Glečerska i obalska (abrazivna) erozija
SEMINARSKI RAD
Predmet : Opšta geologija
Tema : Glečerska i obalska (abrazivna) erozija
Profesor : Milenko Burazer
Student : Keresturi Atila
Broj indeksa : NG 46/14
Erozija je razaranje postojećih strukturnih veza stenske mase usled dejstva egzogenih sila i menjanje njenog
oblika. Pod pojmom erozija u elementarnom smislu treba podrazumevati promene na površinskom sloju
zemljišnog reljefa, koje nastaju kao posledica delovanja kiše, snega, mraza, temperaturnih razlika, vetra i
tekućih voda, ili usled rada antropogenih činilaca.
Po svojoj suštini erozija može biti mehanička ili hemijska. Najrasprostranjeniji vid je mehanička erozija,
kada sila deluje na stensku masu svojom kinetičkom energijom, dok se hemijska erozija odnosi na dejstvo
vode na rastvorljive stenske mase (uglavnom karbonatne stene).
Erozija pod dejstvom jednog agensa skoro po pravilu izaziva aktiviranje drugog agensa i nove pojave erozije.
Takva erozija se označava terminom izazvana erozija, a nastale pojave nazivaju se izazvane i prateće pojave.
Glečerska erozija
Glečeri su velike, dugotrajne mase leda, formirane na zemlji, koje se kreću pod sopstvenom težinom.
Razvijaju se od snega kompakcijom i rekristalizacijom. Razvijaju se na mestima gde se tokom vremena više
snega akumulira nego što se istopi. Glečeri, zajedno sa okeanima, jezerima i rekama, predstavljaju deo
hidrosfere. Nazivaju se zbog svojih specifičnosti
kriosfera
(engl.cryosphere). Glečeri egzistiraju u polarnim
regionima gde je temperatura dovoljno niska da obezbedi njihov opstanak ili pak na planinama na visinama
gde je temperatura dovoljno niska, tj. iznad praga senga. Njihov značaj za život na Zemlji je veoma veliki.
Približno 75 % slatke vode planete Zemlje je u glečerima.
Led u glečerima je važan faktor u procesima mehaničkog raspadanja i erozije stena.
Lednička erozija zavisi od različitih činilaca: od tvrdoće i otpornosti stena, od stepena njihove ispucalosti,
od strmine korita i brzine kretanja lednika itd.
Glacijalna erozija je danas prisutna u polarnim oblastima, na visokim planinama, iznad snežne granice. U
toku dana sneg se delimično otopi, ali se noću ponovo zaledi, čime se snežna masa zbija i dobija zrnastu
strukturu koja se naziva firn. Pod pritiskom snega led se sabija, prekristalizuje i postaje lednički led.
Kada se nagomila velika količina leda, ona se pod uticajem Zemljine teže kreće u vidu prave ledene reke.
Čupanje (eng, plucking) je je fizička erozija i transport većih komada stena. Kako se lednik pomera preko
pejzaža, voda u donjim delovima se topi i ulazi u pukotine unutar stena. Tokom perioda, voda se topi i
ponovo ledi, slabeći veze koje drže stenu skupa. Kada stena pukne, odlomljeni komadi bivaju pokupljeni od
strane pomerajućeg lednika. Pomeranjem lednika, dolazi do trenja odlomljenih komada kako između sebe,
tako i sa zemljištem, te se stvaraju brazde koje nazivamo glacijalnim (ledničkim) strijama.
Nekonsolidovana mešavina prašine, gline, šljunka i odlomaka stena koju nosi glečer naziva se
til
.
Erozivni lednički oblici su cirkovi i valovi, dok su akumulacioni lednički oblici bočne, čeone i podinske
morene.
Cirkovi : prostrana udubljenja okruglastog oblika u kome se formira lednik. Sa tri strane je okružen
planinskim grebenima, a sa četvrte je širom otvoren ka planinskom podnožju.
Valovi : lednička korita kroz koje je prolazi lednik. Srtmih strana i širokog, blago zaravnjenog dna. Nastaje
tako što se unutar cirka nakupi količina leda koja je veća od njegove zapremine, koja potom izađe. Drugi
naziv je lednička dolina.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti