UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE

  

                                                         PRAVNI FAKULTET

BANJA LUKA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: KRIMINOLOGIJA 

TEMA: PRIVREDNI KRIMINALITET

PROFESOR:                                                                                        STUDENT:
 Prof. dr 
  

  
                                                 Istočno Sarajevo,2020.

SADRŽAJ

UVOD.........................................................................................................3
  

1. Osnovne karakteristike privrednog kriminalieta.......................................4
2. 2.   USLOVI   U   AKTUELNIM   EKONOMSKIM   ODNOSIMA   KOJI   POGODUJU 

NOVIM OBlICIMA PRIVREDNOG KRIMINALITETA.....................5

3.  UZROCI PRIVREDNOG KRIMINALITETA..........................................6
4.  USLOVI KOJI POGODUJU PRIVREDNOM KRIMINALITETU...7

4.1. Propusti u unutrasnjem organizovanju............................7 
4.2. Nedostatak kontrole privrednog poslovanja.....................7
4.3. Propusti u inventarisanju...............................................8 
4.4. Nedovoljna zaštita imovine..............................................8

5.   MOGUCNOST   PROCENE   I   PREVENCIJE   PRIVREDNOG 
KRIMINALITETA.............................................................................................8
6. OSNOVNI OBLICI PRIVREDNOG KRIMINALITETA...............10

6.1. Korupcija..............................................................................................................11
6.2. Nesavjesno poslovanje........................................................................................12
6.3. Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja........................................................12
6.4. Pronevjera..............................................................................................................13
6.5. Primanje i davanje mita..........................................................................................13

7. STATISTIKA MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA U VEZI SA KRIVIČNIM 
DJELIMA PRIVREDNOG KRIMINALITETA.......................................................14

Z A K L J U Č A K.............................................................15
LITERATURA...................................................................16

background image

1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE PRIVREDNOG KRIMINALITETA

Privredni  kriminalitet zadržao  je  sposobnost  prilagođavanja  novim  društveno  –  ekonomskim 
odnosima i pozitivnim zakonskim propisima koji inkriminišu delikatno ponašanje u ovoj oblasti. 
Učinioci   krivičnih   djela   svoju   kriminalnu   djelatnost   usmjeravaju   do   margina   dozvoljenog 
ponašanja,   koristeći   određene   praznine   nedorečenosti   i   česte   izmjene   i   dopune   zakonskih 
propisa. Za razliku od krivičnih djela opšteg kriminaliteta, gdje se uglavnom krivično djelo 
odmah   vidno   manifestuje   po   izvršenju,   kod   privrednog   kriminaliteta   u   vrijeme   izvršenja 
nepoznati  su   krivično   djelo   i  njegov   učinilac,   jer   se  djelo   u   fazi   izvršenja   vješto   prikriva   i 
posljedice se odmah ne manifestuju, pa se uglavnom otkrivanjem krivičnog djela otkriva i njegov 
učinilac.
Privredni kriminalitet ne egzistira uvjek samostalno, već i u mnogim situacijama je povezan sa 
drugim   oblicima   kriminaliteta,   odnosno   konkretnim   krivičnim   djelima   iz   oblasti   opšteg, 
ekološkog,   pa   i   političkog   kriminaliteta.   Izvršenjem   krivičnih   djela   privrednog   kriminaliteta 
narušavaju   se   ekonomski   odnosi,   dolazi   do   protivpravnog   prisvajanja   imovine   u   društvenoj, 
državnoj, privatnoj, zadružnoj i mješovitoj svojini, izbjegavanje plaćanja carinskih, poreskih, i 
drugih obaveza prema državi, a samim tim, i do neosnovanog bogaćenja jednog sloja ljudi što 
dovodi   do   slabljenja   ekonomske   moći,   smanjenja   društvenog   proizvoda,   nepoštovanja 
zakonitosti i slabljenja morala. Krivična djela privrednog kriminaliteta, u najvećem broju vrše 
odgovorna i službena lica, kao i privredne prestupe za koje je predviđena odgovornost i za 
pravno lice. Npr. u ekonomskim odnosima sa inostranstvom broj tih lica je relativno mali, s 
obzirom na obavezu postojanja ovlaštenja za vršenje spoljnotrgovinskog poslovanja. Jedan dio 
prateće dokumentacije ostaje u pojedinim stranim zemljama, pa je tako tesko dostupna organima 
otkrivanja.
Privredni kriminalitet ispoljava nastojanja ka širenju i ekspanziji na internacionalnom planu, i o 
tim činjenicama posebno treba voditi računa prilikom otkrivanja konkretnih krivičnih djela i 
obezbjeđenja dokaza. 

