34.857
16.719
12.075
Izvor: Proračun autora na osnovu elektronske baze podataka FAOstat-a
Ukupna površina Argentine, prema podacima iz 2011. godine, iznosila je
273.669.000ha, od čega je poljoprivredna površina iznosila 147.548.000ha, odnosno
53,91% od ukupne površine, dok je obradivo zemljište iznosilo 39.048.000ha, odnosno
14,27% od ukupne površine. Poljoprivredna površina po stanovniku iznosila je 0,54ha.
Ukupna površina Filipina iznosila je 29.817.000ha, od čega je poljoprivredna površina
iznosila 12.100.000ha, odnosno 40,58% od ukupne površine, a obradiva 10.600.000ha,
odnosno 35,55% od ukupne površine. Poljoprivredna površina po stanovniku iznosila je
0,41ha. Ukupna površna Nemačke iznosila je 34.857.000ha, od čega je poljoprivredna
iznosila 16.719.000ha, odnosno 47,96% od ukupne površine, a obradiva 12.075.000ha,
http://www.znanje.org/i/i24/04iv07/04iv07091823/argentina.htm
(dostupno: 21.02.2014.)
http://svetpedija.com/2013/05/filipini/
(dostupno: 22.02.2014.)
http://svetpedija.com/2013/07/nemacka/
(dostupno: 22.02.2014.)
3
odnosno 34,64% od ukupne površine. Poljoprivredna površina po stanovniku iznosila je
0,48ha.
S obzirom da je Argentina jedna od poljoprivredno najrazvijenih zemalja na svetu, u
poređenju sa Nemačkom i Filipinima, ona ima najveću poljoprivrednu površinu. S
druge strane, Filipini, kao država čija se privreda zasniva na poljoprivredi i kao zemlja u
razvoju, ima najveći procenat obradive površine. Prema statističkim podacima,
Nemačka ima približno isti procenat i poljoprivredne i obradive površine.
Tabela 2:
Prikaz broja stanovnika po ukupnom, ruralnom i urbanom području
Zemlja
Ukupno stanovništvo
Ruralno stanovništvo
Urbano stanovništvo
Argentin
a
40.729
3.050
37.679
Filipini
95.053
48.629
46.424
Nemačka
82.893
21.611
61.282
Izvor: Proračun autora na osnovu elektronske baze podataka FAOstat-a
Prema podacima iz 2011. godine, ukupno stanovništvo u Argentini iznosilo je
40.729.000 stanovnika, od čega je 7% stanovništva, odnosno 3.050.000 stanovnika
naseljavalo lokalna ruralna područja, a urbana područja čak 37.679.000 stanovnika,
odnosno 92,51%. Iste godine, ukupan broj stanovnika na Filipinima iznosio je
95.053.000 stanovnika, od čega je ruralno područje naseljavalo 51,16% od ukupnog
stanovništva, odnosno 48.629.000 stanovnika, a urbano područje 46.424.000
stanovnika, odnosno 48,84%. Ukupno stanovništvo u Nemačkoj je 2011. godine činilo
82.893.000 stanovnika, od čega je ruralno područje naseljavalo 21.611.000 stanovnika,
odnosno 26,07%, a urbano područje 61.282.000 stanovnika, odnosno 73,93%.
Statističkim podacima utvrđeno je da, u poređenju sa Argentinom i Nemačkom, Filipini
imaju najveći broj ukupnog stanovništva, kao i približan broj ruralnog i urbanog
stanovništva. Takođe, utvrđeno je da najveći deo urbanog stanovništva, u odnosu na
ukupno, ima Argentina (92,51%).
3. Ekonomska relevantnost poljoprivrede
U ekonomici koriste se posebni indikatori kao pokazatelji doprinosa poljoprivrede
privrednom razvoju pojedinih zemalja. Najznačajniji među njima su:
Udeo poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu;
Udeo poljoprivrede u ukupnom bruto domaćem proizvodu;
Udeo vrednosti proizvoda poljoprivrednog poreklu u ukupnom izvozu.
Analiza navedenih indikatora, i pored određenih metodoloških ograničenja, ukazuje na
smanjenje relativnog značaja poljoprivrede u privrednom razvoju. Sa ukupnim
privrednim razvojem, razvoj poljoprivrede se ostvaruje uz istovremeno smanjenje
proizvodnog angažovanja agrarnih resursa, pre svega stanovništva, odnosno radne snage
i zemljišta. Apsolutni značaj poljoprivrede raste, jer veći dohodak stanovništva u
razvijenoj privredi zahteva veće količine poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.
Božić D., Bogdanov N., Ševarlić M., 2011., str. 17.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti