1
1. UVOD
Željeznica je više od stoljeća bila okosnica kopnenog prometa. Tvrdi i glatki kotači
nailaze na na tvrdim i glatkim tračnicama na vrlo malen otpor kotrljanja, približno deset puta
manji od otpora cestovnih vozila što omogućuje vožnju vlakova takvih masa i duljina kakve
niti za jedno kopneno prijevozno sredstvo nije moguće.
U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2 970 km željezničkih pruga. Prva pruga na području
današnjeg državnog područja Republike Hrvatske izgrađena je 1860. godine na
području Međimurja, tada u sastavu Ugarske.
Željeznička pruga je sastavni dio željezničke infrastrukture koju u tehničkom smislu
sačinjavaju dijelovi infrastrukturnih podsustava, zemljište ispod pruge s pružnim pojasom i
ostalim zemljištem koje služi uporabi i funkciji dijelova infrastrukturnih podsustava, kao i
zračni prostor iznad pruge u visini 12 m, odnosno 14 m kod dalekovoda napona većega od
220 kV, mjereno iznad gornjega ruba tračnice.
U prometno-tehnološkom smislu je cjelina koju čine kolodvori, kolodvorske i ostale službene
zgrade u funkciji željezničke infrastrukture, te otvorena pruga sa svim službenim mjestima.
2
2. RAZVRSTAVANJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA
Na temelju Zakona o željeznici i kriterija i mjerila koje donosi Vlada Republike Hrvatske, a
prema namjeni, gospodarskom značaju, značaju koji imaju u međunarodnom i unutarnjem
željezničkom prometu, načinu upravljanja i gospodarenja željezničkom infrastrukturom te
planiranju njezinoga razvoja, željezničke pruge u Republici Hrvatskoj razvrstavaju se na:
– željezničke pruge od značaja za međunarodni promet,
– željezničke pruge od značaja za regionalni promet
– željezničke pruge od značaja za lokalni promet.
Željezničke pruge od značaja za međunarodni promet dijele se na:
– glavne (koridorske) pruge,
– spojne pruge,
– priključne pruge.
U tehnološkom smislu, željezničke pruge međunarodnoga transeuropskoga željezničkog
sustava razvrstavaju se na:
– željezničke pruge za velike brzine,
– konvencionalne željezničke pruge.
Željezničke pruge za velike brzine međunarodnoga transeuropskoga željezničkog sustava
namijenjene putničkom prometu dijele se na:
– novosagrađene željezničke pruge za velike brzine osposobljene za brzine od 250 km/h i
veće,
– nadograđene i/ili rekonstruirane željezničke pruge za velike brzine osposobljene za brzinu
od 200 km/h,
Na prugama velikih brzina (građene specifično za vlakove velike brzine, koje, po definiciji,
omogućuju promet preko 200 km/h), koristi se i direktna signalizacija u kabinu vozača vlaka,
kao i automatska povratna informacija o stanju vlaka
4
3. ŽELJEZNIČKA PRUGA
Prugu čine gornji i donji ustroj ( pružne građevine ), svi objekti na pruzi, oprema pruge,
pružni pojas, zemljište, sve zgrade željeznice na pruzi sa zemljištem koje je uz te zgrade, kao i
prostor u visini 12m iznad gornje ivice tračnice. Gornji ustroj željezničke pruge čine
konstrukcije i uređaji koji služe kao neposredna podloga za kretanje i prisilno vođenje vozila,
a sastoji se od kolosijeka, skretnica i ukrižja. Njihovi konstruktivni dijelovi su tračnice,
kolosiječni pribor, pragovi i kolosiječni zastor.
Prema namjeni se razlikuju željeznice javnog prometa i one koje ne služe javnom prometu.
Željeznice javnog prometa dostupne su svakome i imaju objavljen vozni red i cjenik usluga.
To mogu biti željeznice bliskog i dalekog prometa. Željeznice bliskog prometa obuhvaćaju
brze gradske i prigradske željeznice ( nadzemne i podzemne ), cestovne željeznice
(tramvaj), te male željeznice ( turističke i sl. ).
3.1.
Tračnice
Tračnica je osnovni konstruktivni dio prisilno vođenih vozila. Ona preuzima sile nošenja i
vođenja vozila i prenosi ih na podlogu. Ta se opterećenja prenose na gornji ustroj preko vrlo
male dodirne površine ( kotača i tračnice ), pa i je stoga potrebno rasprostrijeti kako ne bi
prelazile dopuštene granice rastezanja pojedinih gradiva gornjeg ustroja. One su kontinuirani
nosači, pošto leže na mnogo oslonaca, tj. na drvenim, betonskim ili čeličnim pragovima.
Zadatak ugrađenih tračnica u kolosijeku je :
- direktno primanje cjelokupnog opterećenja vozila
- prenašanje primljenog opterećenja preko podložnih ploča, pragova i zastora ravnomjerno na
planum ( zemljani trup pruge )
- pouzdano i sigurno vođenje kotača vozila
Oblik i jačina ( dimenzije ) ovise o konstrukciji kotača vozila i sila koje oni prenose ( težina
vozila, brzina, itd ).
5
Površina i vanjski izgled :
Površina mora biti čista, bez naprslina, površinskih šupljina, ljuski, pregorjelih, prevaljanih i
uvaljanih mjesta i bez grašaka koje mogu utjecati na mehaničke osobine i ispravno ponašanje
tračnice u kolosijeku. Manje površinske greške dozvoljene su ukoliko se ne nalaze na površini
glave ili na krajevima na površinama u dužini nalijeganja vezice.
3.1.1. Glava tračnice
Glava tračnice je dio koji zbog neposrednog dodira s kotačima vozila prima njegovo
opterećenje i koji se tijekom vremena troši, te je i ojačana ( više nego je potrebno ).
3.1.2. Vrat tračnice
Vrat tračnice je okomiti dio i zaobljen je prema glavi i nožici kako bi se omogućilo
postavljanje vezica i njihova priljubljenost uz vrat. Visina i širina vrata su bitne za
prijenos opterećenja.
3.1.3. Stopa tračnice
Stopa ( nožica ) tračnice je važna zbog prijenosa opterećenja na prag i na stabilnost
tračnice. Zbog toga je i proširena, te prilagođena s gornje strane za oslanjanje vezica i za
pričvršćivanje pričvrsnim pločicama ( pričvršćenjem za rebrastu ploču osigurava se
tračnicu od prevrtanja ), a s donje strane za oslanjanje na prag ( pločicu ).
3.2.
Kolosiječni pribor
Kolosiječni pribor je skup dijelova i opreme koji moraju osigurati sigurno pričvršćenje
tračnice za pragove, povezati kruto ili elastično pojedine dijelove gornjeg ustroja, povezati
dvije tračnice ( uzdužno i poprečno na os kolosijeka ), povećati poprečni otpor kolosijeka, po
potrebi ostvariti električnu izolaciju i ravnomjernije raspodijeliti opterećenje na podlogu.
Mora također osigurati propisanu širinu kolosijeka i time krutost kolosiječne rešetke.
Ispunjavanjem navedenih uvjeta kolosijek poprima kontinuitet jedinstvene i čvrste cjeline. Od
kvalitetno izrađenog kolosječnog pribora, pravilnog ugrađivanja, dobrog održavanja i
njegovanja ( pravilan položaj, propisna pritegnutost, itd ) ovisi i dobar sastav tračnica,
propisan nagib tračnica, propisana širina kolosijeka, ugodna vožnja, duže trajanje ugrađenog
kolosječnog materijala i ekonomično poslovanje.