1)

pojam privrednog kriminaliteta.com

                                                                            

4

2. USLOVI U AKTUELNIM EKONOMSKIM ODNOSIMA KOJI POGODUJU NOVIM 
OBlICIMA PRIVREDNOG KRIMINALITETA

Jedna   od   specifičnosti   privrednog   kriminaliteta   jeste   i   njegovo   prilagođavanje   društveno-
političkim i ekonomskim uslovima u zemlji, pri čemu učinioci ovih krivičnih djela vode računa o 
svim promjenama i novonastalim situacijama u društvu koje, kao kriminogeni faktori, mogu 
doprinjeti   izvršenju   pojedinih   krivičnih   djela   iz   oblasti   privrednog   kriminaliteta.   Kao   nova 
pojava u nšsoj zemlji je transformacija društvenog i državnog kapitala, procesa u okviru koga 
mogu da nastanu i novi oblici kriminaliteta. Raznovrsni vidovi napada na imovinu u aktuelnim 
ekonomskim   uslovima   zahtjevaju   i   njenu   adekvatnu   zaštitu.   U   savremenim   ekonomskim 
odnosima   u   našem   društvu   posebno   je   izraženo   dejstvo   “sive   ekonomije”.   U   okviru   “sive 
ekonomije”   ostvaruje   se   nezakonita   dobit   na   ime   novčanih   sredstava   koja   bi,   po   osnovu 
obaveznih dažbina, trebalo uplatiti u budžet države. “Siva ekonomija” predstavlja privredu van 
zakonskih propisa koja se ispoljava kroz djelatnost određenih subjekata koji ne poštuju propise 
države o načinu ponašanja o ekonomskim odnosima, već izbegjavaju da državi plaćaju poreske, 
carinske i druge dažbine, što predstavlja osnov njihovog nezakonitog bogaćenja. Pojam “Siva 
ekonomija” obuhvata one ekonomske djelatnosti pojedinaca, grupa ili organizacija nad kojima 
legalna državna vlast nema kontrolu. To umanjuje budžetske prihode i negativno utiče na oblast 
proizvodnje i prometa robe i usluga. Složena ekonomska situacija i nedostatak pojedinih vrsta 
roba   na   tržištu   pospješivali   su   dejstvo   “sive   ekonomije”.   Povoljni   uslovi   za   širenje   sive 
ekonomije   su   i   liberalni   uslovi   za   osnivanje   i   registrovanje   preduzeća,   što   je   potvđeno 
osnivanjem niza preduzeća bez ikakvog kapitala ili sa minimalnim kapitalom. Uzroci koji su 
doveli do širenja “sive ekonomije” djele se na one koji postoje trajno i u dužem periodu i one 
koji su doprinijeli ekspanziji “sive ekonomije” posljednjih godina. U prvoj grupi su znacajni :

-Smanjivanje proizvodnje i ponude 
- Niska primanja i pad standarda
- Nezaposlenost
- Nekonvertibilnost domaće valute i nerealan devizni kurs
- Neefikasnost pravnog sistema
- Novi poreski sistem 
- Smanjenje kredibiliteta državnih banaka
- Neadekvatno funkcionisanje državnih organa

                                                                      5

Želiš da pročitaš svih 17 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti